AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

by | May 26, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Na međunarodni dan muzeja u povodu održavanja prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

by | May 19, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb

Na Međunarodni dan muzeja, prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu i prikazivanja filma Broken Exhibition, prisjećamo se izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ našeg kolege Ivana Drnića, višeg kustosa Pretpovijesnog odjela, koja je postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu netom prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020. godine.

Nakon potpunog zatvaranja, dva uzastopna potresa u rano jutro 22. ožujka 2020. godine pogodila su grad Zagreb i okolicu. Razoran potres ostavio je značajna oštećenja u gradskom centru uključujući i zgradu našeg Muzeja. Stalni muzejski postavi Arheološkog muzeja u Zagrebu morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nije predstavljena publici u Zagrebu. Upravo o tome je riječ u filmu „Broken Exhibition“. Ovaj kratki dokumentarni film u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges, bit će prikazan danas, na Međunarodni dan muzeja, na prvi dan održavanja Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu.

Malo je poznato javnosti da ovdje, nakon potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije, potresa u Zagrebu i snimljenog filma, „pustolovine“ izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ ne završavaju.

Izložba je postavljena i otvorena 7. listopada 2020. u Gradskom muzeju Sisak. Na otvorenju izložbe zamjenik ravnatelja AMZ-a Ivan Radman Livaja, rekao je da je karma htjela da otvorenje izložbe bude upravo u Sisku s čijeg je područja najveći broj eksponata, jer izložbu u Arheološkom muzeju u Zagrebu zbog koronavirusa i potresa publika nije vidjela.

Publika je u Sisku mogla uživati u izložbi do 28. prosinca 2020. godine kada je Sisak pogodila serija potresa kod Petrinje. Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u tada zatvorenom Gradskom muzeju Sisak, zbog potresa prethodnog dana, dočekala je razoran potres s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje 29. prosinca 2020. Izložba je značajno oštećena.

Istovremeno dok nam je bio zabranjen dolazak u Arheološki muzej u Zagrebu zbog eventualnih novonastalih oštećenja zbog niza potresa kod Petrinje, evakuaciju muzejskih predmeta i scenografije izložbe iz Gradskog muzeja Sisak izvršili su 4. i 5. siječnja 2020. godine naše kolegice i kolege Jacqueline Balen, Ivan Troha, Robert Vazdar, Slađana Latinović, Ozren Domiter i Porin Šćukanec Rezniček.

Nekoliko oštećenih muzejskih predmeta restaurirani su u specijaliziranim konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu a scenografija izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ je nepovratno oštećena.

Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u brojkama:

  • dvjestotinjak predmeta
  • 1 autor – Ivan Drnić
  • 1 katalog izložbe – urednik Ivan Drnić
  • 2 puta postavljana i jednom popravljana u AMZ-u
  • 2 puta skidana
  • 1 otvorenje u gostima – Gradski muzej Sisak
  • 1 kratki dokumentarni film „Broken Exhibiton“ prikazan u službenoj konkurenciji 2. festivala arheološkog filma u Splitu i u službenoj konkurenciji na 16. Festivalu arheološkog filma u Aminesu u kategoriji Rekonstrukcija prošlosti.
  • 5 potresa (2 potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., 3 potresa u Sisku 28. ožujka 2020., 1 potres u Sisku 29. ožujka 2020.)

Slijedeće gostovanje izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ bit će u Arheološkom muzeju Osijek u listopadu ove godine.

Želimo i vjerujemo da će izložbu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ vidjeti i zagrebačka publika.

Film Broken Exhibition možete pogledati na Youtube kanalu Arheološkog muzeja u Zagrebu
https://youtu.be/4eS9ft8L2m0


Foto: Postavljanje izložbe Segestika i Siscija -naselje s početka povijesti u Arheološkom muzeju u Zagrebu /scena iz filma Broken Exhibition

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Dan otvorenih vrata u Arheološkom parku Andautonija Nedjelja, 15. svibnja 2022. od 12 do 18 sati (PRESS)

by | May 15, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Vodstva, Zagreb

U nedjelju, 15. svibnja 2022. godine od 12 do 18 sati održat će se Dan otvorenih vrata u Arheološkom parku Andautonija u Ščitarjevu. Posjetitelji besplatno mogu razgledati dio rimskog grada, sudjelovati na radionicama i igraonicama, razgledati Izložbu rimskih mirisa i uživati u prirodi. Kućni ljubimci su dobrodošli. 

U sklopu Arheološkog parka Andautonija nalazi se suvenirnica s prigodnim suvenirima.

U rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeća, središte današnjeg zagrebačkog područja bio je grad Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. U Arheološkom parku Andautonija predstavljen je istraženi dio rimskog grada (2. – 4. stoljeće), pa tako posjetitelji na ovoj lokaciji mogu razgledati sačuvane dijelove rimske ulice, te nekoliko rimskih zgrada. Na lokalitetu su postavljene interpretacijske ploče s brojnim informacijama o lokalitetu, razvoju rimskog grada, ali i svakodnevnom životu i nađenim predmetima. Uz lokalitet se nalazi izložbeni prostor (Izložba rimskih mirisa) sa suvenirnicom, a posjetitelji mogu sudjelovati i u radionicama i igraonicama (mali arheolozi, rimske igre i dr.).

Arheološki park Andautonija je otvoren od 1. svibnja do 1.studenog 2022., subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dana za najavljene grupe prema dogovoru.

Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba cca 15 min.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Ciklus europskog arheološkog filmau Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

by | May 15, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Festivali, Film, Inspiracija, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb

Od 18. svibnja do 17. lipnja 2022. godine u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se Ciklus europskog arheološkog filma.

U srijedu, 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, održat će se prvi dan Ciklusa kada će biti prikazana dva hrvatska filma I, Branko by Surname Fučić, autora Bernadina Modrića i Broken Exhibition autora Simona Bogojevića Naratha iz Hrvatske. Simon Bogojević Narath gost je prve večeri Ciklusa.

U srijedu, 25. svibnja, projekcija će početi filmom The Lost Ship of Venice, autora Marca Visalberghia iz Italije i Mauricea Ribièrea iz Francuske, nakon kojeg će biti prikazan film Neronova ludost (Une folie de Neron) autora Paula Rambauda iz Francuske. Gost večeri je autor Mautice Ribière.

Zadnji dan Ciklusa europskog arheološkog filma, u petak, 17. lipnja bit će prikazan film The First Europeans autora Axela Clevenota iz Francuske, za čije gostovanje očekujemo potvrdu sudjelovanja.

Projekcije filmova na otvorenom Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 18. i 25. svibnja i 17. lipnja počinju u 21 sat.

Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove. Nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima.

Ciklus europskog arheološkog filma u povodu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije organiziraju Francusko veleposlanstvo, Francuski Institut u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.

Program Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu
Srijeda, 18. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova
I, Branko by Surname Fučić, Bernardin Modrić, Hrvatska
Broken Exhibition, Simon Bogojević Narath, Hrvatska
Uz sudjelovanje Simona Bogojevića

Srijeda, 25. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova
The Lost Ship of Venice, Marco Visalberghi, Maurice Ribière, France/Italy
Neronova ludost (Une folie de Neron), Paul Rambaud, Francuska
Uz sudjelovanje Mauricea Ribièrea

Petak, 17. lipnja 2022, 21 h
Projekcija filma u okviru Europskog festivala arheologije (17. – 19. 6. 2022.)
The First Europeans, Axel Clevenot, France,
Potvrda sudjelovanja Axela Clevenota se očekuje

Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove a nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima filma.


Lapidarij Arheološkog mzeja u Zagrebu; Foto Igor Krajcar/AMZ

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Arheoples – izložba i interaktivni digitalni program uz 27. Edukativnu muzejsku akciju – PLES (PRESS)

by | Apr 22, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb

Izložbom „Arheoples“ i prigodnim interaktivnim digitalnim programom Arheološki muzej u Zagrebu pridružuje se 27. Edukativnoj muzejskoj akciji – PLES. Posjetitelji izložbu mogu razgledati u Galeriji AMZ od 25. travnja do 18. svibnja 2022. godine.

Pristup interaktivnim digitalnim sadržajima moguć je na mrežnim stranicama Muzeja:
https://amz.hr/hr/edukacija/arheoples/ 

Ples je univerzalni jezik izražavanja poznat od najranijih dana ljudske povijesti, a nije stran ni životinjskom svijetu. Kao spona između pokreta i glazbe, a zahvaljujući neograničenim mogućnostima izraza i forme, ples je tema u kojoj se svaki muzej na neki način može pronaći. Arheološki muzej u Zagrebu pronašao se u ARHEOPLESU, priči o plesu koja se može pratiti od vremena neandertalaca pa sve do srednjeg vijeka.

Mnogi arheološki nalazi upravo potvrđuju postojanje plesa u mnogim ljudskim zajednicama od vremena starijeg kamenog doba. Priča o plesu može se vidjeti kroz izložbu u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, te kroz nekoliko zanimljivih i interaktivnih digitalnih sadržaja.

Završetkom izložbe 18. svibnja 2022. prigodno obilježavamo Međunarodni dan muzeja.

Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
radno vrijeme
utorak – petak 10 – 18 sati
subota 10 – 13 sati

https://amz.hr/media/hcinjecp/plakat-27-edukativne-muzejske-akcije-ples-pet-djevojaka-plesu-u-krug-drzeci-se-za-ruke.jpg

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu partner na izložbi Neandertalci u Galeriji Cloverfield (PRESS)

by | Apr 12, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu partner na izložbi “Neandertalci” u Galeriji Cloverfield (Pod zidom 12, Zagreb) čije otvorenje će se održati 14. travnja 2022. godine s početkom u 20 sati. Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja 2022. godine.

Na izložbi Neandertalci studentice Akademije likovnih umjetnika Sveučilišta u Zagrebu, Nikolina Žabčić i Maja Perak, svojim ilustracijama koje su prvotno objavljene u specijalu Večernjeg lista oživljuju ljudske pretke, svaka u svojem prepoznatljivom rukopisu interpretirajući svakodnevicu neandertalaca, duboko ukorijenjenu u golo preživljavanje. Ilustracije su nastale kao odgovor na želju da se tema neandertalaca aktualizira u svijetu koji nije prestao čeznuti za upoznavanjem i razumijevanjem ljudske prošlosti.

Projekt Neandertalci okupio je interdisciplinarni tim znanstvenika, novinara, urednika, muzealaca i kustosa kako bi temu staru desecima tisuća godina učinio razumljivom te estetski privlačnom suvremenom čovjeku.

Od iznimne važnosti za približavanje ove zanimljive populacije široj javnosti je i aktualni projekt Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present (iNEAL), na čijem je čelu prof. dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju. Cilj ovog projekta, koji uključuje čak 30 zemalja i 60 stručnjaka, jest povezivanje i dijalog znanstvenika diljem Europe u svrhu usklađivanja rezultata dugogodišnjih istraživanja neandertalaca, ali i spoznavanje nedostataka, kako bi se pripremio teren za brojna buduća istraživanja. Sudjelovanjem na projektu Neandertalci, projekt iNEAL postiže još jedan svoj cilj – uključivanje naslijeđa neandertalaca u sadašnjost.

U svojoj težnji za prepoznatljivošću u domeni kulturnog turizma, Hrvatska svakako treba težiti isticanju iznimnih otkrića neandertalaca na Hušnjakovu brdu u Krapini, kao i kasnih neandertalaca u špilji Vindija kraj Varaždina. Naši krajevi ovim su se specifičnim nalazištima upisali na geografsku kartu staništa praljudi, koji su kao lovci i sakupljači živjeli u gotovo polarnim uvjetima.

Pismo glavnog urednika Večernjeg lista, organizatora izložbe Neandertalci:

Poštovani,

odlučili smo otputovati tisućama godina unatrag. Vrijeme je to kada se na svjetskoj pozornici pojavio Homo sapiens, osvajač koji je u kratkom razdoblju promijenio svijet i modelirao ga u skladu sa svojim potrebama.

U svojem se osvajačkom pohodu nije libio obračunati sa svim drugim ljudskim vrstama. A upravo je Hrvatska ta pozornica na kojoj se odigrala jedna od posljednjih povijesnih epizoda u kojoj glavne uloge igraju Homo sapiens i neandertalac.

Neandertalska kultura iščeznula je nakon što se na europskim obzorima prije pedesetak tisuća godina pojavio moderni lovac iz Afrike.

Teorija je mnogo, no sve one vrte se oko jednog pitanja: je li moderni čovjek presudio starijem bratu ili u nama i danas živi neandertalac?

Znanstvenici postupno, djelić po djelić sklapaju mozaik, priznajući kako je još uvijek mnogo otvorenih pitanja.

Ovom su izložbom neandertalci izronili iz prošlosti i dobili lica zahvaljujući suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti.

Tako se nastavlja uspješna suradnja Večernjeg lista i Akademije likovnih umjetnosti.

Dražen Klarić
glavni urednik Večernjeg lista

Tvrtka Cloverfield u suradnji s organizatorom izložbe Večernjim listom te partnerima, Arheološkim muzejom u Zagrebu i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu – aktivan je dionik u popularizaciji projekta Neandertalci. Istoimenom izložbom Cloverfield nudi još jednu platformu za popularno-znanstvenu prezentaciju ove uzbudljive teme, koja se predstavlja radovima studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu kao i replikama paleolitičkih artefakata iz stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu. Partner izložbe je također Institut za antropologiju, sa svojim projektom Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present. U procesu popularizacije ove teme, Cloverfield je točka susreta istraživanja, suradnje s umjetnicima, arheolozima i kustosima, a čiji se rad iz ovog sjecišta širi prema najraznolikijoj publici.

Info:
AMZ PRESS