Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu, Hedone d.o.o.
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević, Ivan Ulaga
Urednik: Sanjin Mihelić
Autori: Jacqueline Balen, Martina Barada, Joško Belamarić, Robert Bilić, Biljana Bojić, Narcisa Bolšec Ferri, Vlado Božić, Zdenko Brusić, Hrvoje Cvitanović, Morana Čaušević-Bully, Lara Černicki, Maja Čubranić Ulaga, Kristina Džin, Ivo Fadić, Stašo Forenbaher, Vesna Girardi Jurkić, Toni Glučina, Bernhard Hänsel, Goranka Horjan, Ivor Janković, Daniela Angelina Jelinčić, Radomir Jurić, Ivor Karavanić, Branko Kirigin, Darko Komšo, Damir Konestra, Maja Krznarić Škrivanko, Dora Kušan Špalj, Goranka Lipovac Vrkljan, Tatjana Lolić, Jagoda Mardešić, Ivan Matejčić, Nataša Matoš, Damir Matošević, Vedran Matošić, Sanjin Mihelić, Kristina Mihovilić, Dorica Nemeth Ehrlich, Ivana Ožanić Roguljić, Anton Percan, Tomislav Petrinec, Maja Polić, Branko Polonijo, Irena Radić Rossi, Jakov Radovčić, Krešimir Raguž, Ante Rendić-Miočević, Mia Rizner, Tea Rosić, Božidar Slapšek, Ranko Starac, Bartul Šiljeg, Juraj Štefančić, Biba Teržan, Željko Ujčić, Lino Uršić, Ema Višić-Ljubić, Jasna Zmaić, Morena Želle
Prijevod na engleski jezik: Tomislav Bilić, Sanjin Mihelić
Fotografije: Fabrizio Antonioli, Miroslav Arbutina, Živko Bačić et. al.
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 700
ISBN 978-953-6789-52-8
Galerija fotografija [autor: VJB]
Opsežan popularno-znanstveni katalog ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića, postavljenu tijekom 2009. godine povodom obilježavanja Europske godine stvaralaštva i inovacije. Hrvatsko arheološko društvo dodijelilo je ovom izložbenom projektu godišnju nagradu ‘Josip Brunšmid’ za 2009. godinu.
Urednik je Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a, koji je u to vrijeme bio kustos u Pretpovijesnom odjelu. Diplomirao je arheologiju i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na londonskom Sveučilištu.
Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, u Uvodu opisuje razinu i načine popularizacije arheologije u Hrvatskoj te potrebu za realizacijom ovakvog izložbenog projekta.
Unatoč pojedinim, nažalost, samo izoliranim pozitivnim pomacima, u Hrvatskoj još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri usvojili spoznaju o arheologiji kao značajnom potencijalnom segmentu domaće turističke ponude, u dijelu u kojemu je ona dostupna i prihvatljiva široj javnosti.
A. Rendić-Miočević, iz Uvoda
U Predgovoru Sanjin Mihelić predstavlja Projekt te koncept Izložbe i Publikacije uz navod neposrednih koristi turističke prezentacije kulturno-povijesnih sadržaja.
Ovim se projektom namjerava objediniti arheološke znamenitosti Hrvatske, u njihovoj potencijalnoj funkciji turističkog resursa, obraćajući pozornost na elemente zaštite arheološkog nasljeđa i koristi koje za nju iz toga proizlaze. Istovremeno, jedan od ciljeva projekta je uključiti i povezati arheologe i turističke djelatnike, lokalne zajednice koje se bave turizmom, odnosno arheologijom, znanstvenike i predstavnike medija, kao i sve ostale zainteresirane čimbenike, međusobno i na državnom nivou.
S. Mihelić, iz Predgovora
Prema riječima Urednika, Publikacija se može koristiti kao svojevrstan turistički vodič nekih od najznačajnijih prezentiranih i dostupnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, odnosno kao putokaz pripadnicima arheološke struke u nastojanjima da i druge lokalitete ili druga materijalna i nematerijalna kulturna dobra također vrednuju na sličan način, kao i djelatnicima turističkog sektora kako bi upoznali ukupnost turističkog potencijala što ga, nekada i suviše dobro, skrivaju naši arheološki lokaliteti.
Publikacija je podijeljena na tri veće cjeline s tematskim poglavljima. Prvim dijelom je prezentirana znamenita arheološka baština. Poglavljem Hrvatski lokaliteti svjetske baštine predstavljeno je šest lokaliteta s UNESCOvog popisa (Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dubrovnik, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom u Splitu, povijesna jezgra Trogira te Starogradsko polje na otoku Hvaru), a naveden je i popis hrvatskih dobara na Pristupnoj listi. Arheološki parkovi i prezentirani arheološki lokaliteti, njih dvadeset, predstavljeni su u zasebnom poglavlju. Opisuju ih arheolozi koji su radili na njihovoj prezentaciji i koji su ih sami istraživali. Idućim poglavljem obuhvaćeno je osam pećinskih arheoloških lokaliteta, o kojima također pišu njihovi istraživači. Prezentacija arheoloških itinerera zastupljena je u posebnom poglavlju. Ovoj cjelini pripada i poglavlje Podvodna arheologija i turizam. Druga cjelina obuhvaća poglavlje Oživljena povijest u kojem su prezentirane turističke manifestacije kojima je cilj vizualno i iskustveno rekonstruirati i prezentirati arheološku (i povijesnu) baštinu. Treća se cjelina odnosi na teorijska razmatranja. Na kraju se nalaze dodaci – popis autora koji su predstavljeni kratkom biografijom te podaci o slikovnim prilozima.
Prilozi su pisani u formi eseja i impresija što ovaj katalog uopćuje kao informativnu znanstveno-popularnu publikaciju, koja na jednom mjestu obuhvaća grupirane aktivnosti institucija i pojedinaca na području promocije nacionalne arheološke baštine.
Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju radne i terenske fotografije te osobne fotografije autora. Pojedini detalji posebno su vizulno istaknuti na rubovima stranica te početnim ili završnim stranicama pojedinih poglavlja, u ‘stratigrafskim’ slojevima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 21. 3. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj”. Fotografija: VJB.
