AMZ – PR25/24 Europski dani arheologije 2024 – 3 dana za otkrivanje arheologije diljem Hrvatske! [PRESS]

Od 14. do 16. lipnja 2023. godine održat će se Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Ove godine udružile su se 22 institucije koje na 23 lokacije pripremaj niz besplatnih sadržaja kako bi vam u ova tri dana približile arheologiju.

Program u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU

PETAK, 14. 06. 

11:00 – 12:00
Panel Arheologija i popularna kultura
Glavni cilj panela istraživanje je odnosa arheologije i popularne kulture u svrhu pripreme za izložbu koju organizira Arheološki muzej u Zagrebu. Panelokuplja arheologe, medijske stručnjake i entuzijaste koji će raspravljati o različitim aspektima povezanosti arheologije i popularne kulture te istražiti načine na koje se ova dva područja međusobno nadopunjuju i oblikuju.
*prijava za sudjelovanje je na linku:https://bit.ly/arheologijapopkultura

SUBOTA, 15. 06.

11:00 – 12:00
Razgled izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“ s pratećom besplatnom edukativnom radionicom za djecu „Crtež u znanosti“
U sklopu edukativne radionice za djecu „Crtež u znanosti“ male polaznike upoznat ćemo s crtežima koji se koriste u znanosti kao znanstvene i edukativne ilustracije. Uz kratki uvod i primjere iz raznih znanstvenih grana u kojima se koristi crtež, na zabavan način djeci se objašnjava i približava arheološki crtež, odnosno crtanje arheoloških predmeta. Crtanjem ovih predmeta djecu potičemo, kroz objektivno promatranje i bilježenje onoga što vide, da istražuju i razmišljaju kako su predmeti izrađeni te koja je bila njihova uporabna funkcija.
Radionica je namijenjena djeci od 7 do 12 godina.
(zbog ograničenog broja mjesta, potrebna je prethodna prijava na e- mail: abertol@amz.hr )

Uloga crteža kao vizualnog medija u raznim znanstvenim granama, da nabrojimo samo neke – medicinske znanosti, biologija, arhitektura, matematika, geologija, arheologija i etnologija, od velike je važnosti. To ne iznenađuje, jer je znanost način spoznaje svijeta kroz opažanje, promatranje i eksperiment, a crtežom koji je znanstvenog ili edukativnog karaktera bilježi se, objašnjava i komunicira znanstveno istraživanje. Iako dijeli iste likovne zakonitosti i proces nastanka, od umjetničkog se crteža razlikuje po tome što je umjetnički crtež sam sebi svrhom, dok ovakav primijenjeni crtež služi određenom cilju.
Od početaka sakupljanja arheološke građe i istraživanja, arheološki se crtež nametnuo kao velika pomoć pri proučavanju i znanstvenoj obradi, kao oblik dokumentiranja spomeničke građe. Pojavom fotografije i današnjih novih tehnologija, ova vrsta crteža nije izgubila na važnosti te se i dalje koristi, a čine ga jasno određene smjernice i standardi.
Na izložbi „Slavko Šohaj – muzejske godine“ mogu se razgledati crteži koje je Šohaj izradio kao arheološki crtač zaposlen u muzeju od 1935. do 1966. godine.
Samostalan razgled izložbe namijenjen je posjetiteljima svih dobnih skupina.

13:00 –14:00
Predavanje „Antičke olimpijske igre“
Stari Grci organizirali su brojna natjecanja, od manjih lokalnog karaktera pa sve do velikih koja su okupljali sve Grke, no od svih njih daleko najpoznatije i najznačajnije bile su upravo olimpijske igre. Tijekom više od 1000 godina koliko su ove igre posvećene Zeusu održavane, predstavljale su jedinstveni spektakl – ne samo vrhunac sportskog natjecanja, već i najvažniji kulturni, religijski i politički događaj. Priča o antičkim olimpijskim igrama, njihovom mitološkom i religijskom porijeklu, organizaciji, ceremonijama i sudionicima, priča je o samoj biti civilizacije stare Grčke. Predavanje će održati Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije, a ususret Olimpijskim igrama u Parizu i izložbi „Citius, Altius, Fortius – Communiter“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Napomena:
U petak, 14. lipnja od 10:00 do 18:00 sati te u subotu 15. lipnja od 10:00 do 14:00 sati besplatan je ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu za sve posjetitelje te je omogućen samostalan obilazak izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“.
Arheološki muzej nedjeljom privremeno ne radi.

Izložba
EUROPSKI DANI ARHEOLOGIJE

Izložba “Europski dani arheologije 2024” u sklopu projekta “Prozor u AMZ” može se razgledati  od 10. do 16. lipnja 2024. godine u prolazu nebodera na adresi Ilica 1c.

 

ARHEOLOŠKI PARK ANDAUTONIJA

SUBOTA – NEDJELJA, 15. – 16. 06.
12:00 – 18:00  Besplatan ulaz u Arheološki park Andautonija
U rimsko vrijeme, od 1. do 4. st., središte današnjeg zagrebačkoj područja bio je grad  Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. Osim obilaska rimskih zgrada i ulica te drugih zanimljivih arheoloških nalaza, smještenih u prekrasnom pejzažu zagrebačke Posavine, svi posjetioci Arheološkog parka mogu sudjelovati u radionicama  i igraonicama te razgledati izložbu o rimskim mirisima.

Glavni koordinator Europskih dana arheologije u Hrvatskoj već je tradicionalno Arheološki muzej u Zagrebu koji svake godine oko sebe okuplja i povezuje muzeje, sveučilišta, arheološke lokalitete i ostale institucije koje se u svom krugu djelatnosti bave arheologijom te organiziraju razne aktivnosti poput radionica, predavanja, izložbi, predstavljanja publikacija i projekata, stručnih vodstava, virtualnog sadržaja i ostalih događanja kojima nastoje prezentirati arheologiju i približiti ju javnosti.

Uz Arheološki muzej u Zagrebu s Arheološkim parkom Andautonija u Ščitarjevu, partnerske institucije koje obilježavanju Europske dane arheologije 2024 u Hrvatskoj su: Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej Zadar, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Senj, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Institut za arheologiju, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Muzeji Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor i Muzej krapinskih nenadertalaca, Muzej grada Zagreba, Muzej vučedolske kulture, Muzeji grada Karlovca, TZ zlatni Papuk i Općina Kaptol, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Iloka i Zavičajni muzej Daruvar.

Europski dani arheologije, odnosno European Archaeology Days (EAD), kontinuirano se organiziraju u Francuskoj od 2010. godine, a od 2019. manifestacija se širi i na druge europske zemlje. Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo kulture Republike Francuske (Ministère de la culture) i Inrap (Institut national de recherches archéologiques préventives) uz niz partnerskih institucija diljem cijele Europe s ciljem približavanja arheologije široj javnosti. Organizatori ovom manifestacijom pozivaju javnost da zajedno urone u prošlost i istraže materijalne tragove koje je čovjek ostavljao za sobom od pretpovijesnog razdoblja sve do danas. Tijekom tri dana trajanja manifestacije, tridesetak europskih zemalja nudi oko dvije tisuće događanja diljem čitave Europe među kojima su razgledi arheoloških lokaliteta, edukativni i zabavni program, susreti s arheolozima, izložbe, projekcije i slične aktivnosti.

Unutar brige o europskoj kulturnoj baštini važnu ulogu igra zaštita, očuvanje i prezentacija arheološke baštine. U vremenu obilježenom krizama u javnom zdravstvu, kulturi i gospodarstvu, arheološki pristup i dugoročna perspektiva izvor su otvorenosti, tolerancije i međusobnog razumijevanja, odnosno zajedničko dobro koje treba dijeliti. Upravo iz tog razloga, manifestacija na europskoj razini posvećena arheologiji doprinosi razvoju koncepta arheološke baštine, a istovremeno promiče individualnu kulturnu i povijesnu raznolikost.

Program za Hrvatsku potražite na našim stranicama
https://bit.ly/EAD2024program
ili preuzmite ebook:
https://bit.ly/EAD2004ebook
Program za Hrvatsku i Europu potražite na:
https://journees-archeologie.eu/c-2024/lg-en/croatia/Home

AMZ PRESS

AMZ – DANI ANDAUTONIJE u povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu [PRESS]

DANI ANDAUTONIJE u povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu

subota 25. i nedjelja 26. svibnja 2024.
Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu

Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb

Press informacija, 20. svibnja 2024.
U povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu, Arheološki muzej u Zagrebu organizira manifestaciju DANI ANDAUTONIJE koja će se održati u subotu 25. i nedjelju 26. svibnja 2024.

Tijekom manifestacije DANI ANDAUTONIJE ulaz u arheološki park je besplatan, a dobrodošli su i kućni ljubimci.

Tijekom dva dana, svi posjetitelji moći će besplatno sudjelovati u brojnim radionicama i igraonicama (govorništvo, izrada keramičkih posuda, uljanica, klesanje, rimske igre, izrada bula, pisanje, rimska moda, mali arheolozi i dr.), a biti će organizirana i stručna vodstva, predavanja i koncerti te će se pripremati hrana prema rimskim receptima. Uz interaktivnu izložbu Rimski mirisi posjetitelji će i sami moći izraditi uljne parfeme od sastojaka koje su koristili i Rimljani. Uz brojne vanjske suradnike u programu manifestacije sudjelovat će i učenici OŠ Ščitarjevo te Udruga žena Ščitarjevo.

U nedjelju 26. 5. organiziran je besplatan prijevoz iz Zagreba za Ščitarjevo i povratak u Zagreb (polazna i dolazna stanica na Zrinjevcu kod meteorološkog stupa).
Termini:
11.30 Zagreb-Ščitarjevo
14.30 Ščitarjevo-Zagreb
15.00 Zagreb –Ščitarjevo
18.00 Ščitarjevo-Zagreb

PROGRAM SUBOTA, 25. SVIBNJA OD 12 DO 19 SATI

Od 12 do 18 sati- radionice:
-izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
-Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
-Zodijak u antičkom Rimu (voditeljica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić)
-Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)

13 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: Veza jača i od smrti – zajednički ukopi ljudi i pasa kroz prostor i vrijeme

16 sati – RADIONICA GOVORNIŠTVA
Putovanje u umijeće govorenja rimskim stilom- radionica govorništva (pod vodstvom Denivera Vukelića)

17 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009

Od 18 sati – Koncert grupe Car je gol i druženje uz rimsko vino

PROGRAM NEDJELJA, 26. SVIBNJA OD 12 DO 18 sati

Od 12 do 18 sati
– radionice:
– izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
– Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
– Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)

– Rimske priče u Andautoniji – pripovjedna predstava (Srebrenka Peregrin Pavlaković)

13 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009

16 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: O vješticama i crnim psima – podrijetlo predrasuda

[AMZ PRESS]

 

AMZ – Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo? PROZOR U AMZ [PRESS]

Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ

10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder
Ilica 1c
Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb

Press informacija, 12. ožujka 2024.
Arheološki muzej u Zagrebu u prolazu Iličkog nebodera postavio je prvu izložbu projekta PROZOR U AMZ – Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?.

Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo? prvo je i uvodno izdanje izložbenog projekta PROZOR U AMZ koje je posvećeno upoznavanju s našom zgradom, njezinom poviješću, ali i s tradicijom te radom stručnih odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kroz replike nekih od naših najpoznatijih nalaza, pružamo vam pogled u stalni postav našeg Muzeja kakav je bio prije potresa 2020. godine, osobito zbog toga što ćete ga uskoro moći vidjeti u novom ruhu.

U sljedećim izdanjima PROZOR U AMZ pružit će vam uvid u tajne koje se kriju unutar, ali i izvan stalnog postava Muzeja, u prostorima kao što su čuvaonice i radionice koje inače nisu dostupne posjetiteljima. Osim toga, upoznat ćemo vas i s dijelom onoga što arheolozi rade kada su na terenu, ali i nakon što tereni završe, a mi se vratimo u urede.

Javite nam se s pitanjima, idejama i prijedlozima, možda baš ono što Vas zanima postane jedna od sljedećih tema.

Ovim putem pozivamo naše sugrađane i našu publiku, sve zaljubljenike u arheologiju, da nam se jave, jer možda baš ono što njih zanima postane jedna od sljedećih tema izložbenog projekta PROZOR U AMZ.

Radujemo se vašim idejama i prijedlozima koje možete poslati online putem društvenih mreža, ili na mail amz@amz.hr. Također nam možete pisati na Arheološki muzej u Zagrebu, P.P. 28, 10000 Zagreb.

PROZOR U AMZ novi je izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu putem kojeg želimo s publikom podijeliti dio onoga tko smo, što smo, gdje smo i što zapravo radimo. Naš „prozor“ nalazi se u Prolazu neboder, na adresi Ilica 1c u Zagrebu

Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder, Ilica 1c, Zagreb

Impresum:
Autorica postava: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
Tehnička izvedba izložbe: Robert Vazdar, Ana Đukić
Izrada replika predmeta: Vedran Mesarić
Marketing i odnosi s javnošću: Sanja Mijač, Davorka Maračić

Izložbeni ormarić na korištenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za korištenje i zakup javnih površina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za korištenje i zakup javnih površina i reklame.

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorica izložbenog projekta PROZOR U AMZ: Ana Đukić
Trajanje izložbenog projekta: 1. veljače 2024. – 31. prosinca 2027.

[AMZ PRESS]

 

AMZ – Izdana digitalna publikacija „Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“ [AMZ PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.

Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE

Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.

Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.

Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.

Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.

Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.

Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

[AMZ PRESS]

AMZ – Otvorenje izložbe “Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina” u Muzeju Đakovštine [AMZ PRESS]

Izložba „Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina“ Muzeja Đakovštine i Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorit će se u petak, 8. prosinca 2023. u 19 sati u Muzeju Đakovštine. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2024. godine.

Izložba Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina prezentira rezultate arheoloških istraživanja koja se na ovom lokalitetu provode od 2012. godine.

Gradina je smještena 3 kilometra južno od sela Viškovci, a prepoznata je kao arheološko nalazište još od početka 20. stoljeća. Terenskim pregledima utvrđeno je kako je ovaj iznimno pogodan strateški položaj bio nastanjen za vrijeme trajanja badenske, kasne vučedolske i vinkovačke kulture, tj. tijekom trećeg tisućljeća prije Krista. Sustavna arheološka istraživanja provedena u posljednjih desetak godina ocrtala su obrise brončanodobnog naselja na Gradini zahvaljujući kombiniranju sondažnog iskopavanja s nedestruktivnim metodama kao što su geofizikalna istraživanja.

Na izložbi Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina će, osim pronađenog arheološkog materijala, biti prikazane i idealne rekonstrukcije izgleda pretpovijesnog naselja na Gradini.

Autorice izložbe su dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ujedno i voditeljica sustavnih istraživanja na Gradini i Jelena Boras, kustosica Muzeja Đakovštine.

Organizacija izložbe: Muzej Đakovštine, Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba je realizirana sredstvima Grada Đakova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

[AMZ PRESS]

 

AMZ – Otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti i prigodna predavanja u Galeriji AMZ [PRESS]

U ponedjeljak 18. prosinca 2023. godine s početkom u 12 sati u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) održat će se otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.

Na dan otvorenja izložbe 18. prosinca u Galeriji AMZ, s početkom u 19 sati dr.sc. Ramón Montes Barquín, tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe i Pilar Fatás Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamir održat će se prigodna predavanja u povodu otvorenja izložbe. Predavanja su na engleskom jeziku.

Ulaz na izložbu i predavanja je besplatan.

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti donosi priču o špilji Altamiri koju su posjećivale različite skupine ljudi više od 20.000 godina, a koja je poznata diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.

Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti.

Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja.

Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2.

Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.

Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Krvatskoj

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Predavanja uz izložbu Altamira – Remek djelo prve umjetnosti 8na engleskom jeziku)
18. prosinca 2023. u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6
besplatan ulaz

19:00 – 19:25 sati Palaeolithic Rock Art in Europe and in the Cantabrian Region, Altamira in its context
Dr.sc. Ramón Montes Barquín (Tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe)

19:30 – 19:55 sati Altamira, the big sanctuary of the European Palaeolithic
Pilar Fatás Monforte (ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamire, Španjolska)

Dr.sc. Ramón Montes Barquín doktorirao je arheologiju i pretpovijest na Sveučilištu Cantabria (Španjolska). Istraživač je materijalne kulture paleolitika i paleolitičke pećinske umjetnosti Pirenejskog poluotoka. Znanstveni je suradnik Muzeja i istraživačkog centra Altamira, gdje je razvio različite arheološke radove na paleolitičkim nalazištima i nalazištima pećinske umjetnosti. Napisao je dvanaest knjiga i više od 250 radova u različitim znanstvenim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.

Kulturni je menadžer specijaliziran za arheološki turizam. Upravljao je velikim brojem projekata za otvaranje arheoloških lokaliteta i/ili nalazišta pećinske umjetnosti, kao i muzeja i interpretacijskih centara usmjerenih na arheologiju, pretpovijest i pećinsku umjetnost. Koordinator je Pretpovijesnih špilja otvorenih za javnost u Kantabriji 2005.-2006., od 2007. godine tehnički je koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Pretpovijesne staze pećinske umjetnosti – Chemins de l’Art Rupestre Préhistorique2”
https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/prehistoric-rock-art-trails
http://www.prehistour.eu

Pilar Fatás Monforte ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira (Španjolska) od 2016., gdje je prethodno 16 godina bila zamjenica ravnatelja. Magistrirala je iz upravljanja kulturnom baštinom, diplomirala je povijest umjetnosti i znanost o antici na odjelu Arheologija i pretpovijest na Sveučilištu u Zaragozi, te diplomirala socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu UNED. Pripadnica je vijeća kustosa španjolskih muzeja španjolskog Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta od 1999. godine.

Od 2018. do 2022. bila je članicom Savjetodavnog povjerenstva za svjetsku baštinu Ministarstva kulture i sporta. Trenutačno je članica Znanstvenog savjetodavnog odbora Međunarodnog pretpovijesnog istraživanja Kantabrije i Nacionalnog odbora za pećinsku umjetnost ICOMOS-a u Španjolskoj, kao i predstavnica Muzeja Altamire u raznim nacionalnim i međunarodnim mrežama o pećinskoj umjetnosti i muzejima. Trenutačno radi na implementaciji UNESCO-vog Centra svjetske baštine za pećinsku umjetnost kategorije 2, sa sjedištem u Kantabriji.

Voditeljica je istraživačkog projekta “Prva umjetnost čovječanstva: špilja Altamira” i članica konzervatorskog istraživačkog tima za špilju Altamiru. Također je istraživačica na drugim nacionalnim arheološkim istraživanjima i R+D+i projektima, a sudjelovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima u zemljama kao što su Paragvaj i Dominikanska Republika. Također istražuje odnos između pretpovijesne pećinske umjetnosti Altamire i suvremene umjetnosti.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj

Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokoviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

[PRESS]

Autor: Pedro Saura Ramos

Autor: Pedro Saura Ramos

Autor: Pedro Saura Ramos