ArheoKalendar© 2024.

by | Jan 10, 2024 | ArheoKalendar, Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Uredništvo

Arheologija.hr

Projekt: ArheoKalendar© 2024.

ArheoKalendar© objavljujemo na hrvatskom jeziku.

Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana

Autorica fotografija | Opisi fotografija | Oblikovanje: Vendi Jukić Buča.

Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama

Kalendar

Ovogodišnje fotografije snimljene su tijekom rujanskog boravka Vendi, Berislava i Pulcija u Krakovu (Poljska). U desetak dana uspjeli smo (skupno ili pojedinačno) posjetiti brojne muzejske institucije i srednjovjekovne građevine, koje ćemo postupno predstavljati na Portalu. Plišanac Hermelinko, izrađen prema slici Leonarda da Vincija ‘Dama s Hermelinom’ koja se čuva u krakovskom Muzeju knezova Czartoryskih, a predstavlja oficijelnu muzejsku maskotu, pozirao nam je uz krakovske znamenitosti. Hermelinko je u prvom planu, dok je pozadina zamućena. Fotografije pozadinskih znamenitosti bit će uključene u pojedinačne članke koje ćemo po objavi (a neki to već jesu) povezati (link) u tekstu ispod ilustracije svakog mjeseca.

Vendi Jukić Buča, glavna urednica
Kopenhagen, 10. 1. 2024.

 

  1. Leonardo da Vinci ‘Dama s Hermelinom’, Muzej knezova Czartoryskih.

Leonardova slika ‘Dama s Hermelinom’ čuva se u krakovskom Muzej knezova Czartoryskih. Članak o Muzeju uskoro.

  1. Nadsvođeni most u Ulici Pijarska.

Most povezuje nekad stambenu kuću na raskrižju Ulice Św. Jana i Pijarske ulice (zvana Koźmianowska, danas Muzej knezova Czartoryskih) s crkvom i samostanom Pijarista.

  1. Vrata sv. Floriana.

Vrata sv. Floriana, zvana Porta Gloriae (Vrata slave), dio su sjevernog obrambenog ziđa i svojevrstan trijumfalni luk Krakova, kroz koji su prolazili kraljevi nakon pobjedničkih bitaka, diplomati i posjetitelji. Glavna su od sedam srednjovjekovnih gradskih vrata, a početak su Kraljevske rute koja vodi do dvorca Vavel. Spominju se u gradskim dokumentima iz 1307. godine, a današnje krovište izgrađeno je u vremenu baroka. U razdoblju 1901.-1953. kroz vrata je prolazio uskotračni tramvaj. Članak slijedi.

  1. Krakovski Barbakan.

Barbakan je utvrda s vanjske strane gradskih obrambenih zidina čija je funkcija povećanje zaštite utvrđenog mjesta. Krakovski barbakan kružnog tlocrta nalazi se u neposrednoj blizini Vrata sv. Florijana. Izgrađen krajem 15. stoljeća jedan je od tri sačuvane predstraže ovog tipa u Europi. Članak slijedi.

  1. Makete po Kraljevskoj ruti.

U okvira projekta Kraljevske rute za osobe s invaliditetom, ispred značajnih građevina i institucija postavljeni su brončani modeli. Makete namijenjene taktilnom istraživanju nude informacije na poljskom i engleskom jeziku te brajici. Model Barbakana u pozadini.

  1. Unutarnje dvorište i ulaz u Collegium Maius Sveučilišta Jagiellonian.

Sveučilište Jagiellonian, najstarije poljsko sveučilište, osnovao je kralj Kažimir Veliki (Kazimierz Wielki) 1364. godine. Collegium Maius njegov je najstariji dio, vrhunski primjer gotičke arhitekture. U prizemlu nalaze se predavaonice (Lectoria), na prvom katu Libraria, a do kraja 18. stoljeća i stambene rezidencije profesora teologije. Ovdje su, među ostalim, studirali Nikola Kopernik krajem 15. stoljeća te Ivo Andrić u 20. stoljeću. Danas se u CM-u nalazi muzej, o kojem slijedi članak.

  1. Bazilika sv. Marije (Kościół Mariacki).

Prva crkva sagrađena je prije osnutka Krakova te je u odnosu na Glavni trg, koji u vrijeme njezine gradnje nije postojao, smještena po dijagonalnoj osi. Od 1222. godine vrši funkciju župne crkve grada, a u drugoj polovici 14. stoljeća dobiva današnji oblik (romanički i ranogotički ostaci nalaze se 2.6 metara ispod poda postojeće crkve). Među krakovskim legendama ističe se ona vezana uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tonovima bugle sviranim s jednog od tornjeva Bazilike sv. Marije nastojalo se upozoriti stanovnike Krakova na nadolazeći napad Tatara. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle te njegova svirka naglo prestaje. Danas se ova legenda obilježava na način da se na svaki puni sat svira bugla s vrha tornja Bazilike sv. Marije i to na sve četiri strane tornja, a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.

  1. Glavni trg (Rynek Główny).

Izgrađen u 13. stoljeću, najveći je europski srednjovjekovni gradski trg. Pravokutni prostor ograđen je povijesnim kućama (kamienice) i crkvama. Na zapadnom uglu Trga nalazi se Krzysztofory palača, izgrađena sredinom 17. stoljeća spajanjem triju gotičkih građevina. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. U Palači se danas nalazi muzej s trenutnim stalnim postavom ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’).Više o Muzeju: http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/.

Izložba o Krakovu Rynek Główny Underground (Ispod zemlje) nalazi se ispod prostora Trga, a ulazi se kroz Dvoranu tkanina. Članak slijedi.

  1. Dvorana tkanina (Sukiennice).

Dvorana tkanina (Sukiennice) izniman je primjer renesansne arhitekture i dominira Glavnim trgom. Najstariji je krakovski trgovački centar i kao takav jedna od najvažnijih institucija povijesnog grada. Izvorno je podignuta u 13. stoljeću, a današnja građevina izgrađena je nakon velikog požara sredinom 16. stoljeća. Znamenite su vodorige talijanskog kipara Santi Gucci. U prvom planu Hermelinko gricka obwarzanek krakowski, prstenasto pecivo u tipu bagela, dostupno u prodaji s kolica na gradskim ulicama i trgovima. Ime dolazi od glagola obwarzać koji znači kuhati.

  1. Poštanska kočija – funkcionalna pošta.

Na Glavnom trgu nalazi se i poštanska kočija, bez konja, u funkciji funkcionalne pošte. Cijelo područje bilo je namijenjeno trgovini i trgovanju, trgovcima i putnicima. Na Trgu je moguće unajmiti kočiju s konjima i provesti se kroz grad, ali osobno ne podupiremo ovu praksu s obzirom da su poznati slučajevi iscrpljenosti konja koji nerijetko vuku teret tijekom cijelog dana, čak i izvan Krakova. U Poštanskoj kočiji moguće je kupiti razglednice, markice i druge poštanske potrepštine te iste ubaciti u prisutni poštanski sandučić.

  1. Crkva sv. Adalberta – ulaz u kriptu.

Crkva sv. Adalberta (Kościół św. Wojciecha) nalazi se na jugoistočnom rubu najvećeg sačuvanog srednjovjekovnog trga u Europi, Glavnog trga (Rynek Główny) iz 13. stoljeća. Crkva je nazvana prema omiljenom poljskom misionaru mučeniku sv. Adalbertu (polj. św. Wojciech). Prema legendi sv. Adalbert posvetio je crkvu 997. godine i u njoj propovijedao do odlaska na misiju u Prusiju. Smatran je svecem već tijekom života, a kanoniziran je relativno brzo nakon smrti. Najstariji ostaci upućuju na prvotnu drvenu konstrukciju s kraja 10. stoljeća, dok su temelji prve kamene crkve vidljivi u donjem dijelu sadašnjih zidova. Nova crkva izgrađena je tijekom 11. ili 12. stoljeća od manjeg kamena u obliku pravokutnika, a djelomično je restaurirana tijekom razdoblja baroka. U kripti Crkve nalazi se mala izložba ‘Povijest krakovskog trgovačkog trga i Crkve sv. Adalberta’ Arheološkog muzeja u Krakovu.

Članak: http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/

  1. Dvorac Vavel.

Kraljevski dvorac Vavel (polj. Wawel) na istoimenom brdu najvažnija je povijesna i kulturna lokacija u Poljskoj. Višestoljetno tradicijsko sjedište kraljeva izdiže se nad Krakovom, na zapadnoj obali zaštitničke rijeke Vistule. U okviru Dvorca djeluje Muzej osnovan 1930. godine, kao jedan od najreprezentativnijih muzeja umjetnosti na ovom području. Postojeće građevine adaptirane su u muzejske prostore, cafe i restoran s vanjskim terasama, administrativno područje, a jedino je Katedrala pod ingerencijom druge institucije. Kroz kronološki najraniju izložbu, Izgubljeni Vavel, prolazi se po uzdignutoj traci s pogledom na arhitekturne i arheološke ostatke Rotunde sv. Feliksa i Audakta, kasnije nazvane Rotundom Blažene Djevice Marije, iz kasnog 10. odnosno ranog 11. stoljeća in situ te vitrinama s izabranim artefaktima u prvom dijelu, dok drugi dio prikazuje uglavnom veće skulpturalne i arhitekturne ostatke uz njihove pretpostavljene rekonstrukcije. Više o dvorskom kompleksu i Muzeju u članku koji slijedi.

  1. Pogled na Krakov s terase Hotela Kossak.

Pulci i Hermelinko na terasi Hotela Kossak, s pogledom na Krakov u smjeru Staroga grada.

Izabrana literatura
http://www.arheologija.hr/2023/12/22/muzej-krakova-pod-krzysztofory-palaca-i-povijesni-muzej-grada-krakova-pisu-i-fotografiraju-vendi-jukic-buca-i-berslav-buca/
http://www.arheologija.hr/2023/10/02/krakov-izlozba-ispod-crkve-sv-adalberta-u-krakovu-pise-i-fotografira-vendi-jukic-buca/
https://krakow.travel/
https://www.tasteatlas.com/obwarzanek-krakowski
https://www.krakowanimalscrawl.com/blog/62d2ce96e56931f21ac86a9e
https://visitkrakow.com
https://muzeumkrakowa.pl/en/

Arheologija.hr 2010.-2024. and counting…

by | Dec 31, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo

Prošlo je 14 godina otkad smo osnovali portal Arheologija.hr. Ideja je bila objediniti arheološke novosti iz Hrvatske te zanimljivosti iz regije i svijeta na jednom virtualnom mjestu. U međuvremenu se Facebook razvio u glavni kanal izvještavanja o aktualnim događanjima institucija te su rijetke one koje nas izravno obavještavaju o svom radu i novostima.

Arheologija.hr neovisni je portal bez vanjskog financiranja. Sami pokrivamo trošak hostinga i produciramo sadržaj u okviru slobodnog vremena te se to reflektira na vrstu i učestalost objava.

Od 2011. godine, zbog studija i zaposlenja, djelujemo iz inozemstva, prvo iz Ljubljane, zatim Oxforda i trenutno iz Kopenhagena. Zato je sadržaj usmjeren na predstavljanje lokalnih institucija i događaja te onih koje posjećujemo na putovanjima.

Otvoreni smo, u okviru navedenih okolnosti, za suradnju i dostupni na emailu arheologija[at]arheologija.hr (NB: ne procjenjujemo arheološke artefakte niti vršimo njihovo prepoznavanje).

Sretna Nova 2024. godina!
Vendi, Berislav i Pulci
Kopenhagen, 31.12.2023.

Prethodne objave:

http://www.arheologija.hr/2020/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-ii-ili-10-godina-nase-ere
http://www.arheologija.hr/2015/12/31/rijec-urednika-summa-summarum-aktivnosti-6-godina-poslije-osnivanja-ususret-7-godini-arheoloske-ere-avec-les-bonnes-resolutions-pour-2016/

Pulci, Vendi i Berislav na terasi hotela Kossak u Krakovu, s pogledom na Dvorac Vavel. Autor fotografije: Mert Esencan.

Čestitka 2024.

by | Dec 22, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo

Čestitku za 2024. godinu zajednički potpisuju Arheologija.hr, FILM-mag.net i VendiCONCEPT.

Čestitka prikazuje ljubimca portala Arheologija.hr i FILM-mag.net mačka Pulcija. Uz Pulcija se nalazi i torbica s njegovim portretom brenda PulciTheKnittyPuss by VendiCONCEPT.

Autorica Čestitke je Vendi Jukić Buča.

U Kopenhagenu, 22. 12. 2023.
Uredništvo

Rubrika kratki intervju ‘Arheoloških pet s Kristinom Gwirtzman’: Sanda Viskić ‘Mitološki blizanci’ [Kristina Gwirtzman]

by | May 24, 2023 | Arheološki muzej Narona, Arheolozi, Autorski osvrti, Interview, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Narona, U Hrvatskoj

Zmije u zahvatu Herakla, čije ruke koje vire iz kolijevke. Fotografija: Marin Veraja.

 

Nova rubrika ‘Arheoloških pet s Kristinom Gwirtzman’ namijenjena je kratkom predstavljanju izabranih arheoloških projekata i izložbi. Četiri pitanja su zajednička svakom razgovoru, a peto je osobno.

Prvi kratki intervju ‘Arheoloških pet’ provodimo s arheologinjom Sandom Viskić, kustosicom – dokumentaristicom u Arheološkom muzeja Narona, prilikom otvorenja izložbe ‘Mitološki blizanci u Naroni’ (http://www.arheologija.hr/2023/05/13/amn-mitoloski-blizanci-u-naroni-press/). Sanda je bila moja fakultetska kolegica i čestitam joj na samostalnom izložbenom projektu!

Autorica izložbe Sanda Viskić s izloškom. Fotografija: Marin Veraja.

Izložba je nastala u suradnji s umjetnicima i rukotvorcima iz Hrvatske i svijeta, a jednu skupinu izložaka napravili su osnovnoškolci iz Ploča i Opuzena.

Mitološki blizanci, koji su pomagali ljudima u situacijama nesigurnog ishoda, na izložbi su predstavljeni kombinacijom digitalnih ilustracija i 3D predmeta od drva, vune, gline, papira i stakla.

Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki.

  1. Tko su mitološki blizanci?

Blizanci u mitologiji imaju posebno značenje. Nije ih lako smjestiti u jednu kategoriju jer njihov odnos može obuhvaćati sve nijanse – od ljutog suparništva i neprijateljstva (npr. Romul i Rem) do idealne sloge i privrženosti (najbolji primjer su Kastor i Poluks, poznatiji kao Dioskuri). Mitološki blizanci koji se nalaze u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona dijele skladan i prisan odnos i kao takvi pomažu ljudima u situacijama koje mogu poći po zlu, koje se nalaze izvan ljudske kontrole i kod kojih je potrebna božanska zaštita. Te situacije sam podijelila u pet područja: rođenje, zdravlje, putovanje, prijenos vlasti na carske nasljednike i zagrobni život. 

  1. Što je izloženo?

Parovi blizanaca predstavljeni su pomoću digitalnih crteža koje upotpunjuju predmeti od raznih materijala. Npr. Izida i Serapis blizanci su i supružnici koji su, između ostalog, štitili trgovinu žitom koje je velikim trgovačkim brodovima dopremano iz Egipta. Digitalni crtež prikazuje aleksandrijsku luku i Serapisa s košarom na glavi (mjerom za žito), a brod izrađen od papira s oznakama božice Izide nalazi se neposredno pored i plovi prema luci upotpunjujući tako cijelu sliku.

  1. Kome je izložba namijenjena?

Izložba je namijenjena prvenstveno mlađoj publici, ali i svim onima koje zanima mitologija. Namjera mi je bila mitologiju predstaviti spojem moderne i tradicionalne umjetnosti, jer umjetnici su, u krajnjoj liniji, zaslužni i za sve sitne predmete, kipove i reljefe koji se nalaze u arheološkim muzejima. Iskreno se nadam se da će ova izložba biti dobra promocija za njihove biznise i domaću radinost.

  1. Što biste istakli kao najzanimljiviji podatak ili artefakt?

Meni osobno najdraži predmet su dvije vunene zmije (igračke) koje predstavljaju ubojite zmije koje je Hera poslala da ubiju Herakla u njegovoj kolijevci. Čitajući o toj epizodi uvijek sam gledala na te zmije-ubojice očima samog Herakla – one za njega uistinu i jesu bile tek igračke koje on nije doživljavao kao opasnost. Mislim da tako i mi danas trebamo neke na prvi pogled nerješive probleme pokušati vidjeti malo drugačijim očima, ne doživljavati sve kao prijetnju, već vjerovati u svoje snage i igrati se dok igra traje.

  1. Kakav je utjecaj imala Vaša sestra blizanka na ostvarenje ove izložbe?

Naravno, moja sestra blizanka imala je veliki utjecaj na samu ideju izložbe i na njenom stvaranju. Iako živimo na raznim kontinentima i bavimo se sasvim drugim strukama, spona među nama postoji oduvijek i jedna za drugu smo uvijek sigurnosna mreža na koju možemo računati.

Dvije učenice blizanke, koje su radile glinene ruke ispred ilustracije o politici. Fotografija: Marin Veraja.

 

Želite li još nešto istaknuti?

Ovom prilikom posebno zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija RH koje je uložilo većinu sredstava za ovaj projekt iza kojeg nije stajao novi materijal već predmeti iz stalnog postava Arheološkog muzeja Narona. Da nije bilo njihove financijske potpore, ovu izložbu ne bi bilo moguće ostvariti u ovom obliku. Početna ideja je bila da dobivena sredstva odmah uložim u mlade umjetnike iz Hrvatske i svijeta koji će, svaki za sebe, raditi na jednom projektu čiji će se dijelovi spojiti tek u trenutku postavljanja izložbe. Sve je trebalo podesiti – ilustracije s odgovarajućim predmetima, izgled i visina postolja koji su trebali biti “nevidljivi”, nezamjetni, da se čini da predmeti lebde u prostoru…I odmah sam znala da će jedan dio predmeta raditi djeca jer sam se i sama zainteresirala za mitologiju (a time i arheologiju) u 11. godini života, tako da smatram da treba nalaziti nove načine zainteresirati djecu za povijest, muzeje, kulturu.

Svi umjetnici su predstavljeni QR kodovima koji vode na njihove Instagram stranice jer sam ih upravo tamo i našla, kontaktirala i dogovorila suradnju. Još moram napomenuti da je većina suradnika spustila cijenu svog rada kako ne bismo prešli granicu predviđenog budžeta.

 

Zahvaljujem na razgovoru!
Kristina Gwirtzman

24. svibnja 2023.

Čestitka 2023.

by | Dec 22, 2022 | Autorski osvrti, Istaknuto, Uredništvo

Čestitka i ArheoKalendar© 2023. (u izradi) inspirirani su Antwerpenom (Belgija) te su najava reportaze o Belgiji (Brussels – Leuven – Liege – Antwerp) ciju objavu planiramo pocetkom sijecnja.

ArheoKalendar© 2023. predstavit će noćne vizure Antwerpena i kao takav biti prvi potpuno noćni kalendar u realizaciji portala Arheologija.hr.

Autorica Čestitke i ArheoKalendara je Vendi Jukić Buča.

U Kopenhagenu, 22. 12. 2022.
Uredništvo