by Uredništvo | May 24, 2023 | Arheološki muzej Narona, Arheolozi, Autorski osvrti, Interview, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Narona, U Hrvatskoj

Zmije u zahvatu Herakla, čije ruke koje vire iz kolijevke. Fotografija: Marin Veraja.
Nova rubrika ‘Arheoloških pet s Kristinom Gwirtzman’ namijenjena je kratkom predstavljanju izabranih arheoloških projekata i izložbi. Četiri pitanja su zajednička svakom razgovoru, a peto je osobno.
Prvi kratki intervju ‘Arheoloških pet’ provodimo s arheologinjom Sandom Viskić, kustosicom – dokumentaristicom u Arheološkom muzeja Narona, prilikom otvorenja izložbe ‘Mitološki blizanci u Naroni’ (http://www.arheologija.hr/2023/05/13/amn-mitoloski-blizanci-u-naroni-press/). Sanda je bila moja fakultetska kolegica i čestitam joj na samostalnom izložbenom projektu!

Autorica izložbe Sanda Viskić s izloškom. Fotografija: Marin Veraja.
Izložba je nastala u suradnji s umjetnicima i rukotvorcima iz Hrvatske i svijeta, a jednu skupinu izložaka napravili su osnovnoškolci iz Ploča i Opuzena.
Mitološki blizanci, koji su pomagali ljudima u situacijama nesigurnog ishoda, na izložbi su predstavljeni kombinacijom digitalnih ilustracija i 3D predmeta od drva, vune, gline, papira i stakla.
Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki.
- Tko su mitološki blizanci?
Blizanci u mitologiji imaju posebno značenje. Nije ih lako smjestiti u jednu kategoriju jer njihov odnos može obuhvaćati sve nijanse – od ljutog suparništva i neprijateljstva (npr. Romul i Rem) do idealne sloge i privrženosti (najbolji primjer su Kastor i Poluks, poznatiji kao Dioskuri). Mitološki blizanci koji se nalaze u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona dijele skladan i prisan odnos i kao takvi pomažu ljudima u situacijama koje mogu poći po zlu, koje se nalaze izvan ljudske kontrole i kod kojih je potrebna božanska zaštita. Te situacije sam podijelila u pet područja: rođenje, zdravlje, putovanje, prijenos vlasti na carske nasljednike i zagrobni život.
- Što je izloženo?
Parovi blizanaca predstavljeni su pomoću digitalnih crteža koje upotpunjuju predmeti od raznih materijala. Npr. Izida i Serapis blizanci su i supružnici koji su, između ostalog, štitili trgovinu žitom koje je velikim trgovačkim brodovima dopremano iz Egipta. Digitalni crtež prikazuje aleksandrijsku luku i Serapisa s košarom na glavi (mjerom za žito), a brod izrađen od papira s oznakama božice Izide nalazi se neposredno pored i plovi prema luci upotpunjujući tako cijelu sliku.
- Kome je izložba namijenjena?
Izložba je namijenjena prvenstveno mlađoj publici, ali i svim onima koje zanima mitologija. Namjera mi je bila mitologiju predstaviti spojem moderne i tradicionalne umjetnosti, jer umjetnici su, u krajnjoj liniji, zaslužni i za sve sitne predmete, kipove i reljefe koji se nalaze u arheološkim muzejima. Iskreno se nadam se da će ova izložba biti dobra promocija za njihove biznise i domaću radinost.
- Što biste istakli kao najzanimljiviji podatak ili artefakt?
Meni osobno najdraži predmet su dvije vunene zmije (igračke) koje predstavljaju ubojite zmije koje je Hera poslala da ubiju Herakla u njegovoj kolijevci. Čitajući o toj epizodi uvijek sam gledala na te zmije-ubojice očima samog Herakla – one za njega uistinu i jesu bile tek igračke koje on nije doživljavao kao opasnost. Mislim da tako i mi danas trebamo neke na prvi pogled nerješive probleme pokušati vidjeti malo drugačijim očima, ne doživljavati sve kao prijetnju, već vjerovati u svoje snage i igrati se dok igra traje.
- Kakav je utjecaj imala Vaša sestra blizanka na ostvarenje ove izložbe?
Naravno, moja sestra blizanka imala je veliki utjecaj na samu ideju izložbe i na njenom stvaranju. Iako živimo na raznim kontinentima i bavimo se sasvim drugim strukama, spona među nama postoji oduvijek i jedna za drugu smo uvijek sigurnosna mreža na koju možemo računati.

Dvije učenice blizanke, koje su radile glinene ruke ispred ilustracije o politici. Fotografija: Marin Veraja.
Želite li još nešto istaknuti?
Ovom prilikom posebno zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija RH koje je uložilo većinu sredstava za ovaj projekt iza kojeg nije stajao novi materijal već predmeti iz stalnog postava Arheološkog muzeja Narona. Da nije bilo njihove financijske potpore, ovu izložbu ne bi bilo moguće ostvariti u ovom obliku. Početna ideja je bila da dobivena sredstva odmah uložim u mlade umjetnike iz Hrvatske i svijeta koji će, svaki za sebe, raditi na jednom projektu čiji će se dijelovi spojiti tek u trenutku postavljanja izložbe. Sve je trebalo podesiti – ilustracije s odgovarajućim predmetima, izgled i visina postolja koji su trebali biti “nevidljivi”, nezamjetni, da se čini da predmeti lebde u prostoru…I odmah sam znala da će jedan dio predmeta raditi djeca jer sam se i sama zainteresirala za mitologiju (a time i arheologiju) u 11. godini života, tako da smatram da treba nalaziti nove načine zainteresirati djecu za povijest, muzeje, kulturu.
Svi umjetnici su predstavljeni QR kodovima koji vode na njihove Instagram stranice jer sam ih upravo tamo i našla, kontaktirala i dogovorila suradnju. Još moram napomenuti da je većina suradnika spustila cijenu svog rada kako ne bismo prešli granicu predviđenog budžeta.
Zahvaljujem na razgovoru!
Kristina Gwirtzman
24. svibnja 2023.
by Uredništvo | Dec 22, 2022 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo

Čestitka i ArheoKalendar© 2023. (u izradi) inspirirani su Antwerpenom (Belgija) te su najava reportaze o Belgiji (Brussels – Leuven – Liege – Antwerp) ciju objavu planiramo pocetkom sijecnja.
ArheoKalendar© 2023. predstavit će noćne vizure Antwerpena i kao takav biti prvi potpuno noćni kalendar u realizaciji portala Arheologija.hr.
Autorica Čestitke i ArheoKalendara je Vendi Jukić Buča.
U Kopenhagenu, 22. 12. 2022.
Uredništvo
by Uredništvo | Nov 13, 2022 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Muzeji, Publikacije, Pula, U Hrvatskoj, Uredništvo
Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]
Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.
Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.
Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.
‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.
S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.
Vendi Jukić Buča
Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’
Čestitke!
Uredništvo
Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula
Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.
by Uredništvo | Jan 25, 2022 | Autorski osvrti, Edukacija, Institucije, Istaknuto, Izvan Hrvatske, Pozicije, Stipendije, Svijet, Uredništvo

Osnivač i urednik portala Arheologije, doktor teorijske fizike Berislav Buča (prvi s lijeva u drugom redu
, vidi na LINKU), postdoktorski istraživač na University of Oxford Physics, dobitnik je prestižnog granta danske fondacije VILLUM FONDEN # VELUX FONDEN. Dodijeljen mu je maximalni iznos od 1.1 milijun eura za vlastiti projekt i osnivanje grupe u trajanju od 5 godina.
Congratulations
Uredništvo Film-mag.net-a
by Uredništvo | Dec 21, 2021 | ArheoKalendar, Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2022.
Arheologija.hr i Udruga Arx Noum
Ovogodišnji ArheoKaledar u formi kataloga kreirali smo u suradnji s Udrugom Arx Novum, koja se bavi prezentacijom manje poznate hrvatske baštine.
ArheoKalendar© objavljujemo na hrvatskom jeziku.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autori fotografije: Kristina Gwirtzman, Linda Bednjanec
Opisi fotografija: Kristina Gwirtzman, Linda Bednjanec
Oblikovanje: Vendi Jukić Buča, Kristina Gwirtzman
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Kalendar
Čestitka 2022. u znaku je ArheoKalendara©.
Oxford, 21. 12. 2021.
Glavni i odgovorni urednik
Vendi Jukić Buča
0. Kolo na guvnu, Grujini, Primošten. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
1. Ilirska nekropola Kopila smještena uz rub Blatskog polja, otok Korčula, 4.-1.st.pr.n.e. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
2. Vadalj, tradicionalno selo u zaleđu Primoštena. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
3. Mlinice na Majerovom vrilu, Gacka. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
4. Bunari Rajčica/Rajčića bunari u Zagori (između sela Nisko i Matasi), nepoznate starosti. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
5. Crljevica – Nekropola stećaka Crljevica kod Ciste Velike (pod zaštitom UNESCO-a). Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
6. Crkva sv. Maksima na Mošnici iznad Poljica kod Omiša prvi se put spominje 1080. godine. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
7. Kiklopske zidine gradine Purkin Kuk iznad Starog Grada na Hvaru. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
8. Srednjovjekovni obrambeni bedem (tzv. Kineski zid) na poluotoku Oštrica kod mjesta Grebaštica, 15. stoljeće. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
9. Predromanička crkva sv. Vida (9.-11. st.) na brdu Hum između Dola i Vrbanja na Hvaru. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
10. Pogled s lokaliteta Bribirska Glavica prema obali – lokacija Vratnice – nekadašnja gradska vrata liburnske i rimske Varvariae te srednjovjekovnog Breberiuma. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
11. Stari grad Melen (Milengrad, to je zapravo krivo prepisan naziv) na Ivanščici. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
12. Punta Planka/rt Ploča/Diomedov rt u blizini mjesta Ražanj (Općina Rogoznica) i crkvica sv. Ivana Trogirskog (14. st.) za vrijeme punog mjeseca. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.