[SLO] NMS – Novinarska konferenca in dan odprtih vitrin: SREDNJEVEŠKE ZGODBE S STIČIŠČA SVETOV [PRESS]

Torek, 14. junija 2016, ob 10. uri v Narodnem muzeju Slovenije – Prešernova

Ob izidu kataloga nove stalne razstave Srednjeveške zgodbe s stičišča svetov vas vabimo, da se nam pridružite na novinarski konferenci in dnevu odprtih vitrin. Ponujamo vam izjemno priložnost, da si nekatere dragocene predmete na muzejski razstavi v družbi s kustosom ogledate tako rekoč na dlani.
Predmete v odprtih vitrinah si boste lahko ogledali in jih posneli kadar koli med 10. in 13. uro.

Sodelovali bodo:
•    mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
•    dr. Timotej Knific, soavtor razstave in kataloga,
•    dr. Tomaž Nabergoj, soavtor razstave in kataloga,
•    mag. Gorazd Lemajič, oblikovalec in tehnični vodja razstave,
•    Iztok Lemajič, IDFL d.o.o., grafični oblikovalec razstave in kataloga.

Vablmo vas tudi na predstavitev razstave Srednjeveške zgodbe s stičišča svetov in druženje z avtorji na Poletno muzejsko noč v soboto, 18. junija 2016, ob 18. uri.

Izvor

NMS PRESS

Katalog – ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.

Web

AMZ

Tip: katalog

Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu, Hedone d.o.o.

Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević, Ivan Ulaga

Urednik: Sanjin Mihelić

Autori: Jacqueline Balen, Martina Barada, Joško Belamarić, Robert Bilić, Biljana Bojić, Narcisa Bolšec Ferri, Vlado Božić, Zdenko Brusić, Hrvoje Cvitanović, Morana Čaušević-Bully, Lara Černicki, Maja Čubranić Ulaga, Kristina Džin, Ivo Fadić, Stašo Forenbaher, Vesna Girardi Jurkić, Toni Glučina, Bernhard Hänsel, Goranka Horjan, Ivor Janković, Daniela Angelina Jelinčić, Radomir Jurić, Ivor Karavanić, Branko Kirigin, Darko Komšo, Damir Konestra, Maja Krznarić Škrivanko, Dora Kušan Špalj, Goranka Lipovac Vrkljan, Tatjana Lolić, Jagoda Mardešić, Ivan Matejčić, Nataša Matoš, Damir Matošević, Vedran Matošić, Sanjin Mihelić, Kristina Mihovilić, Dorica Nemeth Ehrlich, Ivana Ožanić Roguljić, Anton Percan, Tomislav Petrinec, Maja Polić, Branko Polonijo, Irena Radić Rossi, Jakov Radovčić, Krešimir Raguž, Ante Rendić-Miočević, Mia Rizner, Tea Rosić, Božidar Slapšek, Ranko Starac, Bartul Šiljeg, Juraj Štefančić, Biba Teržan, Željko Ujčić, Lino Uršić, Ema Višić-Ljubić, Jasna Zmaić, Morena  Želle

Prijevod na engleski jezik: Tomislav Bilić, Sanjin Mihelić

Fotografije: Fabrizio Antonioli, Miroslav Arbutina, Živko Bačić et. al.

Jezik: hrvatski, engleski

Stranica: 700

ISBN 978-953-6789-52-8

Galerija fotografija [autor: VJB]

Opsežan popularno-znanstveni katalog ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića, postavljenu tijekom 2009. godine povodom obilježavanja Europske godine stvaralaštva i inovacije. Hrvatsko arheološko društvo dodijelilo je ovom izložbenom projektu godišnju nagradu ‘Josip Brunšmid’ za 2009. godinu.

Urednik je Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a, koji je u to vrijeme bio kustos u Pretpovijesnom odjelu. Diplomirao je arheologiju i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na londonskom Sveučilištu.

Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, u Uvodu opisuje razinu i načine popularizacije arheologije u Hrvatskoj te potrebu za realizacijom ovakvog izložbenog projekta.

Unatoč pojedinim, nažalost, samo izoliranim pozitivnim pomacima, u Hrvatskoj još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri usvojili spoznaju o arheologiji kao značajnom potencijalnom segmentu domaće turističke ponude, u dijelu u kojemu je ona dostupna i prihvatljiva široj javnosti.

A. Rendić-Miočević, iz Uvoda

U Predgovoru Sanjin Mihelić predstavlja Projekt te koncept Izložbe i Publikacije uz navod neposrednih koristi turističke prezentacije kulturno-povijesnih sadržaja.

Ovim se projektom namjerava objediniti arheološke znamenitosti Hrvatske, u njihovoj potencijalnoj funkciji turističkog resursa, obraćajući pozornost na elemente zaštite arheološkog nasljeđa i koristi koje za nju iz toga proizlaze. Istovremeno, jedan od ciljeva projekta je uključiti i povezati arheologe i turističke djelatnike, lokalne zajednice koje se bave turizmom, odnosno arheologijom, znanstvenike i predstavnike medija, kao i sve ostale zainteresirane čimbenike, međusobno i na državnom nivou.

S. Mihelić, iz Predgovora

Prema riječima Urednika, Publikacija se može koristiti kao svojevrstan turistički vodič nekih od najznačajnijih prezentiranih i dostupnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, odnosno kao putokaz pripadnicima arheološke struke u nastojanjima da i druge lokalitete ili druga materijalna i nematerijalna kulturna dobra također vrednuju na sličan način, kao i djelatnicima turističkog sektora kako bi upoznali ukupnost turističkog potencijala što ga, nekada i suviše dobro, skrivaju naši arheološki lokaliteti.

Publikacija je podijeljena na tri veće cjeline s tematskim poglavljima. Prvim dijelom je prezentirana znamenita arheološka baština. Poglavljem Hrvatski lokaliteti svjetske baštine predstavljeno je šest lokaliteta s UNESCOvog popisa (Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dubrovnik, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom u Splitu, povijesna jezgra Trogira te Starogradsko polje na otoku Hvaru), a naveden je i popis hrvatskih dobara na Pristupnoj listi. Arheološki parkovi i prezentirani arheološki lokaliteti, njih dvadeset, predstavljeni su u zasebnom poglavlju. Opisuju ih arheolozi koji su radili na njihovoj prezentaciji i koji su ih sami istraživali. Idućim poglavljem obuhvaćeno je osam pećinskih arheoloških lokaliteta, o kojima također pišu njihovi istraživači. Prezentacija arheoloških itinerera zastupljena je u posebnom poglavlju. Ovoj cjelini pripada i poglavlje Podvodna arheologija i turizam. Druga cjelina obuhvaća poglavlje Oživljena povijest u kojem su prezentirane turističke manifestacije kojima je cilj vizualno i iskustveno rekonstruirati i prezentirati arheološku (i povijesnu) baštinu. Treća se cjelina odnosi na teorijska razmatranja. Na kraju se nalaze dodaci – popis autora koji su predstavljeni kratkom biografijom te podaci o slikovnim prilozima.

Prilozi su pisani u formi eseja i impresija što ovaj katalog uopćuje kao informativnu znanstveno-popularnu publikaciju, koja na jednom mjestu obuhvaća grupirane aktivnosti institucija i pojedinaca na području promocije nacionalne arheološke baštine.

Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju radne i terenske fotografije te osobne fotografije autora. Pojedini detalji posebno su vizulno istaknuti na rubovima stranica te početnim ili završnim stranicama pojedinih poglavlja, u ‘stratigrafskim’ slojevima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Ljubljana, 21. 3. 2015.

Vendi Jukić Buča

Naslovnica kataloga 'Arheologija i turizam u Hrvatskoj''. Fotografija: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj”. Fotografija: VJB.

Katalog – ‘Put neandertalca’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.

Web

AMZ

Tip: katalog

Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu

Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević

Autori publikacije: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić

Autori tekstova: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Ante Rendić-Miočević

Prijevod na engleski jezik: Višnja Barbir, Tomislav Bilić

Fotografije: James C. M. Ahern, Filip Beusan, Saša Burić, Ana Franjić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Igor Krajcar, Sanjin Mihelić, Mate Parica, Marcus Pietrek et. al.

Crteži: Ivan Čondić, Miljenka Galić, Miljenko Gregl, Admir Ibrahimović, Marta Perkić, Mladen Popović

Jezik: hrvatski, engleski

Stranica: 700

ISBN 978-953-6789-60-3

Galerija fotografija [autor VJB]

Katalog ‘Put neandertalca’ prati istoimenu izložbu postavljenu tijekom 2009. godine u okviru multimedijalnog projekta s ciljem popularizacije i prezentacije paleolitičkog arheološkog naslijeđa na području Hrvatske. Voditelj projekta bio je Sanjin Mihelić, tada kustos u Pretpovijesnom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu, a danas ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, s kojim su na izložbenom projektu surađivali dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Ivor Janković, pomoćnik ravnatelja Instituta za antropologiju.

Čitateljima se u Predgovoru obraća Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, analizirajući porast zanimanja za neandertalce u Hrvatskoj. Zaključuje kako je ‘tomu u velikoj mjeri pridonijelo nedavno otvorenje iznimno atraktivnog muzeja evolucije, odnosno znamenitog nalazišta krapinskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, ali, po svemu sudeći, za njima ne zaostaju mnogo niti otkrića novih nalazišta pocezanih s neandertalcimaevidentiranim u različitim područjima Hrvatske. (…) Čini se, međutim, važno istaknuti da je od iznimnog značenja i znanstvena evalacija relevantnih nalaza, odnosno njihova interpretacija koja je zasnovana na novim, često vrlo sofisticiranim metodama obrade nalaza, kako starijih, tako i recentnih, tek nedavno otkrivenih’. Uz navedeno, A. Rendić-Miočević opisuje okolnosti organizacije izložbe, nabraja zaslužne i zahvaljuje suradnicima.

Uvodom je predstavljen cilj projekta – objediniti i kulturno turistički valorizirati arheološku baštinu vezanu uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj te turistima i zainteresiranoj javnosti omogućiti upoznavanje s lokalitetima putem posjete značajnih mjesta, vizualnih rekonstrukcija, filmova i prezentacija.

Publikacija je podijeljena na tri cjeline. Prva obuhvaća informacije o neandertalcima u vremenu i prostoru koje su date s obzirom na njihov izgled, značajke i način života. U zasebnom poglavlju Sudbina neandertalaca raspravlja se o modelima nastanka modernih ljudi, a u prikaz su uključeni i rezultati najnovijih znanstvenih otkrića vezanih uz nestanak neandertalaca.

U drugom dijelu prezentirani su hrvatski lokaliteti na kojima su pronađeni fosilni ostaci neandertalaca ili njihove materijalne kulture uz navod rezultata najnovijih istraživanja. Ti lokaliteti su Vindija, Velika pećina, Krapina, Veternica, Veli rat i Ljubač, Velika pećina u Kličevici, Mujina pećina, Kaštel Štafilić-Resnik uz prilog o razdoblju srednjeg paleolitika u Istri, autora Darka Komše. Treći dio naslovljen Arheološki itinerer Put neandertalca povezuje navedene lokalitete u jedinstveni prapovijesni itinerer (=linija koja povezuje mjesta istih karakteristika).

Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju slike i crteže te fotografije nalazišta, panorama, muzejskih postava, rekonstrukcija, artefakata, antropoloških nalaza i osoba (istraživača, znanstvenika uključujući i autore publikacije).

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Ljubljana, 22. 3. 2015.

Vendi Jukić Buča

Naslovnica kataloga 'Put neandertalca'. Foto: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Put neandertalca’. Foto: VJB.

AMZD – Predstavljanje časopisa ‘Diadora 29’ [PRESS]

Arheološki muzej Zadar poziva na predstavljanje časopisa ‘Diadora 29’  u utorak, 24. svibnja, u 12 sati u prostoru Arheološkog muzeja Zadar .

Ova znanstvena publikacija okosnica je izdavačke djelatnosti Arheološkog muzeja Zadar. Već punih 56 godina predstavlja teme iz područja arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti široj stručnoj i znanstvenoj javnosti.

Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Mate Parica, doc. dr. sc. Igor Borzić i doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić.

Izvor

AMZD PRESS

AMZ – Predstavljanje kataloga ‘Zbirka rimskog republikanskog novca Arheološkog muzeja u Zagrebu’ [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu
Vas poziva na predstavljanje katalogaZbirka rimskog republikanskog novca Arheološkog muzeja u Zagrebu

u utorak, 24. svibnja u 12 sati.

Katalog predstavljaju
dr. sc. Peter Kos, Narodni muzej Slovenije
dr. sc. Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu (u mirovini)

Izvor

AMZ PRESS

HMD – Predstavljanje Vijesti muzealaca i konzervatora 2015. [PRESS]

Hrvatsko muzejsko društvo poziva na predstavljanje novog broja Vijesti muzealaca i konzervatora 2015. u ponedjeljak, 9. svibnja 2016. godine, Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb s početkom u 14 sati.

 

 

 

 

 

Tema broja – Tehnički muzej „Nikola Tesla“

Časopis će predstaviti: Davor Fulanović, muzejski savjetnik, Tehnički muzej „Nikola Tesla“Lida Roje Depolo, urednica Vijesti muzealaca i konzervatoraMilvana Arko – Pijevac, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva

Iz Riječ urednice
Iz više smo razloga novi broj Vijesti muzealaca i konzervatora posvetili Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu. Kao najposjećeniji muzej u Hrvatskoj, može se pohvaliti najvećim brojem posjetitelja godišnje…
Izvještavamo o događajima iz bogatog programa Hrvatskog muzejskog društva i njihovom neprekinutom kontinuitetu…
Novinarka Hrvatske izvještajne novinske agencije Anamarija Grbin prenijela je glavne akcente s predavanja Leanne Manfredi, voditeljice obrazovnog odjela londonskog Victoria & Albert muzeja (V&A), koje je u prosincu prošle godine održala u Zagrebu za hrvatske kolege…

Izvor

HMD PRESS