Muzej Krakova institucija je koja obuhvaća brojne muzejske podružnice na području Krakova. Većinu smo posjetili i o njima ćemo pisati idućih nekoliko mjeseci, a prvo predstavljamo Pod Krzysztofory palaču u kojoj se nalazi Povijesni muzej Grada Krakova. Osim što je impresivan i arhitekturno i izložbeno, Muzej organizira tradicionalni natječaj za izbor najljepših Božićnih jaslica. Rečeno mi je da je Krakov nabolje posjetiti u prosincu upravo radi ovog natječaja i prateće izložbe koji se održavaju prve subote.
Palača se nalazi u Starom gradu, na zapadnom uglu Glavnog trga (polj. Rynek Główny).. Od kad je izgrađena sredinom 17. stoljeća, spajanjem triju gotičkih građevina, doživjela je brojne transformacije i promjene vlasnika. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. Muzejom postaje 1965. godine, a trenutni stalni postav prikazuje ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’). Izložba se prostire na području podruma i prvog kata Palače. Kako navode autori, ‘do bez kraja’ ima trostruko značenje: o gradu postoje tolike pripovijesti i vezuje se uz toliko konteksta da ih je nemoguće sve obuhvatiti izložbom, koliko god opsežna bila, jer grad se razvija i u moderna vremena te naposlijetku, jer se posjetitelje potiče na istraživanje grada nakon obilaska izložbe šetnjom, kroz literaturu te posjetom događaja u organizaciji Muzeja.
Izložba započinje (a i završava) izloškom skulpture tradicionalnih krakovskih Božićih jaslica autora B. Pięcika iz 2002. godine. Krakovske jaslice, pored neophodnih protagonista, Isusa, Marije, Josipa u društvu Tri mudraca, anđela, pastira i ovaca, prikazuju i lokalne povijesne figure, kraljeve, narodne heroje i značajne Poljake te imaginarne likove, poput Svirača bugle, gospodina Tvardovskog i suvremene osobe, poput Lecha Wałęsa ili pokojnog Pape Ivana Pavla II. Godišnji natječaj inicirao je dr. Jerzy Dobrzycki 1937. godine. U počecima, skulpture jaslica bile su skromne, izrađene uglavnom od kartona ili drveta i dekorirane obojanim papirima. Naknadno su popularizirane izrezima u papiru kroz koje je prolazilo svjetlo svijeće (svijeće su u ovoj upotrebi danas zabranjene). Suvremene jaslice uglavnom su osvjetljene električnom rasvjetom. S vremenom su umjetnička ekspresija i uvođenje novih materijala u njihovoj izradi rezultirali bogato dekoriranim, detaljnim i impresivnim skulpturama. Nakon natječaja, Muzej otkupljuje najljepše primjerke jaslica za svoju kolekciju. Osobno su mi najdraži izložak jaslice u pravoj veličini, na kraju izložbe, u koje se ulazi kao u bajku, a prikazuju znamenite gradske spomenike poput tornjeva Crkve sv. Marije, Sigismundove kapele i Sukiennice (Dvoranu tkanina). Više o ovogodišnjem natječaju pročitajte na linku (na englsekom): http://www.arheologija.hr/2023/12/21/muzej-krakova-800th-anniversary-of-creation-of-the-first-nativity-scene-szopka-press/
Prvo se obilaze podrumske prostorije. Iduća prostorija prikazuje stvorenja, čuda i životinje Krakova (realne i imaginarne). Brojne gradske skulpture izradio je B. Chromy (1925-2017), uključujući i skulpturu zmaja na ulazu u Zmajsku spilju podno Dvorca Wavel (tekst slijedi). Izložena mu je skulptura pauna širokog, rastvorenog repa te nekoliko skulptura izrađenih u kombinaciji kamena i metala, a na podu se nalazi osvijetljeni motiv zmaja. Ovdje se nalazi prvi od brojnih satova raspoređenih po izložbi.
Na prostoru bivšeg kafića Krzysztofory, otvorenog 1958. godine u podrumu Palače, nalazili su se galerija Krakovske gupe II te kino Cricot 2. Danas se ovdje nalazi stalna izložba ovih postratnih institucija.
Iduće prostorije prikazuju osnutak Krakova, glavnog grada Poljske od 11. do 14. stoljeća, te legendu o osnivaču Krakusu i njegovoj kćeri nasljednici Wandi. Smatra se da su dva obližnja brežuljka za koje se smatra da potječu iz brončanog doba njihova počivališta, a ja sam obišla Wandu pri posjeti muzeju u Nowa Huti, tekst naknadno na FILM-mag.net-u. Ovaj dio izložbe pripovijeda o krakovskim herojima, vladarima i drugim legendama vezanima uz grad, poput one koja tvrdi da su brojni krakovski golubovi zapravo začarani vitezovi Vojvode Henrika IV. Pravičnog (13. stoljeće). Izložena je ofenzivna (mačevi) i defenzivna (oklopi) ratnička oprema te portreti kraljeva i znamenitih Krakovčana. Zanimljivi izlošci obuhvaćaju znamenja gradonačelnika iz 16. stoljeća, prsten i skeptar te grb Erazma Czeczotka, poznatog kao Krvavi gradonačelnik. Među legendama ističe se i ona koja se veže uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle za vrijeme sviranja upozorenja stanovnicima na nadolazeći napad. Danas se ova legenda obilježava na način da se na puni sat svira bugle s vrha tornja Bazilike sv. Marije (poljski Kościół Mariacki), a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.
Zanimljiva je prostorija u kojoj su prikazane igre i zabave organizirane u Krakovu od srednjeg vijeka do danas. Posebice su bile omiljene dvorske zabave, a razvoj kafića omogućio je susrete u javnom prostoru umjetnika te su postali mjesto razvoja novih ideja tijekom 19. i 20. stoljeća. Izloženi fragment zida potječe s građevine koja se smatra najstarijom na području Krakova – rezidencijalnog i obrambenog tornja iz druge polovice 13. stoljeća. Velike glave potječu s Hale tkanina gdje su zamijenjene replikama nakon oštećenja u velikoj oluji 2002. godine.
Berislavu je najzanimljivija bila prostorija koja prikazuje mistične i ‘magične’ pojave, ljude i životinje. Predstavljaju se mitski gospodin Twardowski, alkemičar koji je pokušao nadmudriti Vraga, ali je završio na Mjesecu, gdje se nalazi i danas te brojne realne osobe koje su se bavile znanošću i magijom tijekom 16. i 17. stoljeća. Izložen je i stol te osobni predmeti suvremene gatare Dzidzianne Solske (1929.-2017.) te njezin portret s brojnim mačkama (mačke smo s radošću zamjećivali posvuda po postavu). Utjelovljeni su brojni duhovi, poput Crne Dame, ranije vlasnice Palače Krzysztofory, koja predviđa datume smrti osoba koje susreće.
Idućih nekoliko prostorija posvećeno je građevinama, zidinama i najamnim kućama. Fotografije, crteži i slike prikazuju nekadašnje vizure grada. Za obilježavanje najamnih kuća isprva su se koristili plitki reljefi, s prikazima biljnih i životinjskih motiva. Naknadno je uveden sistem naziva ulica (koje su često mijenjane u odnosu na ideologiju) i kućnih brojeva. Prikazan je razvoj grada – model prikazuje Krakov prije njegova osnutka 1257. godine, projicira se film o Krakovu sredine 17. stoljeća, a na staklenom panou postavljena je satelitska snimka modernog Krakova. Iznad ove prostorije nalazi se izduženi prostor izrađen tijekom arheoloških istraživanja. Iza zaštitnog stakla, nalazi je prednji zid tipičnog krakovskog arhitekturnog elementa – uzdignuća ispod kojeg se nalazi tzv. cellarium ante domum (eng. stoop) te dio popločenja ulice uz Glavni trg, koji se originalno nalazio ispod današnje razine (posebna izložba nalazi se ispod razine današnjeg trga, o njoj pišemo naknadno). Ovi ulazni podrumi Krzysztofory palače bili su najveći u Krakovu (80 m2). Izgrađeni sredinom 14. stoljeću, obuhvaćali su dvije prostorije nadsvođene bačvastim svodom dograđene na fasadu rezidencijalne građevine iz prve polovice 14. stoljeća ispred uzvišenja najamne zgrade. U njima se uglavnom čuvala trgovačka roba. Tijekom ranog 17. stoljeća iznad ulaznih podruma nalazila se terasa natkrivena krovom na drvenim stupcima. Ovi podrumi istraženi tijekom arheoloških istraživanja jedini su arheološki i arhitekturni lokalitet u Poljskoj koji prikazuje njihov interior i eksterior.
Nakon podrumskih prostorija uspinje se na razinu prizemlja Palače, gdje je multimedijalna prostorija oblikovana kao garderoba Lajkonikove pratnje. Legenda pripovijeda o herojskim tegleničarima koji su otklonili prijetnju Tatara te u čast pobjedi održali ceremonijalnu paradu u odjeći poraženih. Radi ove legende jedan od najpoznatijih motiva je bradati jahač u orijentalnoj odjeći i zašiljenoj kapi. I danas se održava procesija Lajkonika tijekom koje centrom grada od Zwierzynieca do Gralvnog trga tijekom Tijelova prolazi Lajkonik, a vjeruje se da će onaj koga palicom dotakne u rame, imati puno sreće u nadolazećoj godiiu. Lajkonik je popularan motiv na malim suvenir-značkama, uz goluba i okruglo krakovsko pecivo obwarzanek krakowski (jako fino!).
Tematski drugi dio izložbe nastavlja se na prvom katu Palače, reprezentativnom piano nobile. Kako se navodi u Vodiču, izloženi su najdragocjeniji dijelovi kolekcije Muzeja, radovi poljskih nacionalnih umjetnika s prijelaza 19. na 20. stoljeće. Kao najznačajniji i najpoznatiji od njih ističe se Jan Matejko (1838.-1893.). Velika izložba njegovih djela otvorena je do 7. siječnja 2024. u Nacionalnom muzeju Krakova (pišemo naknadno).
Impresivna Baldassare Fontana dvorana nekoć je bila poprište održavanja balova i prestižnih društvenih događanja za krakovsku elitu. Na stropu prostorije Pad Faetona izrađen je oko 1700. godine u štuku i sačuvan u originalu. Prikazuje grčki mit o tragičnoj sudbini Faetona, Helijevog sina, koji je poželio voziti sunčevu kočiju. Približivši se previše površini zemlje, Zeus ga je prostrijelio munjom te se Faeton srušio u rijeku Eridan. Ovo djelo smatra se najznačajnijim djelom talijanskog baroka u Krakovu. Pogled kroz prozore ove dvorane prostire se po Glavnom trgu. Put nastavlja u galeriju znamenitih Krakovčana 19. stoljeća te još jednu prostoriju ukrašenu štukom, tzv. kapelu. U motivima iz rimske mitologije, prepoznaje se kršćanska simbolika.
Iduće prostorije prikazuju sadržaj svakodnevnog života Krakovčana te razvoj načina stanovanja kroz nekoliko stoljeća (od srednjeg vijeka do industrijske revolucije). Izložen je namještaj, uporabni i fotografski materijal vezan uz slikare, pisce (Stanislav Lem!), političare, socijalne aktiviste te tradicionalna nošnja.
Posebno je istaknut odnos Krakovčana i njihovih ljubimaca te flore i faune unutar grada. U izloženom paviljonu prikazane su krakovske zelene zone, a portreti prikazuju Krakovčane i njihove ljubimce, primjerice Jerzy Paneka s njegovim ljubimcem psom Pimpekom. Golubovi su simbol Krakova i zaista ih velik broj obitava na Glavnom trgu. Nekoliko fotografija je posvećeno njima (u Hali tkanina, a i drugdje u Krakovu, moguće je kupiti plišance u obliku golubova, koji su kvalitetno i realistično izrađeni).
Predstavljeni su i brojni znanstvenici. Vjerojatno najpoznatiji je Nikola Kopernik, koji je u Krakovu studirao. Predstavljena je i tvornička aktivnost i proizvodnja.
Izložba završava izlošcima koji se odnose na socijalne aktivnosti, zaštitu materijalnog naslijeđa grada te spiritualnost i religiju.
U posljednjoj prostoriji nalaze se velike jaslice koje smo opisali na početku ovog članka.
Na drugom katu nalaze se privremene izložbe. U trenutku našeg posjeta organizirana je bila izložba o liku i djelu slikara Włodzimierza Tetmajera (1861.-1923.), ‘Włodzimierz Tetmajer. Moć boja i temperamenta’, povodom stote obljetnice umjetnikove smrti. Ova monografska izložba prva je izložba ovog tipa i razmjera opusa Tetmajera. Veći dio izložbe posvećen je štafelajnom i monumentalnom slikarstvu te uključuje uljane slike, skice za slike i nacrte za polikromiranje i ilustracije. Izložbeni prostor ima zasebne tematske priloge posvećene temama: biografska nit, etnografska djelatnost, ilustrativna djelatnost, politička djelatnost. Senat Republike Poljske proglasio je 2023. godinu godinom Włodzimierza Tetmajera, umjetnika, slikara, vodećeg predstavnika Mlade Poljske, političara i borca za neovisnost. Izložbu nadopunjuju muzejska događanja koja prate izložbu.
Pored stalnog postava, Palača sadrži knjižnicu (druga najveća kolekcija krakovskih knjiga, nakon zbirke Sveučilišta Jagiellonian) i arhiv, edukacijske, administracijske, komercijalne i gastronomske prostore te konferencijsku dvoranu. Osim muzejske, institucija vrši i druge funkcije – održavanje koncerata, literarnih susreta, debata, predavanja i edukativnih radionica. Muzejski shop nudi asortiman korisnih suvenira s motivima Krakova i lokalnih umjetnika, a Centar za posjetitelje informacije o instituciji Muzej Krakova.
Iz vestibula se pogled prostire na atrij palače, ugodan vanjski prostor s restoranom, a mi smo popili najpjenušaviji latte u Krakovu.
Ulaz u Palaču slobodan je utorkom.
Vendi Jukić Buča i Berislav Buča
Kopenhagen, 22. prosinca 2023.
Izabrana literatura
Niechaj, ‘Kraków Nativity Scene’, Muzeum Krakowa, Kraków.
Hapanowicz, K. Stasiak, ‘The Pod Krzysztofory Palace – Guidebook’, Muzeum Krakowa, Kraków, 2022.
https://www.artistiticinesi-ineuropa.ch/ita/fontana-b-ita.html
https://culture.pl/pl/tworca/wlodzimierz-przerwa-tetmajer
https://mnk.pl/exhibitions/matejko-the-painter-and-history
https://muzeumkrakowa.pl/en
