by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Istaknuto, Lokaliteti, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
DANI ANDAUTONIJE u povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu
subota 25. i nedjelja 26. svibnja 2024.
Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 20. svibnja 2024.
U povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu, Arheološki muzej u Zagrebu organizira manifestaciju DANI ANDAUTONIJE koja će se održati u subotu 25. i nedjelju 26. svibnja 2024.
Tijekom manifestacije DANI ANDAUTONIJE ulaz u arheološki park je besplatan, a dobrodošli su i kućni ljubimci.
Tijekom dva dana, svi posjetitelji moći će besplatno sudjelovati u brojnim radionicama i igraonicama (govorništvo, izrada keramičkih posuda, uljanica, klesanje, rimske igre, izrada bula, pisanje, rimska moda, mali arheolozi i dr.), a biti će organizirana i stručna vodstva, predavanja i koncerti te će se pripremati hrana prema rimskim receptima. Uz interaktivnu izložbu Rimski mirisi posjetitelji će i sami moći izraditi uljne parfeme od sastojaka koje su koristili i Rimljani. Uz brojne vanjske suradnike u programu manifestacije sudjelovat će i učenici OŠ Ščitarjevo te Udruga žena Ščitarjevo.
U nedjelju 26. 5. organiziran je besplatan prijevoz iz Zagreba za Ščitarjevo i povratak u Zagreb (polazna i dolazna stanica na Zrinjevcu kod meteorološkog stupa).
Termini:
11.30 Zagreb-Ščitarjevo
14.30 Ščitarjevo-Zagreb
15.00 Zagreb –Ščitarjevo
18.00 Ščitarjevo-Zagreb
PROGRAM SUBOTA, 25. SVIBNJA OD 12 DO 19 SATI
Od 12 do 18 sati- radionice:
-izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
-Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
-Zodijak u antičkom Rimu (voditeljica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić)
-Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)
13 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: Veza jača i od smrti – zajednički ukopi ljudi i pasa kroz prostor i vrijeme
16 sati – RADIONICA GOVORNIŠTVA
Putovanje u umijeće govorenja rimskim stilom- radionica govorništva (pod vodstvom Denivera Vukelića)
17 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009
Od 18 sati – Koncert grupe Car je gol i druženje uz rimsko vino
PROGRAM NEDJELJA, 26. SVIBNJA OD 12 DO 18 sati
Od 12 do 18 sati
– radionice:
– izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
– Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
– Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)
– Rimske priče u Andautoniji – pripovjedna predstava (Srebrenka Peregrin Pavlaković)
13 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009
16 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: O vješticama i crnim psima – podrijetlo predrasuda
[AMZ PRESS]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 6, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Lokaliteti, Muzeji, U Europi
Barcelona je puna sunca, boja, glazbe i hrane. Impresivna je ponuda svježih, lokalnih i uvoznih, kopnenih i morskih, svježih, skuhanih i pečenih delicija (jedino nisam našla medvjeđi luk i bučino ulje 🙂 ). Tržnice često rade dvokratno, a neke i cijeli dan, do navečer. Najpoznatija je i turistički najposjećenija (i meni najbliža) Mercat de la Boqueria, gdje se u prijepodnevnim satima nalaze i štandovi s lokalnim proizvodima. Nedavno sam s arheološkom kolegicom Kristinom Gwirtzman komentirala kako se hrana u Španjolskoj (i drugim mediteranskim zemljama, posebice Italiji), ne smatra privilegijom, već pravom (poznata je i obilježena lokacija, baš u blizini El Born CCM-a, na kojoj je bio veliki prosvjed 1789. godine prilikom pocvećanja cijene kruha u kojem su mnogi stradali). U Kopenhagenu, a ni Oxfordu, ne postoje prave tržnice. Barem ne u formi stalnih, povoljnih mjesta s raznovrsnom i lokalnom ponudom, kumicama s proizvodima iz vlastitog vrta ili farmi na kakve smo navikli kod kuće (od onih koje sam posjećivala, najdraže su mi pulska i ljubljanska tržnica). Sjevernjačke ponude u okviru ‘farmers markets’ organiziraju se periodično, s proizvodima čija cijena odražava kvalitetu i porijeklo (domaće je puno skuplje nego uvezeno). Barcelonske tržnice oduševljavaju kvalitetom, uslugom, sadržajima te cijenom. Stjecišta su i središta društvenog života, na kojima se ne samo kupuju namirnice, već kušaju i konzumiraju upravo pripremljeni obroci ili specijaliteti (svježe kamenice, ježinci, pržena riba, vruća paella, hladni naresci…) i sastaju poznanici uz kavu ili ukusni napitak. Tržnice predstavljaju i atrakciju za turiste koji se uključuju i doprinose živahnoj atmosferi.
Arheološko nalazište El Born centar kulture i sjećanja (El Born Centre de Cultura i Memòria) u Barceloni nalazi se na području bivše tržnice u istoimenom kvartu. Tržnica je izgrađena zbog potrebe organizirane velikoprodaje u razdoblju ekspanzije gradskog stanovništva, a za tu namjenu idealno je locirana blizu luke, uz znamenitu ‘Gotičku četvrt’. Prva je tržnica u Barceloni izrađena metalnom konstrukcijom po uzoru na Les Halles u Parizu, u drugoj polovici 19. stoljeća, a nakon nje uslijedila je gradnja i ostalih danas poznatih tržnica (Sant Antoni, Santa Caterina, Conception, El Clot), koje sam sve posjetila i sve imaju odličnu raznoliku ponudu. El Born jedina je lokacija koja više ne djeluje u svojoj funkciji. Tržnica je zatvorena 1971. godine, a sada natkriva izvrsno očuvano i prezentirano arheološko nalazište.
Građevina je otvorena i posjet je slobodan. Cijena vođenog posjeta je 4 €, a svake nedjelje popodne, vodstvo je besplatno (kao i u mnogim drugim muzejima). Uokolo istraženog, konzerviranog i izloženog lokaliteta napravljena je ophodna konstrukcija staklene ograde s horizontalno postavljenim trojezičnim infopanelima. Ovo praktično rješenje prezentiranja informacija in situ omogućava posjetiteljima istovremeni pogled na arheološke ostatke i informacije o njima. Lokalitet je izložbeno podijeljen na tri dijela, tako da se svaka od tri sekcije lokaliteta može u potpunosti obići sa svih strana.
Poznata su brojna imena i zanimljivi detalji ovog područja. Primjerice, na jednom području bili su koncentrirani proizvodjači gitara i viola koje su se tradicionano izrađivale od crijeva ovaca, jaraca, kozlića i janjaca. Iz komunalne cehovske radionice u kojoj su se ove sirovine prerađivale toliko je zaudaralo, da je dobila ime Casa dels Budells (‘Kuća crijeva’). Barcelona je poznata prema svojoj ljubavi prema glazbi i plesu, a ovi proizvodi predstavljali su i značajan dio izvoza.
Otvoreni kanal Rec Comtal kojim je voda iz rijeke Besõs dovođena u grad bio je integriran u urbanu strukturu ovoga područja. Smatra se da je konstruiran u 10. stoljeću, a bio je korišten do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Voda je pokretala trinaest mlinova, a korištena je i za navodnjavanje i pranje, potičući razvoj proizvodnji koje su trebale vodu, poput kožarstva, bojanja tekstila i dr., ali kanal je priokupljao i otpadne kanalizacijske voda. Medju kućama na ovom području u 17. stoljeću bila su dva centra za distribuciju leda, poznata kao ‘kuće snijega’. Led je u Barceloni tijekom 17. stoljeća bio neizostavna potrepština. Korišten je u medicinske svrhe, za prezervaciju hrane, hlađenje vina i osvježavanje napitala. Popularna pića toga vremena u Barceloni bila su napravljena od usitnjenog leda, limuna, badema ili ruže, popularno znana aigües gerapinyades. Led je pribavljan iz Castellterçola te Montsenyja odakle je transportiran prvo na mazgama, a zatim na kolicima do grada. ‘Kuće snijega’ bile su opremljene skladištem (cotxa) u kojem se preostatak leda pažljivo čuvao zaštićen slojevima esparto trave te preprodavao na području grada za potrebe rashlađivanja.
Stalna izložba artefakata pronađenih prilikom istraživanja dostupna je uz kupnju ulaznice, a trenutno je u drugom institucijskom objektu postavljena privremena, aktualna izložba ‘Zašto rat?’ (‘Perche la guerra?’).
Na području tržnice Mercat de Santa Caterina također se nalazi prezentirani arheološki lokalitet. Ova tržnica u funkciji je i danas, pa se u okviru obilaska lokaliteta mogu nabaviti i fantastični lokalni proizvodi (Sarró de Cabra, Manchego, jamon Iberico, tocino Iberico, sve moguće vrste riba, masline, maslinovo ulje). O ovoj i drugim tržnicama više drugom prilikom. Sad treba nešto pojesti 🙂
Vendi Jukić Buča
Barcelona, 6. svibnja 2024.
Izabrana literatura
[https://ajuntament.barcelona.cat/memoriademocratica/en/placa-memoria/1789-bread-riots/]
[https://ajuntament.barcelona.cat/mercats/ca]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/activitat/por-que-la-guerra/]
Video pogledajte na Instagramu: https://www.instagram.com/p/C6lzA56M_ws/
Fotografije: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.960857289379314&type=3
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 1, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Muzeji, U Europi
Kraljevski dvorac Vavel (polj. Wawel) na istoimenom brdu smatra se najvažnijom povijesnom i kulturnom lokacijom u Poljskoj. Višestoljetno tradicijsko sjedište kraljeva izdiže se nad Krakovom, na zapadnoj obali zaštitničke rijeke Vistule. Muzej osnovan 1930. godine jedan je od najreprezentativnijih muzeja umjetnosti na ovom području. Obuhvaća deset odsjeka koji skrbe za kolekcije slika, uključujući i važnu kolekciju talijanskih renesansnih autora, artefakata od papira, skulptura, tekstilnih umjetnina, među kojima se ističu kolekcija tapiserija Sigismunda II. Augusta, zlatarskih izrađevina, oružja i oklopa, keramičkih predmeta, sa značajnom zbirkom Meissen porculana te antičkog namještaja. Muzejska kolekcija azijskih i bliskoistočnih umjetnina sadrži najveću kolekciju otomanskih šatora u Europi, koji iz konzervatorskih razloga nisu trenutno izloženi. Tematski različite stalne izložbe prezentiraju impresivnu Muzejsku kolekciju ali i sâm dvorski kompleks. I Dvorac ima svoju brončanu maketu, kao i gotovo svaka znamenitost u Krakovu.
Ulaz unutar fortifikacija dvorca je besplatan, a moguće mu je pristupiti iz više smjerova – mi smo ušli na glavni ulaz iz smjera centra, ali smo izašli putem koji vodi iza administrativnih zgrada. Postojeće građevine adaptirane su u muzejske prostore, cafe i restoran s vanjskim terasama, administrativno područje, a jedino je Katedrala pod ingerencijom druge institucije. S obzirom da kompleks obuhvaća nekoliko vrlo opsežnih izložbi, ulaznice se mogu kupiti za svaku pojedinačno, za grupu od nekoliko izložbi ili za obilazak cjelokupnog kompleksa (”Vavel za entuzijaste”). Ulaznice su vrlo praktičke, prikazuju kartu kompleksa, naziv izložbi, podatke broja posjetitelja koji zajedno obilaze te vrijeme ulaska na pojedinu izložbu, kako bi se izbjegle gužve i prenatrpanost izložbenog prostora. Iako smo inicijalno planirali cijeli dan posvetiti obilasku Dvorca, radi brojnih obaveza to nije bilo moguće. U vrijeme našeg dolaska neke su izložbe (primjerice, Državničke sobe, Privatni kraljevski apartmani) bile nedostupne radi svečanog otvorenja nove izložbe kojem ćemo prisustvovati navečer, a neke su zatvarale ranije u odnosu na ostatak kompleksa. U konačnici sam posjetila izložbu Izgubljeni Vavel s Lapidarijem, Crkvu sv. Gereona, Kraljevsku riznicu, Oružarnicu, Kraljevske vrtove te Zmajsku jazbinu. U predahu sam pojela vrlo dobru kremšnitu s Berislavom, koji je preferirao kavu i razmišljanje o fizici na terasi cafea u okviru ovog izuzetnog okruženja, ali mi se pridružio u nekoliko obilaska.
Kroz izložbu Izgubljeni Vavel prolazi se po uzdignutoj traci s pogledom na arhitekturne i arheološke ostatke Rotunde sv. Feliksa i Audakta, kasnije nazvane Rotundom Blažene Djevice Marije, iz kasnog 10. odnosno ranog 11. stoljeća in situ te vitrinama s izabranim artefaktima u prvom dijelu, dok drugi dio prikazuje uglavnom veće skulpturalne i arhitekturne ostatke uz njihove pretpostavljene rekonstrukcije. Iako postavljena 1970. godine izložba djeluje i danas izuzetno moderno. Nalazi i arhitektura otkriveni su tijekom stogodišnjih restauratorskih zahvata i arheoloških istraživanja. Rotundu je otkrio profesor Adolf Szyszko-Bohusz. Istraživana je i rekonstruirana početkom 20. stoljeća. Cilindričnog je tlocrta i ima četiri apside. Kao dodatak na južnoj strani nalazi se kružni aneks, prolazom povezan s glavnom strukturom. U Lapidariju su predstavljeni ostaci srednjovjekovnih struktura locirani sjeverno i istočno od Rotunde: predromanički zidovi grobnice s djelomično poremećenim grobljem, gotički obrambeni zid te temelji gotičkog dvorca. Arheološki nalazi koji obuhvaćaju posude, oruđe, artefakte za osobnu upotrebu, čak i cipele prezentirani su u vitrinama u prostoru bivše konjušnice. Izlošci su organizirani u tematske cjeline – arhitekturni elementi iz Arkadnog dvorišta (restauraciju je proveo Zygmunt Hendel početkom 20. stoljeća), ulomci kamenih ulomaka s fasade kraljevske palače, artefakti otkriveni arheološkim iskopavanjima niže terase kraljevskih vrtova te ulomci iz vavelske katedrale. Izloženi su gipsani odljevi kamenih ulomaka iz Sigismundove kapele, koja je jedan od najkvalitetnijih primjera arhitekture talijanske renesanse sjeverno od Alpa. Najranije kalupe izradio je krakovski kipar Parys Filippi u razdoblju između 1868. i 1874. godine prema originalnim elementima, a odljeve su izradile polaznice tečaja za žene Muzeja tehnologije i industrije. Posebna prostorija prikazuje kolekciju renesansnih keramičkih pločica namijenjenima izradi kamina. Virtualne rekonstrukcije odabranih ranoromaničkih i romaničkih građevina na Vavelu, izrađene su prema arheološkim, arhitekturnim, ilustracijskim, fotografskim i konzervatorskim podacima.
Druge izložbe nalaze u krilima palače koja zatvaraju prostrani klaustar.
Ostaci crkve sv. Gereona iz 11. st. također su prezentirani in situ. Nalaze se na području zapadnog krila prizemlja kraljevske palače. Izložba je postavljena 1920. godine prema istraživanju I projektu prof. Adolfa Szyszko-Bohusza. Profesor je zaslužan za inicijativu postavljanja arheoloških I arhitektonskih struktura u pomno organiziranom prostoru općenito. Crkva je imala formu bazilike. Na njezinom istočnom dijelu sačuvano je svetište u okviru kojeg se nalaze transept i kripta. Tijekom 13. stoljeća uslijedile su adaptacije njezinog smanjivanja kada je crkveni prostor na zapadnoj strani zatvoren s dva tornja srušen. Na temelju dedikacije, arhitekturne analize i povijesnog istraživanja, zaključeno je da ju je osnovao Kazimir I. Obnovitelj. Sredinom 13. stoljeća Kazimir Veliki na mjestu bazilike podiže malu gotičku jednobrodnu kapelu od koje su očuvane velika profilirana arkada trijumfalnog luka te stepenice koje su vodile u prezbiterij iz dvorišta palače. Osim arhitekturnih dijelova, izložbom su prikazani tlocrti različitih faza te nalazi pronađeni tijekom iskopavanja. Arhitekturni dijelovi sačuvani su i u podu te zaštićeni staklom. Posjetitelj slobodno obilazi izložbeni prostor koji nije pretrpan izlošcima te je dojam samog crkvenog prostora najizraženiji.
Izložba Kraljevska riznica konceptualno se referira na povijesnu instituciju riznice koja se nekoć nalazila na istom mjestu – znak suverenosti Kraljevine Poljske te kasnije Poljsko-Litvanske Unije. Od razdoblja 14. stoljeća krunski dragulji i druge insignije kraljevske moći (krune, skeptri, kraljevske jabuke te krunidbeni mač Szczerbiec) su se čuvali u Riznici zajedno s drugim dragocjenostima čineći službeno državno blago. Monarh je imao i privatnu riznicu u kojoj se čuvala privatna insignija, dragulji i dr. Impresivna je bila kolekcija dragulja Kralja Sigismunda II. Augusta. Krunski dragulji prvi puta su javno izloženi 1792. godine. Nakon treće Particije Poljske 1975. godine Prusi su provalili u Riznicu te otuđili njezin sadržaj, a kasnije i pretopili krunske dragulje. Današnja izložba prikazuje dio od onog što je preostalo te artefaktima prikupljenim sistematskom akvizicijom nakon 1930. godine, uključujući nekoliko ranije otuđenih, preživjelih artefakata. Izložba obuhvaća popriličan broj prostorija. Iz razdoblja Poljsko-Litvanske Unije čuvaju se zastave i standardi kao najvažniji simboli njezine suverenosti. Najstariji očuvani original izrađen je za krunidbu Katarine Austrijske, treće supruge kralja Kralja Sigismunda II Augusta, koja je održana u Krakovu, 30. srpnja 1553. Ovdje se čuva i najvrjednija kolekcija povijesnih artefakata povezanih s poljskim vojnim uspjesima, uglavnom uz razdoblja 16. i 17. stoljeća te kolekcija tapiserija.
Iz Riznice se direktno nastavlja u Oružarnicu u kojoj je, u nekoliko, većinom, podrumskih prostorija izložen veliki broj helebardi (oružje korišteno u borbama konjanika), dvoručnih mačeva, puški, samostrela te topova, većinom iz 15. do 19. stoljeća. Neke od helebardi koje su koristili pripadnici dvora i straže, bogato su ukrašene i nosile su grbove vladara. Izloženi su i oklopi, od kojih su istaknuti njemački puni te poljski ljuskavi oklopi. Iz podruma s topovima i kopijama banera izlazi se iz dvorca direktno na unutarnje dvorište.
Kraljevski vrtovi nisu preveliki niti pretenciozni, već lijepo uređen vanjski prostor na dvije etaže – gornja s vrtom te donja s labirintom. Na putu do Vrtova te njihovom području izložene su skulpture poljskog umjetnika Zdzisławaa Beksińskija.
Kroz okrugli tornjić na području izvan Dvorca spušta se u takozvanu Zmajsku jazbinu. Spiralne stepenice vode dosta duboko te treba biti oprezan prilikom spuštanja jer su vrlo strme i uske, a omogućene su i klupe za odmor. Spiljski prostor je mračan i vlažan. Prema legendi, ovdje je obitavao zmaj koji je ugnjetavao lokalnu populaciju i zahtijevao prinošenje žrtvi stoke ili djevica, ovisno o verziji legende. Porazio ga je pametni postolarski vježbenik Skuba, koji je iskoristio zmajevu proždrljivost i podvalio mu sumpor umotan u kravlji kožuh. Goreći iznutra, zmaj je pio vode do se ne rasprsne. Skulpturu zmaja koji izbacuje vatru pogledajte u IG reelu o dvorcu Vavel (uskoro).
Prisustvovali smo svečanom otvorenju privremene izložbe Slika Zlatnog doba 15. rujna 2023. Tijekom ceremonije otvorenja projiciran je impresivan video velikih dimenzija koji je obnuhvaćao gotovo cijelu jednu dvorišnu fasadu Dvorca (https://www.instagram.com/p/Cxz_CzxsWem/). Zlatno doba monarhije posljednjih Jagiellonsa, razdoblja cvjetanja renesanse 13. stoljeća u Poljskoj i Litvi, prikazano je kroz monumentalan postav gotovo 400 umjetnina iz javnih, crkvenih i privatnih kolekcija, uključujući, međuostalim, posudbe iz Knjižnice Bodleian u Oxfordu, Britanske knjižnice u Londonu, Metropolitan muzeja u New Yorku, i dr. Neki izlošci su ovom prigodom restaurirani, neki novo otkriveni, a neki prvi puta izloženi u Poljskoj. Berislava se dojmila Cosmographia Sebastiana Münstera, mene krasni povijesni kostimi, a oboje smo sa zanimanjem proučavali izraze lica gotičkih beba Krista na portretima s majkom. Otvorenje je bilo poprilično dobro posjećeno te su posjetitelji puštani u grupama, stoga se trebalo žustrim tempom kretati kroz izložbene prostorije ukoliko se htjelo fotografirati izloške iz blizine. Nakon završetka obilaska uputili smo se na domjenak, s kojeg su neki taman dolazili na izložbu.
U Muzejskoj trgovini nudi se izbor suvenira i plišanac u obliku zmaja, između kojeg i Hermelinka nije bilo lako odlučiti kojeg featureati na ovogodišnjem ArheoKalendaru (http://www.arheologija.hr/2024/01/10/arheokalendar-2024/). Zbog simplificiranih ali efektnih karakteristika odlučili smo se za Hermelinka, i smatramo da nismo pogriješili 🙂
Kopenhagen-Barcelona, 1. travnja 2024.
Vendi Jukić Buča
https://wawel.krakow.pl/en
Szczerbiec – The Polish Coronation Sword
https://krakow.travel/en/3-krakow-dragons-den
Cijeli album: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.935907831874260&type=3
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 1, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Ovo je najsveobuhvatniji muzej o znanosti koji smo do sad posjetili. Od početka života na Zemlji do Svemira, Muzej ujedinjuje (abecednim redom) arheološki, astronomski, biološki, fizikalni, paleontološki i zoološki aspekt znanosti te sadrži čak i Planetarij. Izgrađen je u dubinu umjesto u visinu te se prostire na -5 etaža. Na samom ulazu ispisane su formule zakona fizike i postavljena je umjetnička instalacija njihala koje demonstrira kaotičnu dinamiku. Na recepciji su izložene voštane figure Charlesa Darwina, Marie Curie i Alberta Einsteina, jednih od najzaslužnijih i najpoznatijih pojedinca temeljem čijih rezultata istraživanja danas temeljimo cjelokupnu znanost, odnosno aspekte fizikalnih i kemijskih zakonitosti, biologije i evolucije prikazane u Muzeju.
Glavni se postav nalazi na najnižoj etaži do koje se dolazi pokretnim stepenicama ili rampama. Na sredini, vjerojatno -3. ili -2. etaži, nalaze se prostori izložbe o mikrosvijetu sa staklenim radnim prostorijama s mnogobrojnim mikroskopima, vjerojatno namijenjenima radionicama te Planetarij. Planetarij se otvara u 18 sati, a Muzej zatvara u 20. Iako smo došli oko 16, toliko nas je zaokupila glavna izložba da Planetarij nismo stigli posjetiti (vjerojatno ćemo se vratiti!). Na navedenoj ‘mikroskopskoj’ etaži nalaze se ‘miradori’ – pozicije s pogledom na glavnu izložbu i impresivnu Poplavljenu prašumu s jezerom ostakljenog bazena u kojem obitavaju velike i male ribe i aligatori te gustim raznovrsnim raslinjem u kojem se skrivaju tropske ptice. U tunelu ispod ove fascinantne unutrašnje instalacije nalaze se ostakljeni terariji s insektima i zmijama.
Tjelesan i mentalan razvoj čovjeka prikazan je izloženim koštanim ostacima te rekonstrukcijama ljudi i rituala (pokapanja). Opisuju se karakteristike različitih ljudskih predaka na temelju lubanja i drugih dijelova tijela te grobni prilozi iskopani na arheološkim istraživanjima.
Dio izložbe koji se bavi fizikom omogućuje posjetiteljima sudjelovanje u poučnim eksperimentima koji objašnjavaju njezine zakone – i klasične i kvantne. Tu smo proveli najviše vremena, a uočili smo da su francuski učenici, u okviru edukativnog posjeta Muzeju, s entuzijazmom sistematski odrađivali jedan po jedan eksperiment. Neki od fizikalih i matematičkih principa ilustrirani eksperimentima su Zakon očuvanja kutne količine gibanja, Gausova raspodjela, Brownovo gibanje, prikaz valne čestice dualnosti, tri Newtonova zakona te različite dinamike fluida i drugi. Prisutni su i vizualno atraktivni eksponati, od kojih je najimpresivnija plazma kugla te veliko Foucaltovo njihalo. Ovakvo aktivno i hands on znanstveno iskustvo ne samo da omogućuje konkretno razumijevanje (djeci i odraslima) nekih od apstraktnih fizikalnih zakona, već fascinacija tematikom potencijalno motivira učenike za daljnji razvoj u određenom znanstvenom smjeru.
Dodano, mnogi izlošci postaju interaktivni uz uporebu mobilnih aplikacija, touch screenova i multimedijalnih instalacija. Bilo je, recimo, vrlo zabavno igrati memory s robotom ili ‘ući’ u ljudski mozak.
Trenutno su, u okviru privremene izložbe u posebnom dijelu Muzeja, izloženi paleontološki ostaci i rekonstrukcije kostura patagonijskih dinosaura. Rekonstrukcija najvećeg impozantne je veličine te se svojim dugim vratom i repom proteže u zračnom prostoru iznad podilja namjenjenog izložbi. Posjetiteljima je omogućen prolaz ispod njegovog trbušnog dijela i snimanje zanimljivih fotografija. Uz njega ionako mali dinosauri izgledaju još manji.
Uz trgovinu, koja nudi izbor kreativnih i interaktivinih te edukativnih igračaka, u okviru Muzeja djeluju kafeterija i restoran. Terasa restorana prostire se na području unutarnjeg dvorišta Muzeja na kojem su također postavljeni izlošci. Ono što smo, uz Planetarij, propustili jer smo došli popodne, što je još jedan razlog za ponovni posjet, je Heliostat koji direktno projicira prikaz Sunčeve površine na zaslon u Glavnom dijelu izložbe te se koristi za više eksperimenata. Veliki sunčani sat i skulpture koje se odnose na prikaz Zemlje i njezinih karakteritika te njezin položaj u Svemiru zaokupljaju prostor između građevina i visećeg vrta. Postavljena je i vremenska kapsula zapečaćena 2010. godine, predviđenog otvaranja 2159. godine.
Za kraj, za Muzej koji na svojim stranicama citira Nikolu Teslu
Svako živo biće je mali kotačić u ustroju svemira. Premda se čini kao da utječe samo na svoju najbližu okolinu, njegov se utjecaj širi u beskonačnost.
(https://cosmocaixa.org/es/p/sala-universo_a455343), možemo konstatirati da je rijetki muzej koji je uzbudljiviji od odlaska u kino 🙂
Barcelona, 29. 3. 2024.
Berislav Buča i Vendi Jukić Buča
by Uredništvo | Jan 10, 2024 | ArheoKalendar, Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Uredništvo
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2024.
ArheoKalendar© objavljujemo na hrvatskom jeziku.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autorica fotografija | Opisi fotografija | Oblikovanje: Vendi Jukić Buča.
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Kalendar
Ovogodišnje fotografije snimljene su tijekom rujanskog boravka Vendi, Berislava i Pulcija u Krakovu (Poljska). U desetak dana uspjeli smo (skupno ili pojedinačno) posjetiti brojne muzejske institucije i srednjovjekovne građevine, koje ćemo postupno predstavljati na Portalu. Plišanac Hermelinko, izrađen prema slici Leonarda da Vincija ‘Dama s Hermelinom’ koja se čuva u krakovskom Muzeju knezova Czartoryskih, a predstavlja oficijelnu muzejsku maskotu, pozirao nam je uz krakovske znamenitosti. Hermelinko je u prvom planu, dok je pozadina zamućena. Fotografije pozadinskih znamenitosti bit će uključene u pojedinačne članke koje ćemo po objavi (a neki to već jesu) povezati (link) u tekstu ispod ilustracije svakog mjeseca.
Vendi Jukić Buča, glavna urednica
Kopenhagen, 10. 1. 2024.
- Leonardo da Vinci ‘Dama s Hermelinom’, Muzej knezova Czartoryskih.
Leonardova slika ‘Dama s Hermelinom’ čuva se u krakovskom Muzej knezova Czartoryskih. Članak o Muzeju uskoro.
- Nadsvođeni most u Ulici Pijarska.
Most povezuje nekad stambenu kuću na raskrižju Ulice Św. Jana i Pijarske ulice (zvana Koźmianowska, danas Muzej knezova Czartoryskih) s crkvom i samostanom Pijarista.
- Vrata sv. Floriana.
Vrata sv. Floriana, zvana Porta Gloriae (Vrata slave), dio su sjevernog obrambenog ziđa i svojevrstan trijumfalni luk Krakova, kroz koji su prolazili kraljevi nakon pobjedničkih bitaka, diplomati i posjetitelji. Glavna su od sedam srednjovjekovnih gradskih vrata, a početak su Kraljevske rute koja vodi do dvorca Vavel. Spominju se u gradskim dokumentima iz 1307. godine, a današnje krovište izgrađeno je u vremenu baroka. U razdoblju 1901.-1953. kroz vrata je prolazio uskotračni tramvaj. Članak slijedi.
- Krakovski Barbakan.
Barbakan je utvrda s vanjske strane gradskih obrambenih zidina čija je funkcija povećanje zaštite utvrđenog mjesta. Krakovski barbakan kružnog tlocrta nalazi se u neposrednoj blizini Vrata sv. Florijana. Izgrađen krajem 15. stoljeća jedan je od tri sačuvane predstraže ovog tipa u Europi. Članak slijedi.
- Makete po Kraljevskoj ruti.
U okvira projekta Kraljevske rute za osobe s invaliditetom, ispred značajnih građevina i institucija postavljeni su brončani modeli. Makete namijenjene taktilnom istraživanju nude informacije na poljskom i engleskom jeziku te brajici. Model Barbakana u pozadini.
- Unutarnje dvorište i ulaz u Collegium Maius Sveučilišta Jagiellonian.
Sveučilište Jagiellonian, najstarije poljsko sveučilište, osnovao je kralj Kažimir Veliki (Kazimierz Wielki) 1364. godine. Collegium Maius njegov je najstariji dio, vrhunski primjer gotičke arhitekture. U prizemlu nalaze se predavaonice (Lectoria), na prvom katu Libraria, a do kraja 18. stoljeća i stambene rezidencije profesora teologije. Ovdje su, među ostalim, studirali Nikola Kopernik krajem 15. stoljeća te Ivo Andrić u 20. stoljeću. Danas se u CM-u nalazi muzej, o kojem slijedi članak.
- Bazilika sv. Marije (Kościół Mariacki).
Prva crkva sagrađena je prije osnutka Krakova te je u odnosu na Glavni trg, koji u vrijeme njezine gradnje nije postojao, smještena po dijagonalnoj osi. Od 1222. godine vrši funkciju župne crkve grada, a u drugoj polovici 14. stoljeća dobiva današnji oblik (romanički i ranogotički ostaci nalaze se 2.6 metara ispod poda postojeće crkve). Među krakovskim legendama ističe se ona vezana uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tonovima bugle sviranim s jednog od tornjeva Bazilike sv. Marije nastojalo se upozoriti stanovnike Krakova na nadolazeći napad Tatara. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle te njegova svirka naglo prestaje. Danas se ova legenda obilježava na način da se na svaki puni sat svira bugla s vrha tornja Bazilike sv. Marije i to na sve četiri strane tornja, a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.
- Glavni trg (Rynek Główny).
Izgrađen u 13. stoljeću, najveći je europski srednjovjekovni gradski trg. Pravokutni prostor ograđen je povijesnim kućama (kamienice) i crkvama. Na zapadnom uglu Trga nalazi se Krzysztofory palača, izgrađena sredinom 17. stoljeća spajanjem triju gotičkih građevina. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. U Palači se danas nalazi muzej s trenutnim stalnim postavom ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’).Više o Muzeju: http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/.
Izložba o Krakovu Rynek Główny Underground (Ispod zemlje) nalazi se ispod prostora Trga, a ulazi se kroz Dvoranu tkanina. Članak slijedi.
- Dvorana tkanina (Sukiennice).
Dvorana tkanina (Sukiennice) izniman je primjer renesansne arhitekture i dominira Glavnim trgom. Najstariji je krakovski trgovački centar i kao takav jedna od najvažnijih institucija povijesnog grada. Izvorno je podignuta u 13. stoljeću, a današnja građevina izgrađena je nakon velikog požara sredinom 16. stoljeća. Znamenite su vodorige talijanskog kipara Santi Gucci. U prvom planu Hermelinko gricka obwarzanek krakowski, prstenasto pecivo u tipu bagela, dostupno u prodaji s kolica na gradskim ulicama i trgovima. Ime dolazi od glagola obwarzać koji znači kuhati.
- Poštanska kočija – funkcionalna pošta.
Na Glavnom trgu nalazi se i poštanska kočija, bez konja, u funkciji funkcionalne pošte. Cijelo područje bilo je namijenjeno trgovini i trgovanju, trgovcima i putnicima. Na Trgu je moguće unajmiti kočiju s konjima i provesti se kroz grad, ali osobno ne podupiremo ovu praksu s obzirom da su poznati slučajevi iscrpljenosti konja koji nerijetko vuku teret tijekom cijelog dana, čak i izvan Krakova. U Poštanskoj kočiji moguće je kupiti razglednice, markice i druge poštanske potrepštine te iste ubaciti u prisutni poštanski sandučić.
- Crkva sv. Adalberta – ulaz u kriptu.
Crkva sv. Adalberta (Kościół św. Wojciecha) nalazi se na jugoistočnom rubu najvećeg sačuvanog srednjovjekovnog trga u Europi, Glavnog trga (Rynek Główny) iz 13. stoljeća. Crkva je nazvana prema omiljenom poljskom misionaru mučeniku sv. Adalbertu (polj. św. Wojciech). Prema legendi sv. Adalbert posvetio je crkvu 997. godine i u njoj propovijedao do odlaska na misiju u Prusiju. Smatran je svecem već tijekom života, a kanoniziran je relativno brzo nakon smrti. Najstariji ostaci upućuju na prvotnu drvenu konstrukciju s kraja 10. stoljeća, dok su temelji prve kamene crkve vidljivi u donjem dijelu sadašnjih zidova. Nova crkva izgrađena je tijekom 11. ili 12. stoljeća od manjeg kamena u obliku pravokutnika, a djelomično je restaurirana tijekom razdoblja baroka. U kripti Crkve nalazi se mala izložba ‘Povijest krakovskog trgovačkog trga i Crkve sv. Adalberta’ Arheološkog muzeja u Krakovu.
Članak: http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/
- Dvorac Vavel.
Kraljevski dvorac Vavel (polj. Wawel) na istoimenom brdu najvažnija je povijesna i kulturna lokacija u Poljskoj. Višestoljetno tradicijsko sjedište kraljeva izdiže se nad Krakovom, na zapadnoj obali zaštitničke rijeke Vistule. U okviru Dvorca djeluje Muzej osnovan 1930. godine, kao jedan od najreprezentativnijih muzeja umjetnosti na ovom području. Postojeće građevine adaptirane su u muzejske prostore, cafe i restoran s vanjskim terasama, administrativno područje, a jedino je Katedrala pod ingerencijom druge institucije. Kroz kronološki najraniju izložbu, Izgubljeni Vavel, prolazi se po uzdignutoj traci s pogledom na arhitekturne i arheološke ostatke Rotunde sv. Feliksa i Audakta, kasnije nazvane Rotundom Blažene Djevice Marije, iz kasnog 10. odnosno ranog 11. stoljeća in situ te vitrinama s izabranim artefaktima u prvom dijelu, dok drugi dio prikazuje uglavnom veće skulpturalne i arhitekturne ostatke uz njihove pretpostavljene rekonstrukcije. Više o dvorskom kompleksu i Muzeju u članku koji slijedi.
- Pogled na Krakov s terase Hotela Kossak.
Pulci i Hermelinko na terasi Hotela Kossak, s pogledom na Krakov u smjeru Staroga grada.
Izabrana literatura
http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/
http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/
https://krakow.travel/
https://www.tasteatlas.com/obwarzanek-krakowski
https://www.krakowanimalscrawl.com/blog/62d2ce96e56931f21ac86a9e
https://visitkrakow.com
https://muzeumkrakowa.pl/en/
by Uredništvo | Dec 31, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo
Prošlo je 14 godina otkad smo osnovali portal Arheologija.hr. Ideja je bila objediniti arheološke novosti iz Hrvatske te zanimljivosti iz regije i svijeta na jednom virtualnom mjestu. U međuvremenu se Facebook razvio u glavni kanal izvještavanja o aktualnim događanjima institucija te su rijetke one koje nas izravno obavještavaju o svom radu i novostima.
Arheologija.hr neovisni je portal bez vanjskog financiranja. Sami pokrivamo trošak hostinga i produciramo sadržaj u okviru slobodnog vremena te se to reflektira na vrstu i učestalost objava.
Od 2011. godine, zbog studija i zaposlenja, djelujemo iz inozemstva, prvo iz Ljubljane, zatim Oxforda i trenutno iz Kopenhagena. Zato je sadržaj usmjeren na predstavljanje lokalnih institucija i događaja te onih koje posjećujemo na putovanjima.
Otvoreni smo, u okviru navedenih okolnosti, za suradnju i dostupni na emailu arheologija[at]arheologija.hr (NB: ne procjenjujemo arheološke artefakte niti vršimo njihovo prepoznavanje).
Sretna Nova 2024. godina!
Vendi, Berislav i Pulci
Kopenhagen, 31.12.2023.
Prethodne objave:
http://www.arheologija.hr/2020/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-ii-ili-10-godina-nase-ere
http://www.arheologija.hr/2015/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-aktivnosti-6-godina-poslije-osnivanja-ususret-7-godini-arheoloske-ere-avec-les-bonnes-resolutions-pour-2016/
Pulci, Vendi i Berislav na terasi hotela Kossak u Krakovu, s pogledom na Dvorac Vavel. Autor fotografije: Mert Esencan.
