by Uredništvo | Jan 10, 2024 | ArheoKalendar, Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Uredništvo
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2024.
ArheoKalendar© objavljujemo na hrvatskom jeziku.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autorica fotografija | Opisi fotografija | Oblikovanje: Vendi Jukić Buča.
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Kalendar
Ovogodišnje fotografije snimljene su tijekom rujanskog boravka Vendi, Berislava i Pulcija u Krakovu (Poljska). U desetak dana uspjeli smo (skupno ili pojedinačno) posjetiti brojne muzejske institucije i srednjovjekovne građevine, koje ćemo postupno predstavljati na Portalu. Plišanac Hermelinko, izrađen prema slici Leonarda da Vincija ‘Dama s Hermelinom’ koja se čuva u krakovskom Muzeju knezova Czartoryskih, a predstavlja oficijelnu muzejsku maskotu, pozirao nam je uz krakovske znamenitosti. Hermelinko je u prvom planu, dok je pozadina zamućena. Fotografije pozadinskih znamenitosti bit će uključene u pojedinačne članke koje ćemo po objavi (a neki to već jesu) povezati (link) u tekstu ispod ilustracije svakog mjeseca.
Vendi Jukić Buča, glavna urednica
Kopenhagen, 10. 1. 2024.
- Leonardo da Vinci ‘Dama s Hermelinom’, Muzej knezova Czartoryskih.
Leonardova slika ‘Dama s Hermelinom’ čuva se u krakovskom Muzej knezova Czartoryskih. Članak o Muzeju uskoro.
- Nadsvođeni most u Ulici Pijarska.
Most povezuje nekad stambenu kuću na raskrižju Ulice Św. Jana i Pijarske ulice (zvana Koźmianowska, danas Muzej knezova Czartoryskih) s crkvom i samostanom Pijarista.
- Vrata sv. Floriana.
Vrata sv. Floriana, zvana Porta Gloriae (Vrata slave), dio su sjevernog obrambenog ziđa i svojevrstan trijumfalni luk Krakova, kroz koji su prolazili kraljevi nakon pobjedničkih bitaka, diplomati i posjetitelji. Glavna su od sedam srednjovjekovnih gradskih vrata, a početak su Kraljevske rute koja vodi do dvorca Vavel. Spominju se u gradskim dokumentima iz 1307. godine, a današnje krovište izgrađeno je u vremenu baroka. U razdoblju 1901.-1953. kroz vrata je prolazio uskotračni tramvaj. Članak slijedi.
- Krakovski Barbakan.
Barbakan je utvrda s vanjske strane gradskih obrambenih zidina čija je funkcija povećanje zaštite utvrđenog mjesta. Krakovski barbakan kružnog tlocrta nalazi se u neposrednoj blizini Vrata sv. Florijana. Izgrađen krajem 15. stoljeća jedan je od tri sačuvane predstraže ovog tipa u Europi. Članak slijedi.
- Makete po Kraljevskoj ruti.
U okvira projekta Kraljevske rute za osobe s invaliditetom, ispred značajnih građevina i institucija postavljeni su brončani modeli. Makete namijenjene taktilnom istraživanju nude informacije na poljskom i engleskom jeziku te brajici. Model Barbakana u pozadini.
- Unutarnje dvorište i ulaz u Collegium Maius Sveučilišta Jagiellonian.
Sveučilište Jagiellonian, najstarije poljsko sveučilište, osnovao je kralj Kažimir Veliki (Kazimierz Wielki) 1364. godine. Collegium Maius njegov je najstariji dio, vrhunski primjer gotičke arhitekture. U prizemlu nalaze se predavaonice (Lectoria), na prvom katu Libraria, a do kraja 18. stoljeća i stambene rezidencije profesora teologije. Ovdje su, među ostalim, studirali Nikola Kopernik krajem 15. stoljeća te Ivo Andrić u 20. stoljeću. Danas se u CM-u nalazi muzej, o kojem slijedi članak.
- Bazilika sv. Marije (Kościół Mariacki).
Prva crkva sagrađena je prije osnutka Krakova te je u odnosu na Glavni trg, koji u vrijeme njezine gradnje nije postojao, smještena po dijagonalnoj osi. Od 1222. godine vrši funkciju župne crkve grada, a u drugoj polovici 14. stoljeća dobiva današnji oblik (romanički i ranogotički ostaci nalaze se 2.6 metara ispod poda postojeće crkve). Među krakovskim legendama ističe se ona vezana uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tonovima bugle sviranim s jednog od tornjeva Bazilike sv. Marije nastojalo se upozoriti stanovnike Krakova na nadolazeći napad Tatara. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle te njegova svirka naglo prestaje. Danas se ova legenda obilježava na način da se na svaki puni sat svira bugla s vrha tornja Bazilike sv. Marije i to na sve četiri strane tornja, a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.
- Glavni trg (Rynek Główny).
Izgrađen u 13. stoljeću, najveći je europski srednjovjekovni gradski trg. Pravokutni prostor ograđen je povijesnim kućama (kamienice) i crkvama. Na zapadnom uglu Trga nalazi se Krzysztofory palača, izgrađena sredinom 17. stoljeća spajanjem triju gotičkih građevina. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. U Palači se danas nalazi muzej s trenutnim stalnim postavom ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’).Više o Muzeju: http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/.
Izložba o Krakovu Rynek Główny Underground (Ispod zemlje) nalazi se ispod prostora Trga, a ulazi se kroz Dvoranu tkanina. Članak slijedi.
- Dvorana tkanina (Sukiennice).
Dvorana tkanina (Sukiennice) izniman je primjer renesansne arhitekture i dominira Glavnim trgom. Najstariji je krakovski trgovački centar i kao takav jedna od najvažnijih institucija povijesnog grada. Izvorno je podignuta u 13. stoljeću, a današnja građevina izgrađena je nakon velikog požara sredinom 16. stoljeća. Znamenite su vodorige talijanskog kipara Santi Gucci. U prvom planu Hermelinko gricka obwarzanek krakowski, prstenasto pecivo u tipu bagela, dostupno u prodaji s kolica na gradskim ulicama i trgovima. Ime dolazi od glagola obwarzać koji znači kuhati.
- Poštanska kočija – funkcionalna pošta.
Na Glavnom trgu nalazi se i poštanska kočija, bez konja, u funkciji funkcionalne pošte. Cijelo područje bilo je namijenjeno trgovini i trgovanju, trgovcima i putnicima. Na Trgu je moguće unajmiti kočiju s konjima i provesti se kroz grad, ali osobno ne podupiremo ovu praksu s obzirom da su poznati slučajevi iscrpljenosti konja koji nerijetko vuku teret tijekom cijelog dana, čak i izvan Krakova. U Poštanskoj kočiji moguće je kupiti razglednice, markice i druge poštanske potrepštine te iste ubaciti u prisutni poštanski sandučić.
- Crkva sv. Adalberta – ulaz u kriptu.
Crkva sv. Adalberta (Kościół św. Wojciecha) nalazi se na jugoistočnom rubu najvećeg sačuvanog srednjovjekovnog trga u Europi, Glavnog trga (Rynek Główny) iz 13. stoljeća. Crkva je nazvana prema omiljenom poljskom misionaru mučeniku sv. Adalbertu (polj. św. Wojciech). Prema legendi sv. Adalbert posvetio je crkvu 997. godine i u njoj propovijedao do odlaska na misiju u Prusiju. Smatran je svecem već tijekom života, a kanoniziran je relativno brzo nakon smrti. Najstariji ostaci upućuju na prvotnu drvenu konstrukciju s kraja 10. stoljeća, dok su temelji prve kamene crkve vidljivi u donjem dijelu sadašnjih zidova. Nova crkva izgrađena je tijekom 11. ili 12. stoljeća od manjeg kamena u obliku pravokutnika, a djelomično je restaurirana tijekom razdoblja baroka. U kripti Crkve nalazi se mala izložba ‘Povijest krakovskog trgovačkog trga i Crkve sv. Adalberta’ Arheološkog muzeja u Krakovu.
Članak: http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/
- Dvorac Vavel.
Kraljevski dvorac Vavel (polj. Wawel) na istoimenom brdu najvažnija je povijesna i kulturna lokacija u Poljskoj. Višestoljetno tradicijsko sjedište kraljeva izdiže se nad Krakovom, na zapadnoj obali zaštitničke rijeke Vistule. U okviru Dvorca djeluje Muzej osnovan 1930. godine, kao jedan od najreprezentativnijih muzeja umjetnosti na ovom području. Postojeće građevine adaptirane su u muzejske prostore, cafe i restoran s vanjskim terasama, administrativno područje, a jedino je Katedrala pod ingerencijom druge institucije. Kroz kronološki najraniju izložbu, Izgubljeni Vavel, prolazi se po uzdignutoj traci s pogledom na arhitekturne i arheološke ostatke Rotunde sv. Feliksa i Audakta, kasnije nazvane Rotundom Blažene Djevice Marije, iz kasnog 10. odnosno ranog 11. stoljeća in situ te vitrinama s izabranim artefaktima u prvom dijelu, dok drugi dio prikazuje uglavnom veće skulpturalne i arhitekturne ostatke uz njihove pretpostavljene rekonstrukcije. Više o dvorskom kompleksu i Muzeju u članku koji slijedi.
- Pogled na Krakov s terase Hotela Kossak.
Pulci i Hermelinko na terasi Hotela Kossak, s pogledom na Krakov u smjeru Staroga grada.
Izabrana literatura
http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/
http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/
https://krakow.travel/
https://www.tasteatlas.com/obwarzanek-krakowski
https://www.krakowanimalscrawl.com/blog/62d2ce96e56931f21ac86a9e
https://visitkrakow.com
https://muzeumkrakowa.pl/en/
by Uredništvo | Dec 31, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo
Prošlo je 14 godina otkad smo osnovali portal Arheologija.hr. Ideja je bila objediniti arheološke novosti iz Hrvatske te zanimljivosti iz regije i svijeta na jednom virtualnom mjestu. U međuvremenu se Facebook razvio u glavni kanal izvještavanja o aktualnim događanjima institucija te su rijetke one koje nas izravno obavještavaju o svom radu i novostima.
Arheologija.hr neovisni je portal bez vanjskog financiranja. Sami pokrivamo trošak hostinga i produciramo sadržaj u okviru slobodnog vremena te se to reflektira na vrstu i učestalost objava.
Od 2011. godine, zbog studija i zaposlenja, djelujemo iz inozemstva, prvo iz Ljubljane, zatim Oxforda i trenutno iz Kopenhagena. Zato je sadržaj usmjeren na predstavljanje lokalnih institucija i događaja te onih koje posjećujemo na putovanjima.
Otvoreni smo, u okviru navedenih okolnosti, za suradnju i dostupni na emailu arheologija[at]arheologija.hr (NB: ne procjenjujemo arheološke artefakte niti vršimo njihovo prepoznavanje).
Sretna Nova 2024. godina!
Vendi, Berislav i Pulci
Kopenhagen, 31.12.2023.
Prethodne objave:
http://www.arheologija.hr/2020/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-ii-ili-10-godina-nase-ere
http://www.arheologija.hr/2015/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-aktivnosti-6-godina-poslije-osnivanja-ususret-7-godini-arheoloske-ere-avec-les-bonnes-resolutions-pour-2016/
Pulci, Vendi i Berislav na terasi hotela Kossak u Krakovu, s pogledom na Dvorac Vavel. Autor fotografije: Mert Esencan.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Dec 22, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Muzej Krakova institucija je koja obuhvaća brojne muzejske podružnice na području Krakova. Većinu smo posjetili i o njima ćemo pisati idućih nekoliko mjeseci, a prvo predstavljamo Pod Krzysztofory palaču u kojoj se nalazi Povijesni muzej Grada Krakova. Osim što je impresivan i arhitekturno i izložbeno, Muzej organizira tradicionalni natječaj za izbor najljepših Božićnih jaslica. Rečeno mi je da je Krakov nabolje posjetiti u prosincu upravo radi ovog natječaja i prateće izložbe koji se održavaju prve subote.
Palača se nalazi u Starom gradu, na zapadnom uglu Glavnog trga (polj. Rynek Główny).. Od kad je izgrađena sredinom 17. stoljeća, spajanjem triju gotičkih građevina, doživjela je brojne transformacije i promjene vlasnika. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. Muzejom postaje 1965. godine, a trenutni stalni postav prikazuje ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’). Izložba se prostire na području podruma i prvog kata Palače. Kako navode autori, ‘do bez kraja’ ima trostruko značenje: o gradu postoje tolike pripovijesti i vezuje se uz toliko konteksta da ih je nemoguće sve obuhvatiti izložbom, koliko god opsežna bila, jer grad se razvija i u moderna vremena te naposlijetku, jer se posjetitelje potiče na istraživanje grada nakon obilaska izložbe šetnjom, kroz literaturu te posjetom događaja u organizaciji Muzeja.
Izložba započinje (a i završava) izloškom skulpture tradicionalnih krakovskih Božićih jaslica autora B. Pięcika iz 2002. godine. Krakovske jaslice, pored neophodnih protagonista, Isusa, Marije, Josipa u društvu Tri mudraca, anđela, pastira i ovaca, prikazuju i lokalne povijesne figure, kraljeve, narodne heroje i značajne Poljake te imaginarne likove, poput Svirača bugle, gospodina Tvardovskog i suvremene osobe, poput Lecha Wałęsa ili pokojnog Pape Ivana Pavla II. Godišnji natječaj inicirao je dr. Jerzy Dobrzycki 1937. godine. U počecima, skulpture jaslica bile su skromne, izrađene uglavnom od kartona ili drveta i dekorirane obojanim papirima. Naknadno su popularizirane izrezima u papiru kroz koje je prolazilo svjetlo svijeće (svijeće su u ovoj upotrebi danas zabranjene). Suvremene jaslice uglavnom su osvjetljene električnom rasvjetom. S vremenom su umjetnička ekspresija i uvođenje novih materijala u njihovoj izradi rezultirali bogato dekoriranim, detaljnim i impresivnim skulpturama. Nakon natječaja, Muzej otkupljuje najljepše primjerke jaslica za svoju kolekciju. Osobno su mi najdraži izložak jaslice u pravoj veličini, na kraju izložbe, u koje se ulazi kao u bajku, a prikazuju znamenite gradske spomenike poput tornjeva Crkve sv. Marije, Sigismundove kapele i Sukiennice (Dvoranu tkanina). Više o ovogodišnjem natječaju pročitajte na linku (na englsekom): http://www.arheologija.hr/2023/12/21/muzej-krakova-800th-anniversary-of-creation-of-the-first-nativity-scene-szopka-press/
Prvo se obilaze podrumske prostorije. Iduća prostorija prikazuje stvorenja, čuda i životinje Krakova (realne i imaginarne). Brojne gradske skulpture izradio je B. Chromy (1925-2017), uključujući i skulpturu zmaja na ulazu u Zmajsku spilju podno Dvorca Wavel (tekst slijedi). Izložena mu je skulptura pauna širokog, rastvorenog repa te nekoliko skulptura izrađenih u kombinaciji kamena i metala, a na podu se nalazi osvijetljeni motiv zmaja. Ovdje se nalazi prvi od brojnih satova raspoređenih po izložbi.
Na prostoru bivšeg kafića Krzysztofory, otvorenog 1958. godine u podrumu Palače, nalazili su se galerija Krakovske gupe II te kino Cricot 2. Danas se ovdje nalazi stalna izložba ovih postratnih institucija.
Iduće prostorije prikazuju osnutak Krakova, glavnog grada Poljske od 11. do 14. stoljeća, te legendu o osnivaču Krakusu i njegovoj kćeri nasljednici Wandi. Smatra se da su dva obližnja brežuljka za koje se smatra da potječu iz brončanog doba njihova počivališta, a ja sam obišla Wandu pri posjeti muzeju u Nowa Huti, tekst naknadno na FILM-mag.net-u. Ovaj dio izložbe pripovijeda o krakovskim herojima, vladarima i drugim legendama vezanima uz grad, poput one koja tvrdi da su brojni krakovski golubovi zapravo začarani vitezovi Vojvode Henrika IV. Pravičnog (13. stoljeće). Izložena je ofenzivna (mačevi) i defenzivna (oklopi) ratnička oprema te portreti kraljeva i znamenitih Krakovčana. Zanimljivi izlošci obuhvaćaju znamenja gradonačelnika iz 16. stoljeća, prsten i skeptar te grb Erazma Czeczotka, poznatog kao Krvavi gradonačelnik. Među legendama ističe se i ona koja se veže uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle za vrijeme sviranja upozorenja stanovnicima na nadolazeći napad. Danas se ova legenda obilježava na način da se na puni sat svira bugle s vrha tornja Bazilike sv. Marije (poljski Kościół Mariacki), a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.
Zanimljiva je prostorija u kojoj su prikazane igre i zabave organizirane u Krakovu od srednjeg vijeka do danas. Posebice su bile omiljene dvorske zabave, a razvoj kafića omogućio je susrete u javnom prostoru umjetnika te su postali mjesto razvoja novih ideja tijekom 19. i 20. stoljeća. Izloženi fragment zida potječe s građevine koja se smatra najstarijom na području Krakova – rezidencijalnog i obrambenog tornja iz druge polovice 13. stoljeća. Velike glave potječu s Hale tkanina gdje su zamijenjene replikama nakon oštećenja u velikoj oluji 2002. godine.
Berislavu je najzanimljivija bila prostorija koja prikazuje mistične i ‘magične’ pojave, ljude i životinje. Predstavljaju se mitski gospodin Twardowski, alkemičar koji je pokušao nadmudriti Vraga, ali je završio na Mjesecu, gdje se nalazi i danas te brojne realne osobe koje su se bavile znanošću i magijom tijekom 16. i 17. stoljeća. Izložen je i stol te osobni predmeti suvremene gatare Dzidzianne Solske (1929.-2017.) te njezin portret s brojnim mačkama (mačke smo s radošću zamjećivali posvuda po postavu). Utjelovljeni su brojni duhovi, poput Crne Dame, ranije vlasnice Palače Krzysztofory, koja predviđa datume smrti osoba koje susreće.
Idućih nekoliko prostorija posvećeno je građevinama, zidinama i najamnim kućama. Fotografije, crteži i slike prikazuju nekadašnje vizure grada. Za obilježavanje najamnih kuća isprva su se koristili plitki reljefi, s prikazima biljnih i životinjskih motiva. Naknadno je uveden sistem naziva ulica (koje su često mijenjane u odnosu na ideologiju) i kućnih brojeva. Prikazan je razvoj grada – model prikazuje Krakov prije njegova osnutka 1257. godine, projicira se film o Krakovu sredine 17. stoljeća, a na staklenom panou postavljena je satelitska snimka modernog Krakova. Iznad ove prostorije nalazi se izduženi prostor izrađen tijekom arheoloških istraživanja. Iza zaštitnog stakla, nalazi je prednji zid tipičnog krakovskog arhitekturnog elementa – uzdignuća ispod kojeg se nalazi tzv. cellarium ante domum (eng. stoop) te dio popločenja ulice uz Glavni trg, koji se originalno nalazio ispod današnje razine (posebna izložba nalazi se ispod razine današnjeg trga, o njoj pišemo naknadno). Ovi ulazni podrumi Krzysztofory palače bili su najveći u Krakovu (80 m2). Izgrađeni sredinom 14. stoljeću, obuhvaćali su dvije prostorije nadsvođene bačvastim svodom dograđene na fasadu rezidencijalne građevine iz prve polovice 14. stoljeća ispred uzvišenja najamne zgrade. U njima se uglavnom čuvala trgovačka roba. Tijekom ranog 17. stoljeća iznad ulaznih podruma nalazila se terasa natkrivena krovom na drvenim stupcima. Ovi podrumi istraženi tijekom arheoloških istraživanja jedini su arheološki i arhitekturni lokalitet u Poljskoj koji prikazuje njihov interior i eksterior.
Nakon podrumskih prostorija uspinje se na razinu prizemlja Palače, gdje je multimedijalna prostorija oblikovana kao garderoba Lajkonikove pratnje. Legenda pripovijeda o herojskim tegleničarima koji su otklonili prijetnju Tatara te u čast pobjedi održali ceremonijalnu paradu u odjeći poraženih. Radi ove legende jedan od najpoznatijih motiva je bradati jahač u orijentalnoj odjeći i zašiljenoj kapi. I danas se održava procesija Lajkonika tijekom koje centrom grada od Zwierzynieca do Gralvnog trga tijekom Tijelova prolazi Lajkonik, a vjeruje se da će onaj koga palicom dotakne u rame, imati puno sreće u nadolazećoj godiiu. Lajkonik je popularan motiv na malim suvenir-značkama, uz goluba i okruglo krakovsko pecivo obwarzanek krakowski (jako fino!).
Tematski drugi dio izložbe nastavlja se na prvom katu Palače, reprezentativnom piano nobile. Kako se navodi u Vodiču, izloženi su najdragocjeniji dijelovi kolekcije Muzeja, radovi poljskih nacionalnih umjetnika s prijelaza 19. na 20. stoljeće. Kao najznačajniji i najpoznatiji od njih ističe se Jan Matejko (1838.-1893.). Velika izložba njegovih djela otvorena je do 7. siječnja 2024. u Nacionalnom muzeju Krakova (pišemo naknadno).
Impresivna Baldassare Fontana dvorana nekoć je bila poprište održavanja balova i prestižnih društvenih događanja za krakovsku elitu. Na stropu prostorije Pad Faetona izrađen je oko 1700. godine u štuku i sačuvan u originalu. Prikazuje grčki mit o tragičnoj sudbini Faetona, Helijevog sina, koji je poželio voziti sunčevu kočiju. Približivši se previše površini zemlje, Zeus ga je prostrijelio munjom te se Faeton srušio u rijeku Eridan. Ovo djelo smatra se najznačajnijim djelom talijanskog baroka u Krakovu. Pogled kroz prozore ove dvorane prostire se po Glavnom trgu. Put nastavlja u galeriju znamenitih Krakovčana 19. stoljeća te još jednu prostoriju ukrašenu štukom, tzv. kapelu. U motivima iz rimske mitologije, prepoznaje se kršćanska simbolika.
Iduće prostorije prikazuju sadržaj svakodnevnog života Krakovčana te razvoj načina stanovanja kroz nekoliko stoljeća (od srednjeg vijeka do industrijske revolucije). Izložen je namještaj, uporabni i fotografski materijal vezan uz slikare, pisce (Stanislav Lem!), političare, socijalne aktiviste te tradicionalna nošnja.
Posebno je istaknut odnos Krakovčana i njihovih ljubimaca te flore i faune unutar grada. U izloženom paviljonu prikazane su krakovske zelene zone, a portreti prikazuju Krakovčane i njihove ljubimce, primjerice Jerzy Paneka s njegovim ljubimcem psom Pimpekom. Golubovi su simbol Krakova i zaista ih velik broj obitava na Glavnom trgu. Nekoliko fotografija je posvećeno njima (u Hali tkanina, a i drugdje u Krakovu, moguće je kupiti plišance u obliku golubova, koji su kvalitetno i realistično izrađeni).
Predstavljeni su i brojni znanstvenici. Vjerojatno najpoznatiji je Nikola Kopernik, koji je u Krakovu studirao. Predstavljena je i tvornička aktivnost i proizvodnja.
Izložba završava izlošcima koji se odnose na socijalne aktivnosti, zaštitu materijalnog naslijeđa grada te spiritualnost i religiju.
U posljednjoj prostoriji nalaze se velike jaslice koje smo opisali na početku ovog članka.
Na drugom katu nalaze se privremene izložbe. U trenutku našeg posjeta organizirana je bila izložba o liku i djelu slikara Włodzimierza Tetmajera (1861.-1923.), ‘Włodzimierz Tetmajer. Moć boja i temperamenta’, povodom stote obljetnice umjetnikove smrti. Ova monografska izložba prva je izložba ovog tipa i razmjera opusa Tetmajera. Veći dio izložbe posvećen je štafelajnom i monumentalnom slikarstvu te uključuje uljane slike, skice za slike i nacrte za polikromiranje i ilustracije. Izložbeni prostor ima zasebne tematske priloge posvećene temama: biografska nit, etnografska djelatnost, ilustrativna djelatnost, politička djelatnost. Senat Republike Poljske proglasio je 2023. godinu godinom Włodzimierza Tetmajera, umjetnika, slikara, vodećeg predstavnika Mlade Poljske, političara i borca za neovisnost. Izložbu nadopunjuju muzejska događanja koja prate izložbu.
Pored stalnog postava, Palača sadrži knjižnicu (druga najveća kolekcija krakovskih knjiga, nakon zbirke Sveučilišta Jagiellonian) i arhiv, edukacijske, administracijske, komercijalne i gastronomske prostore te konferencijsku dvoranu. Osim muzejske, institucija vrši i druge funkcije – održavanje koncerata, literarnih susreta, debata, predavanja i edukativnih radionica. Muzejski shop nudi asortiman korisnih suvenira s motivima Krakova i lokalnih umjetnika, a Centar za posjetitelje informacije o instituciji Muzej Krakova.
Iz vestibula se pogled prostire na atrij palače, ugodan vanjski prostor s restoranom, a mi smo popili najpjenušaviji latte u Krakovu.
Ulaz u Palaču slobodan je utorkom.
Vendi Jukić Buča i Berislav Buča
Kopenhagen, 22. prosinca 2023.
Izabrana literatura
Niechaj, ‘Kraków Nativity Scene’, Muzeum Krakowa, Kraków.
Hapanowicz, K. Stasiak, ‘The Pod Krzysztofory Palace – Guidebook’, Muzeum Krakowa, Kraków, 2022.
https://www.artistiticinesi-ineuropa.ch/ita/fontana-b-ita.html
https://culture.pl/pl/tworca/wlodzimierz-przerwa-tetmajer
https://mnk.pl/exhibitions/matejko-the-painter-and-history
https://muzeumkrakowa.pl/en
by Uredništvo | Dec 22, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo
Čestitku za 2024. godinu zajednički potpisuju Arheologija.hr, FILM-mag.net i VendiCONCEPT.
Čestitka prikazuje ljubimca portala Arheologija.hr i FILM-mag.net mačka Pulcija. Uz Pulcija se nalazi i torbica s njegovim portretom brenda PulciTheKnittyPuss by VendiCONCEPT.
Autorica Čestitke je Vendi Jukić Buča.
U Kopenhagenu, 22. 12. 2023.
Uredništvo
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Nov 30, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Muzeji, U Europi
Praznična događanja u Danskoj počinju izrazito rano, gotovo odmah nakon Halloweena. Po povratku iz New Yorka, gdje smo svjedočili brojnim maštovitim kostimima i kućnim dekoracijama, dočekale su nas su nas praznično ukrašene ulice kišnog i vjetrovitog Kopenhagena (ugođaju pridonose i brojne balkonske lampice upaljene tijekom cijele godine). Vremenska prognoza idućih nekoliko dana najavljivala je svježe ali sunčano vrijeme. S obzirom da se Julemarked u okviru Hamletovog dvorca održava samo tijekom zadnjeg vikenda studenog i prvog mjeseca prosinca, nismo željeli propustiti ovu priliku te smo posjetili Kronborg već ove nedjelje. Dan je bio fantastičan i odluka je bila pun pogodak.
Kronborg je dvorac u Helsingøru (Elsinore), gradiću udaljenom od Kopenhagena oko sat vremena ugodne vožnje modernim vlakom. Ovo je drugi put da sam putovala u Helsingør. Naime, ranije ove godine posjetila sam Pomorski muzej (https://www.instagram.com/p/CwvNdtlsIZC/) koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, a njime upravlja Nationalmuseet (Nacionalni muzej Danske). Nekoć su danski muzeji nudili posjetiteljima besplatan ulaz, ali relativno nedavno uvedeno je plaćanje ulaznica (uz posebne pogodnosti na godišnjoj bazi). Za Julemarked, koji se održava na području unutarnjeg dvorišta, u kuhinjskim prostorima te podzemnim kazamatima dvorca, potrebno je kupiti ulaznicu koja omogućuje posjet cijelom kompleksu. Uz godišnju pretplatu, ulaz na sajam je, logično, slobodan.
Dvorac se nalazi 15 minuta šetnje od helsingørške željezničke stanice. Sagrađen je na najistočnijem području poluotoka Zealanda, na najužem dijelu tjesnaca Øresund koji dijeli Dansku od Švedske (ovdje se odmah na mobitel priključuje švedska mobilna mreža). Prihodi od plaćanja dopuštenja za prolaz ovim tjesnacem bili su glavni izvor prihoda brojnih danskih kraljeva, a njima se financirala i izgradnja dvorca Kronborg. Do Dvorca se dolazi prolaskom kroz monumentalna vrata nekoliko obrambenih zidina. Na ovoj ugodnoj trasi nalazi se i kućica s cafeom te ponudom toplih napitaka i zalogaja, a u vrijeme našeg obilaska i malim prazničnim sajmom rukotvorina. Radno vrijeme nedjeljom za Dvorac, kao i gotovo sve uslužne objekte, počinje u 10 sati. Na glavnom ulasku u dvorski kompleks, a prije posljednjih zidina, posjetitelje dočekuju prigodne danske praznične pjesme u ugodnom sopranu. Ista će izvoditeljica, nešto kasnije, nakon mađioničarskih trikova, u Plesnoj dvorani vokalom pratiti ples oko okićenog bora.
U okviru Julemarkeda organiziran je raznovrstan praznični program (https://en.kronborg.dk/jul-paa-kronborg) i bilo nam je vrlo zabavno kombinirati obilazak Dvorca, praćenje izabranih događanja (poput simpatičnih mađioničarskih trikova) i kupovinu na sajmu. (Kasnije smo na fotografijama, od kojih su dvije u albumu, uočili praznične dekoracije postavljene i na izloške muzejskog postava. Da li su to učinili posjetitelji ili zaposlenici? Ne znamo. Možete li ih pronaći? 🙂 )
Kuhinjske prostorije prizemlja dvorca nije bilo moguće fotografirati zbog velikog broja štandova i kupaca. Ukupno četiri kuhinje pripremale su i posluživale kraljeve i dvorjane tijekom stoljeća: Kralj i Kraljica imali su po jednu s posebnim namještenicima, kako bi se smanjila mogućnost (nenamjernog) trovanja. U posebnoj kuhinji su se pripremali obroci za vojnike i poslugu, a tu je i takozvana kuhinja za prženje. Kuhinja otvorena za javnost je Kraljeva kuhinja. Podrumski kazamati bili su posebno zanimljivi. Nema osvjetljenja, pa preporučamo ulazak jedino ako imate vlastiti izvor rasvjete. U protivnom se zaista lako izgubiti u brojnim hodnicima, proširenjima, slijepim odvojcima te svojevrsnim labirintima. Nije ih bilo moguće fotografirati. U jednoj prostoriji nalazi se cementna skulptura autora H. P. Pedersen-Dana koja prikazuje uspavanog Holgera Danskog. Legenda kaže da će se Holger probuditi iz dubokog sna ukoliko Danska bude napadnuta, kako bi ju spasio. Prvi put ga kao Ogier le Danois spominje 1060. godine francuska epska poema Pjesma o Rolandu, najpoznatija iz serije starofrancuskih junačkih pjesama o Karlu Velikom. H. C. Andersensenova bajka Holgera Danskog locira upravo u Kronborgu.
U jednom dijelu podrumskih prostorija ispod povišenja na kojem se nalazi Dvorac, postavljena je multimedijalna izložba o Čudovištima autora Shane Broxa. Osim vrlo neobičnih, poput ‘stookog’ kamenog čudovišta ili mace sa svijetlećim očima, uočili smo i neka koja su nam poznata iz ikonografije, primjerice baziliska i zmaja.
Sajam je nudio lokalne proizvode, prvenstveno kobasice, vino i med. Mi smo kupili tople i ukusne gammeldags flæske svær (hrskava svinjska koža i salo, poput hrskavih čvaraka) pripremljene po starinskom receptu i komad tradicionalne danske kobasice. Naknadno smo otkrili domaći gløgg, a u ponudi su bile hrenovke, burgeri i palačinke. Ostatak sajamske ponude odnosio se uglavnom na božićne ukrase te poneki štand s nakitom i rukotvorinama. Muzejska trgovina također je nudila prigodne, praznične poklone, a mi smo kupili paket topovskih kuglica, koje još nismo probali. Izbor nam se činio prigodnim jer je cijelo područje prepuno topova i uredno složenih topovskih kugla. Uz program za djecu, praznični program sadrži pjevanje božićnih pjesama te održavanje jazz i gospel koncerata.
Fantastičan pogled nad cijelim područjem pruža se s platforme na koju se dolazi penjanjem uskim kružnim stepenicama tornja. Uspela sam se u jednom mahu te na vrhu predahnula uživajući u zaista lijepom danu i vedrom nebu kojeg su presijecali tornjevi i kule te njihovi šiljati brončani krovovi.
Renesansni dvorac izgradio je Frederik II. (hrv. Fridrik II. Danski), kako bi se učvrstio kao najmoćniji kralj na području Skandinavije, nakon pobjede u sedmogodišnjem ratu sa švedskim kraljem Erikom. Frederikove zabave bile su poznate širom Europe, a brak sa Sophie smatra se jednim od najsretnijih kraljevskih brakova na području Europe. Dvorac je fascinirao i Shakespeara, koji radnju Hamleta postavlja upravo u Kronborg. U Helsingøru se u ljetnim mjesecima održava i festival posvećen znamenitom pjesniku.
Na prvom katu dvorca nalazi se Kraljevski apartman, originalno dizajniran kada je Kralj Frederik II. transformirao prvotnu tvrđavu u dvorac u 16. stoljeću. Kralj Kristijan IV. morao ga je reproducirati nakon požara 1629. godine. Posjetitelji prolaze kroz nekoliko spavaćih soba, blagovaonica, prostorija za prijeme, kroz biblioteku te sobu koja nalikuje laboratoriju, ispunjenima autentičnim namještajem i popratnim izlošcima. Prostorije na drugom katu apartman su Frederika V. dekoriran u stilu 18. stoljeća s dvoranom, glavnom spavaonicom, mnoštvom manjih spavaonica za pokazivanje (krevet u jednoj od njih namijenjen je odmoru posjetitelja), salonom i paradnom sobom. Najprostranija je Plesna dvorana, do koje vode muzejske ture. U njoj su se održavala događanja u okviru Julemarkeda, poput ranije spomenutih mađioničarskih trikova i plesa oko božićnog drvca. Zanimljiv je i mali toalet u izbočenju, u kojem se i kralj mogao osamiti.
U Dvorcu se održavaju i privremene izložbe. Trenutno je na rasporedu izložba ‘Zauvijek i uvijek Kronborg’ koja se fokusira na posebno značenje Kronborga te ljude kojima je život na neki način isprepleten s poviješću Kronborga. Izložena je kolekcija slika i izložaka iz danskih domova te prezentirane zanimljive osobe, primjerice kolekcionar kronborških memorabilija, radnik u brodogradilištu koji je živio odmah pored dvorca, vojnik koji je rođen u dvorskoj kuhinji, glumac čija se svlačionica nalazila u kazamatima i dr. Izložba zauzima dvije prostorije i moguće ju je obići do jeseni iduće godine.
Dvorska kapela nije bila otvorena u vrijeme našeg posjeta. Posvećena je 1582. godine, a neoštećena je preživjela požar iz 1629. Navodno je njezina originalna unutrašnjost krasno izrezbarena i obojana.
S obzirom da smo došli rano, rano smo i završili naš posjet, oko dva sata popodne,upravo prije (još) veće gužve djece i odraslih. Dvorac je otvoren do 17 sati, a može se posjetiti svakim danom. Jučer je u Kopenhagenu pao prvi snijeg te je moguće da idući vikend na Julemarkedu bude prava božićna atmosfera.
Vendi Jukić Buča i Berislav Buča
Kopenhagen, 30. studenog 2023.
Izabrani izvori
https://en.kronborg.dk/jul-paa-kronborg
https://www.andersenstories.com/en/andersen_fairy-tales/holger_danske
https://hamletscenen.dk/en/about-hamletscenen-2/shakespeare-festival
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 2, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Mala izložba ‘Povijest krakovskog trgovačkog trga i Crkve sv. Adalberta’ Arheološkog muzeja u Krakovu postavljena je u kripti Crkve sv. Adalberta (Kościół św. Wojciecha), koja se nalazi na jugoistočnom rubu najvećeg sačuvanog srednjovjekovnog trga u Europi, Glavnog trga (Rynek Główny) iz 13. stoljeća. Crkva je nazvana prema omiljenom poljskom misionaru mučeniku sv. Adalbertu (polj. św. Wojciech). Prema legendi sv. Adalbert posvetio je crkvu 997. godine i u njoj propovijedao do odlaska na misiju u Prusiju. Smatran je svecem već tijekom života, a kanoniziran je relativno brzo nakon smrti. Posvećene su mu brojne crkve u Europi, a preko dvije stotine religioznih građevina u Poljskoj. Pod crkve nalazi se ispod današnje razine Glavnog trga. Najstariji ostaci upućuju na prvotnu drvenu konstrukciju s kraja 10. stoljeća, dok su temelji prve kamene crkve vidljivi u donjem dijelu sadašnjih zidova. Ova najranija crkva istovremena je s crkvama sv. Adalberta u mjestima Modlnica, Dankowice te Książ Wielki. Nova crkva izgrađena je tijekom 11. ili 12. stoljeća od manjeg kamena u obliku pravokutnika, a djelomično je restaurirana tijekom razdoblja baroka.
U prostor kripte ulazi se s vanjske strane, preko širokog i krupnog praga izrađenog od velikih kamenih blokova, radi kojih, da bi se prekoračilo, treba dobrano raširiti noge pritom pazeći da se ne posklizne na njihovu upotrebom izglačanu površinu. Zidovi su otkopani i obilježeni kako bi se vidjele razvojne faze crkve (temelji sakristije, romanički zid, moderni zid). Isto je učinjeno i s presjekom stratigrafskih slojeva (podovi iz različitih razdoblja, kulturni slojevi). Područje uz jedan dio zidova natkriveno je staklenim pločama kroz koje dopire dnevno svjetlo koje omogućuje vidljivije proučavanje fotografija iskopavanja koje su postavljene na zidu direktno ispod.
U vitrinama su izložene keramičke posude iz razdoblja izgradnje postojeće crkve, rekonstrukcije prvotne drvene i kamene crkve te kameni spomenici iz razdoblja romanike. U kutu kripte izložen je kostur pokojnika iz 11. stoljeća za koji mi je osoba na prodaji karata potvrdila da se ne radi o replici, te ukazala na još nekoliko lubanja ispod ulaznih stepenica. Ovi kosturni ostaci potječu s područja crkve, ali nisam sigurna da li su postavljeni u blizini mjesta pronalaska.
Izložba prikazuje i krakovsku vodovodnu mrežu razdoblja 14. do 17. stoljeća s ilustracijama aparature za crpljenje vode i bušenja rupa u drvenim cijevima. Karte prikazuju ranosrednjovjekovne grobove na području Starog grada te crkvena groblja iz razdoblja 13. – 15. stoljeća na širem području povijesnog centra.
Zanimljivo mi je posjećivati originalne strukture i izložbe u originalnom prostoru. Imam osjećaj ulaska u arheološku strukturu uz strukturalnu sigurnost davno završenih istraživanja. Iako je mala i old school, izložba je vrlo zanimljiva, a tekstovi djelomično prevedeni na engleski. Crkva je aktivna i nalazi se vidljiva na glavnom trgu te su posjetitelji brojni i u crkvenom prostoru i u prostoru kripte.
Vendi Jukić Buča
Kopenhagen, 2. listopada 2023.
