U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u četvrtak 25. studenog otvorena je izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Parra s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu uz rekonstrukciju špilje pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.
Podijeljena na četiri cjeline, izložba u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.
Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleologije, arheologije i antropologije. U katalogu obrađena su arheološka nalazišta neandertalaca, Romualdova pećina, Pećina vlakno na Dugom otoku, stočarske špilje u Hrvatskoj, Mala pećina u Sutini, pećina Bezdanjača kod Vrhovina, Vilina špilja iznad izvora Omble, Spila kod Nakovane i Bubijeva jama te suradnja o speleologa i arheologa.
Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević
Izložbu posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
U četvrtak 25. studenoga 2021. godine s početkom u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, održat će se otvorenje izložbe “Arheološka baština novljanskog kraja” za predstavnike medija. Za otvorenje potrebno je imati digitalnu EU potvrdu. Molimo svoj dolazak potvrdite na mail pr@amz.hr
Posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu od 26. studenoga 2021. do 15. siječnja 2022. godine. Radno vrijeme Galerije AMZ je od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
Cilj izložbe Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje je ukazati na bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, kao i na različite načine korištenja speleološkim objekatima kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja. Također, želja nam je bila ukazati na važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.
Arheologija, kao znanost koja se bavi ljudskom prošlošću, i speleologija, koja proučava različite fenomene podzemlja, na prvi se pogled čine različitim disciplinama. Ipak, speleološki su objekti važni za razumijevanje prošlosti jer su bili dio ljudskih života od davnih vremena, gotovo od samog početka našeg evolucijskog puta. Iz tog razloga, znanstvenicima koji proučavaju minule događaje (arheolozi, paleoantropolozi, paleontolozi, geolozi), predstavljaju izvor mnogih važnih podatka. Špilje i jame, prvenstveno zbog svojih karakteristika i relativno manje podložnosti različitim vanjskim čimbenicima, pogoduju očuvanju arheoloških slojeva i građe u njima, pa su sačuvale brojne podatke i nalaze koji su na drugim vrstama nalazišta, nažalost, izgubljeni. Mnoge špilje, a ponekad i jamski objekti, svjedoče o tome da su naši prethodnici imali poseban odnos prema podzemlju.
MEĐUNARODNI ČASOPIS
IRON AGE DANUBE ROUTE MAGAZINE
__
Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online
Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.
Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.
Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki koji vas zanimaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!
Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!
Sanjin Mihelić
Glavni urednik
Iron Age Danube Route Magazine
Kratkim dokumentarnim filmom o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj Arheološki muzej u Zagrebu započinje serijal filmova AMZ dokumentarci kojim će publici predstavljati zanimljivosti iz muzeja.
Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu od samog je početka bila i ostala nerazdvojivi dio Muzeja. Prilikom svečanog otvaranja Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine u Opatičkoj ulici br. 18 (danas palača Narodnog doma) bile su izložene i knjige koje su poklonjene Muzeju. Tako je i simbolično označen početak knjižnične djelatnosti.
Od svog osnutka knjižnica je doživjela brojne promjene prateći tako sudbinu muzeja. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, mijenjao se način vođenja inventarnih knjiga, a smještaj jedinica knjižnične građe morao se prilagođavati različitim prostorima. Kontinuiranim napretkom knjižničarske struke s vremenom se počela poklanjati veća pažnja očuvanju bogatog knjižničnog fonda, kao i stručnoj osposobljenosti knjižničara. Dolaskom suvremenog doba, knjižnica se informatizirala te se veći dio knjižničarskog posla danas obavlja pomoću računalnih programa.
Promjene lokacija Muzeja od Opatičke ulice, Demetrove, Akademijine palače na Zrinskom trgu i na kraju današnja adresa Trg Nikole Šubića Zrinskog imale su za posljedicu ne samo premještanje knjiga već i dijeljenje knjiga između sljedbenika Narodnog muzeja. Inventarne knjige kontinuirano se vode od početka rada Muzeja do danas, i iz njih je vidljivo da Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu raspolaže s približno 65000 jedinica knjižnične građe te po veličini svog knjižničnog fonda spada u vodeće arheološke knjižnice na našim prostorima.
Razmjenom muzejskog stručnog časopisa (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu) s više od 360 institucija u zemlji i inozemstvu, muzejska knjižnica sustavno obogaćuje svoj fond.
Potrebno je naglasiti da je Knjižnica otvorena za sve kategorije korisnika, koji pomoću kataloga knjižnice mogu pretražiti i dobiti na korištenje jedinice knjižnične građe. Veliki izbor referentne građe, serijskih publikacija, časopisa i monografija obogaćuje našu knjižnicu, a pojedini naslovi od 16. do 19. stoljeća daju knjižnici i muzejsku vrijednost.
U skladu sa svojom dugovječnom tradicijom knjižnica će i dalje zauzimati važno mjesto u edukaciji i stručnom i znanstvenom radu svojih korisnika, posebice arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i klasičnih filologa.
Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu 1922. godine to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.
Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.
S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku organiziramo Virtualni stari Egipat.
U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.
Otvorili smo prvu soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na našim mrežnim stranicana u Virtualnom starom Egiptu: https://bit.ly/VirtualniStariEgipat
Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta.
Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.
Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.
Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar
Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu priključio se akciji Mjesec hrvatskog turizma
Radno vrijeme do 31. 10. 2021.
subota i nedjelja 12 – 18 sati
Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu priključio se akciji Mjesec hrvatskog turizma Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.
Posjetitelji ostvaruju 35% popusta na ulaznice za Arheološki park Andautonija koji je otvoren svake subote i nedjelje od 12 do 18 sati do 31. listopada 2021. godine. Cijena obiteljske ulaznice iznosi 26 kuna, pojedinačna ulaznica 13 kuna, a pojedinačna ulaznica za đake, studente i umirovljenike 10 kuna.
U Arheološkom parku prezentirani su sačuvani dijelovi nekoliko rimskih zgrada i rimske ulice. Na lokalitetu su postavljene interpretacijske ploče s brojnim informacijama o lokalitetu, razvoju rimskog grada, ali i svakodnevnom životu i nađenim predmetima. Uz lokalitet nalazi se suvenirnica i izložbeni prostor gdje posjetitelji mogu razgledati Izložbu rimskih mirisa.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
