AMZD – Dan Arheološkoga muzeja Zadar 2023. [PRESS]

Dan Arheološkoga muzeja Zadar. Program započinje na posljednji, 30. dan mjeseca studenoga kada je, davne 1832., Muzej osnovan.

Priču o neandertalcima započet ćemo radionicom „Kako su neandertalci izrađivali oruđa?“ autora i voditelja Ivora Karavanića, redovitog prof. na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu. Posebno za ovu radionicu u četvrtak, 30. studenoga s početkom u 12 sati pridružit će nam se djeca iz Osnovne škole Benkovac, područnih škola Raštević i Nadin. I ovom prilikom zahvaljujemo ravnatelju škole gospodinu Tonćiju Kumanu i pedagoginji Mariji Mavra na suradnji.

S programom nastavljamo isti dan u 19 sati otvorenjem izložbe i predstavljanjem edukativne publikacije „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ autora red. prof. Ivora Karavanića i muzejske savjetnice Natalije Čondić. Izložba je to istoimenog projekta  kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a čiji je voditelj prof. Ivor Karavanić.

Na ovaj dan posjetiteljima će biti omogućen besplatan ulaz u Arheološki muzej Zadar u vremenu od 9 do 20 sati. Slobodan ulaz omogućen je i posjetiteljima Muzeja ninskih starina AMZd u Ninu od 9 do 14 sati. U tom vremenu muzejske publikacije bit će dostupne po 50 % sniženim cijenama.

Priču o neandertalcima završit ćemo u ponedjeljak, 4. studenoga s početkom u 11 sati radionicom „U svijetu neandertalaca“ autorice Jelene Vekić Bašić.

Iznimno smo sretni što ćemo ovom prigodom, a u prvoj godini djelovanja naše Muzejske družine, programom „Prve uspomene s Pinelom i Kukicom“ autorice Jelene Vekić Bašić u petak, 1. prosinca u 11 sati u Općoj bolnici Zadar prigodnim poklonima darivati novorođenčad, koja će se roditi na dan osnutka Muzeja 30. studenoga

Ovom prilikom zahvaljujemo Općoj bolnici Zadar, ravnatelju Željku Čulini, dr. med., tajnici ustanove Marijani Kvakić i Ani Šalov, bacc. med. techn., na susretljivosti i suradnji.

Program obilježavanja Dana Arheološkoga muzeja Zadar završit ćemo u srijedu, 6. prosinca u 12 sati otvorenjem izložbe „Iz smrti – život“ autora kustosa Vladimira Kusika. Izložba nam donosi priču o predmetima koji su pronađeni u grobovima, a nose informacije o svakodnevnom životu iz perioda ranog srednjeg vijeka s prostora današnjeg Nina. Izložba će se otvoriti u Muzeju ninskih starina.

[AMZD PRESS]

MGS – Zanatstvo i obrtništvo u Splitu od antike do početka 20. stoljeća [PRESS]

Izložba Zanatstvo i obrtništvo u Splitu od antike do početka 20. stoljeća otvorena je u prostoru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu (Trg braće Radića 7, Split).

Izložba se sastoji od nekoliko cjelina koje prezentiraju obrtništvo u antičkoj Saloni, dokumente o privatnoj i poslovnoj djelatnosti ” src=”cid:image002.jpg@01DA22A1.5DC7DFB0″ alt=”image002.jpg” align=”left” hspace=”12″ v:shapes=”Slika_x0020_2″ class=”Apple-web-attachment Singleton” style=”opacity: 1;”>splitskih obrtnika u srednjem vijeku, splitske obrtničke bratovštine te razvoj obrtništva u Splitu u novom vijeku do 1914. godine. Izloženo je ukupno 109 eksponata, i to kamenih spomenika, arhivskih dokumenata i fotografija, diploma i povelja, slika, nacrta i knjiga te drugih muzejskih predmeta, koji uz popratne panoe i lentu vremena daju pregled razvoja zanatstva i obrtništva kroz navedeno vremensko razdoblje u Splitu, od kojih izdvajamo neke od njih.

Na fotografijama možete vidjeti predmete mlat-čekić, kovački nakovanj i visak koji su se koristili u razdoblju od 1. do 6. stoljeća, arhitrav oltarne pregrade crkve s imenom klesara Dominika iz 9. stoljeća, kalup za izradu zavjetnih pločica iz 17./18. stoljeća, nacrt za oltar za radionicu klesara i kipara P. Bilinića s kraja 19. stoljeća, uzorke drva iz drvodjeljske radionice J. Pauta oko 1910. godine kao i fotografiju nastavnog sata učenika Strukovne škole za klesarstvo. Navedeni predmetu čuvaju se u Muzeju grada Splita i Arheološkom muzeju u Splitu.

Izložba je priređena u suradnji Muzeja grada Splita, Arheološkog muzeja u Splitu i Udruženja obrtnika Split kao organizatora. Može se razgledati do 2. prosinca 2023. godine svaki dan od 9 do 20 sati, a uz vođenje za građanstvo u srijedu i četvrtak s početkom u 12 sati. Ulaz je slobodan.

[MGS PRESS]

AMZD – otvorenje izložbe „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ u četvrtak, 30. studenog u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar [PRESS]

Izložba „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ predstavlja rezultate rada na istoimenom znanstvenom projektu koji donosi nove spoznaje o ponašanju i vremenu nestanka neandertalaca na temelju istraživanja hrvatskih nalazišta u dva različita zemljopisna i klimatska područja (kontinentalno i mediteransko). Voditelj projekta je Dr.sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.

Pomoću terenskog i laboratorijskog rada i uz multidisciplinaran pristup koji uključuje širok opseg stručnjaka, projekt je bacio novo svjetlo na biokulturnu evoluciju čovjeka u južnom dijelu srednje Europe i središnjem dijelu Mediterana.  Provodi ga više institucija iz Hrvatske i SAD-a., dok se analize i obrada uzoraka obavljaju, osim u navedenim zemljama, u Velikoj Britaniji, Italiji, Poljskoj i Njemačkoj.  Osim pružanja novih značajnih podataka o kronologiji, raznolikosti industrija i osnovnoj paleoekologiji srednjeg i ranog gornjeg paleolitika, poboljšano je i razumijevanje načina života i mobilnosti paleolitičkih lovaca i skupljača.

Rezultati se predstavljaju međunarodnoj znanstvenoj  javnosti putem časopisa i skupova koji potiču raspravu i razmjenu podataka među stručnjacima. Izložba projekta namijenjena je široj publici i edukativnog je karatktera jer je velikim dijelom prilagođena djeci i mladima. Autori izložbe su Natalija Čondić i Ivor Karavanić, a realizirana je u organizaciji Arheološkog muzeja Zadar, jednog od suradnika na projektu.

[PRESS]

AMZ – Izdana digitalna publikacija „Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“ [AMZ PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.

Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE

Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.

Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.

Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.

Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.

Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.

Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

[AMZ PRESS]

AMZ – Otvorenje izložbe “Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina” u Muzeju Đakovštine [AMZ PRESS]

Izložba „Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina“ Muzeja Đakovštine i Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorit će se u petak, 8. prosinca 2023. u 19 sati u Muzeju Đakovštine. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2024. godine.

Izložba Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina prezentira rezultate arheoloških istraživanja koja se na ovom lokalitetu provode od 2012. godine.

Gradina je smještena 3 kilometra južno od sela Viškovci, a prepoznata je kao arheološko nalazište još od početka 20. stoljeća. Terenskim pregledima utvrđeno je kako je ovaj iznimno pogodan strateški položaj bio nastanjen za vrijeme trajanja badenske, kasne vučedolske i vinkovačke kulture, tj. tijekom trećeg tisućljeća prije Krista. Sustavna arheološka istraživanja provedena u posljednjih desetak godina ocrtala su obrise brončanodobnog naselja na Gradini zahvaljujući kombiniranju sondažnog iskopavanja s nedestruktivnim metodama kao što su geofizikalna istraživanja.

Na izložbi Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina će, osim pronađenog arheološkog materijala, biti prikazane i idealne rekonstrukcije izgleda pretpovijesnog naselja na Gradini.

Autorice izložbe su dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ujedno i voditeljica sustavnih istraživanja na Gradini i Jelena Boras, kustosica Muzeja Đakovštine.

Organizacija izložbe: Muzej Đakovštine, Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba je realizirana sredstvima Grada Đakova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

[AMZ PRESS]

 

AMZ – Otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti i prigodna predavanja u Galeriji AMZ [PRESS]

U ponedjeljak 18. prosinca 2023. godine s početkom u 12 sati u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) održat će se otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.

Na dan otvorenja izložbe 18. prosinca u Galeriji AMZ, s početkom u 19 sati dr.sc. Ramón Montes Barquín, tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe i Pilar Fatás Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamir održat će se prigodna predavanja u povodu otvorenja izložbe. Predavanja su na engleskom jeziku.

Ulaz na izložbu i predavanja je besplatan.

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti donosi priču o špilji Altamiri koju su posjećivale različite skupine ljudi više od 20.000 godina, a koja je poznata diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.

Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti.

Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja.

Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2.

Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.

Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Krvatskoj

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Predavanja uz izložbu Altamira – Remek djelo prve umjetnosti 8na engleskom jeziku)
18. prosinca 2023. u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6
besplatan ulaz

19:00 – 19:25 sati Palaeolithic Rock Art in Europe and in the Cantabrian Region, Altamira in its context
Dr.sc. Ramón Montes Barquín (Tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe)

19:30 – 19:55 sati Altamira, the big sanctuary of the European Palaeolithic
Pilar Fatás Monforte (ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamire, Španjolska)

Dr.sc. Ramón Montes Barquín doktorirao je arheologiju i pretpovijest na Sveučilištu Cantabria (Španjolska). Istraživač je materijalne kulture paleolitika i paleolitičke pećinske umjetnosti Pirenejskog poluotoka. Znanstveni je suradnik Muzeja i istraživačkog centra Altamira, gdje je razvio različite arheološke radove na paleolitičkim nalazištima i nalazištima pećinske umjetnosti. Napisao je dvanaest knjiga i više od 250 radova u različitim znanstvenim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.

Kulturni je menadžer specijaliziran za arheološki turizam. Upravljao je velikim brojem projekata za otvaranje arheoloških lokaliteta i/ili nalazišta pećinske umjetnosti, kao i muzeja i interpretacijskih centara usmjerenih na arheologiju, pretpovijest i pećinsku umjetnost. Koordinator je Pretpovijesnih špilja otvorenih za javnost u Kantabriji 2005.-2006., od 2007. godine tehnički je koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Pretpovijesne staze pećinske umjetnosti – Chemins de l’Art Rupestre Préhistorique2”
https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/prehistoric-rock-art-trails
http://www.prehistour.eu

Pilar Fatás Monforte ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira (Španjolska) od 2016., gdje je prethodno 16 godina bila zamjenica ravnatelja. Magistrirala je iz upravljanja kulturnom baštinom, diplomirala je povijest umjetnosti i znanost o antici na odjelu Arheologija i pretpovijest na Sveučilištu u Zaragozi, te diplomirala socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu UNED. Pripadnica je vijeća kustosa španjolskih muzeja španjolskog Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta od 1999. godine.

Od 2018. do 2022. bila je članicom Savjetodavnog povjerenstva za svjetsku baštinu Ministarstva kulture i sporta. Trenutačno je članica Znanstvenog savjetodavnog odbora Međunarodnog pretpovijesnog istraživanja Kantabrije i Nacionalnog odbora za pećinsku umjetnost ICOMOS-a u Španjolskoj, kao i predstavnica Muzeja Altamire u raznim nacionalnim i međunarodnim mrežama o pećinskoj umjetnosti i muzejima. Trenutačno radi na implementaciji UNESCO-vog Centra svjetske baštine za pećinsku umjetnost kategorije 2, sa sjedištem u Kantabriji.

Voditeljica je istraživačkog projekta “Prva umjetnost čovječanstva: špilja Altamira” i članica konzervatorskog istraživačkog tima za špilju Altamiru. Također je istraživačica na drugim nacionalnim arheološkim istraživanjima i R+D+i projektima, a sudjelovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima u zemljama kao što su Paragvaj i Dominikanska Republika. Također istražuje odnos između pretpovijesne pećinske umjetnosti Altamire i suvremene umjetnosti.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokoviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

[PRESS]

Autor: Pedro Saura Ramos

Autor: Pedro Saura Ramos

Autor: Pedro Saura Ramos