Kamo ćete u petak, 29. rujna na marendu? Mi ćemo u Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca, gdje će u podne učenici “Lipe” posluživati najbolju hranu u gradu.
Program je naslovljen „Na antičkom jelovniku”, a predstavlja “jestivu izložbu” koja obuhvaća zanimljive kulinarske kreacije poput punjenih datulja s pinjolima, orasima, zelenim paprom – kuhanih u medu ili pak kruha od pirovog brašna sa slanim srdelama.
Učenici slastičarskog i turističko-hotelijerskog usmjerenja Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu prezentirat će rimska jela koja su pripremili pod mentorstvom nastavnika ugostiteljskih predmeta: Grga Komazina, Roberta Perića i Igora Černjula.
Inspirirani antikom, učenici naše popularne “Lipe” prezentirat će bogatu povijest i kulturu hrane te svoje ugostiteljske i kreativne vještine, oslanjajući se na povijesne i književne izvore te približavajući doživljaj hrane iz rimskih kuhinja suvremenom načinu življenja.
Slovensko narodno gledališče Drama Ljubljana začenja program zgodovinske sezone 2023/24, ki bo zadnja v neprenovljeni stavbi, z uprizoritvijo pesniške drame Dominika SmoletaAntigona v priredbi in režiji Janeza Pipana. Slavnostna premiera bo v soboto, 23. septembra, ob 20.00 na Velikem odru SNG Drama Ljubljana. Vrhunski igralski ansambel Smoletove Antigone v Pipanovi priredbi in režiji sestavljajo Nina Ivanišin, Jurij Zrnec, Timon Šturbej, Jure Henigman, Nejc Cijan Garlatti, Boris Mihalj, Milena Zupančič, študenta AGRFT Matevž Sluga in Peter Alojz Marn ter gostje Domen Blatnik, Nikola Drole, Kolja Miljković in Ana Pribošič. V uprizoritev je na odgovoren in spoštljiv način vključena tudi koza Bina.
Smoletova Antigona, ki velja za eno najpomembnejših slovenskih dram, nas vedno znova neizprosno sooči s temeljnimi etičnimi vprašanji. Dominik Smole je v enem od intervjujev odgovoril, da je Antigona »tisto, kar vsak zase ve, da bi moral biti«. V Antigoni, je bila prvič uprizorjena leta 1960 v režiji Francija Križaja (Oder 57), Antigona (kljub naslovni omembi) v drami ne nastopa. Dominik Smole se je v svoji sloviti drami osredotočil na Kreontovo zgodbo in skozi preroško dvoumne in trpke, mestoma duhovite in celo komične verze neusmiljeno razgalil in mestoma tudi uživaško karikiral situacijo njegovega režima. Po krstni uprizoritvi na Odru 57 (1960) je na slovenskih poklicnih sledilo še deset uprizoritev. V priredbi in režiji Janeza Pipana se Antigona vrača na odrske deske SNG Drama Ljubljana po šestintridesetih letih – nazadnje je v Drami igro režirala Meta Hočevar, in sicer v sezoni 1987/88.
Kot je v napovedi uprizoritve poudaril Janez Pipan, ta največja in najpomembnejša slovenska drama (po Cankarju): »od nastanka pa vse do zdajšnjih časov ni izgubila poetične moči in miselne veljave. Ko ob teh dejstvih znova preverjamo tudi moč njenih odrskih podob in uprizoritvenih potencialov, ugotavljamo, da nam aktualnosti, ki je ultimativna zahteva naše zdajšnjosti, v njej ne bo treba dolgo iskati ali ji je celo dopisovati, saj aktualnost kar kriči iz Smoletovih dvoumnih verzov. Tudi danes je svet, ki je v vseh svojih razsežnostih samo še Kreontov svet, poln trupel, ki čakajo milost groba in terjajo mnoga pojasnila. Če sta Eteokles in Polinejk še umirala za svoje in morda tudi naše skupne ideale, pa v današnjih bratomornih vojnah ljudje umirajo samo še za eno, Kreontovo korist. Na bojnih poljih, v masovnih grobnicah in na dnu morja leži toliko trupel, toliko Antigoninih bratov in sester, da jih nikoli ne bo mogla vseh pokopati. To je tista groza, ki zdaj govori iz Smoletovih verzov, tista trpkost, ki nenehno duši upanje. Smoletova pesniška drama je po drugi strani duhovita, mestoma že kar razposajeno komična anatomija Kreontovega režima, v katerem ni več proste sobe in ne vloge za Antigono, in hkrati poizkus neideološke, nemara tudi pravične ureditve zadev iz zadnje vojne, da se nam preteklost ne bi nenehno vračala kot mučne sanje in zgodovinski opomin. Po drugi strani pa se je avtorju v dramo preroško zapisovala prihodnost, ki jo živimo prav zdaj. Nastalo je pesniško delo, ki ga upravičeno štejemo za slovenski veliki tekst in za najpomembnejši dosežek slovenskega gledališča v novejši zgodovini. […] V našem času pa se nam razkrivajo še druge razsežnosti Smoletove drame. Antigona ne nastopa, rada pa se prikrade v sanje. Ne samo Kreontu, Pažu, Stražniku in drugim, temveč tudi nam. Ko v sanjah hodimo za njo, nam kmalu ni več jasno, ali ji sledimo po opustelih bojiščih stare slovenske vojne ali smo zašli v grozljive podobe, ki prihajajo k nam iz Mariupolja, Hersona in Bahmuta. V enaindvajsetem stoletju je Antigona Dominika Smoleta še vedno veliki tekst, a tudi véliko gledališče, tragedija sveta, ki se ga polašča in ga drži v pesti zločinska samovolja.«
Avtorsko ekipo uprizoritve pod vodstvom avtorja priredbe, režiserja in dramaturga Janeza Pipana sestavljajo scenograf Marko Japelj, kostumograf Leo Kulaš, skladatelj in izvajalec glasbe Milko Lazar, lektor Jože Faganel, oblikovalec svetlobe Andrej Hajdinjak, oblikovalka maske Andrea Schmidt ter asistentka kostumografa Lara Kulaš in asistentka oblikovalca svetlobe Mojca Sarjaš.
Prvi ponovitvi Antigone bosta na sporedu že 25. in 26. septembra ob 19.30. V oktobru si bo Antigono mogoče ogledati na Velikem odru Drame 16., 17., 18., 23. in 24. ob 19.30 ter 19. ob 18.00. Predstavi 17. oktobra bo sledil pogovor z ustvarjalci za Abonma Plus.
Od 18. svibnja do 17. lipnja 2022. godine u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se Ciklus europskog arheološkog filma.
U srijedu, 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, održat će se prvi dan Ciklusa kada će biti prikazana dva hrvatska filma I, Branko by Surname Fučić, autora Bernadina Modrića i Broken Exhibition autora Simona Bogojevića Naratha iz Hrvatske. Simon Bogojević Narath gost je prve večeri Ciklusa.
U srijedu, 25. svibnja, projekcija će početi filmom The Lost Ship of Venice, autora Marca Visalberghia iz Italije i Mauricea Ribièrea iz Francuske, nakon kojeg će biti prikazan film Neronova ludost (Une folie de Neron) autora Paula Rambauda iz Francuske. Gost večeri je autor Mautice Ribière.
Zadnji dan Ciklusa europskog arheološkog filma, u petak, 17. lipnja bit će prikazan film The First Europeans autora Axela Clevenota iz Francuske, za čije gostovanje očekujemo potvrdu sudjelovanja.
Projekcije filmova na otvorenom Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 18. i 25. svibnja i 17. lipnja počinju u 21 sat.
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove. Nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima.
Ciklus europskog arheološkog filma u povodu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije organiziraju Francusko veleposlanstvo, Francuski Institut u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.
Program Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu
Srijeda, 18. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova I, Branko by Surname Fučić, Bernardin Modrić, Hrvatska Broken Exhibition, Simon Bogojević Narath, Hrvatska
Uz sudjelovanje Simona Bogojevića
Srijeda, 25. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova The Lost Ship of Venice, Marco Visalberghi, Maurice Ribière, France/Italy Neronova ludost (Une folie de Neron), Paul Rambaud, Francuska
Uz sudjelovanje Mauricea Ribièrea
Petak, 17. lipnja 2022, 21 h
Projekcija filma u okviru Europskog festivala arheologije (17. – 19. 6. 2022.) The First Europeans, Axel Clevenot, France,
Potvrda sudjelovanja Axela Clevenota se očekuje
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove a nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima filma.
Lapidarij Arheološkog mzeja u Zagrebu; Foto Igor Krajcar/AMZ
Kratki dokumentarni film o Lapidariju – arheološkom parku u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu treći je u nizu serijala filmova AMZ dokumentarci kojim publici predstavljamo zanimljivosti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu nalazi se prezentacija zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba – Lapidarij. Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Širi izbor rimske kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je dijelom u muzejskoj zgradi, a većim dijelom na prostoru dvorišta – vrta Muzeja, pod trijemom i u slobodnom prostoru. Izloženi su odabrani kameni spomenici – miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i drugo – poglavito oni većih dimenzija i težine.
Jedan od spomenika u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu je Sunčani sat s posvetom Jupiteru i Solu izrađen od vapnenca. Sat je pronađen u Josipdolu u Lici a datiran je u 3. stoljeće. Na prednjoj strani spomenika izdubljena je okrugla udubina, kojoj je po sredini urezan vertikalna crta koja označava podnevnu liniju. Sa svake strane nalaze se još po 4 urezane linije za odgovarajuće sate prije i poslije podne. Ovaj se sunčani sat mogao dakle okvirno rabiti od 8 do 16 sati. Točnost mu je bila upitna po današnjim standardima jer nije bio podešen prema geografskoj širini, a nije imao ni urezane crte za zimski i ljetni solsticij kao ni ekvatorijalnu liniju. Na gornjem dijelu je ostala sačuvana udubina u kojoj je moralo biti učvršćena metalna kazaljka. Ispod sata je sačuvan posvetni natpis Jupiteru i Solu, zaštitniku neimenovanog cara koji glasi:
Kratkim dokumentarnim filmom o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj Arheološki muzej u Zagrebu započinje serijal filmova AMZ dokumentarci kojim će publici predstavljati zanimljivosti iz muzeja.
Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu od samog je početka bila i ostala nerazdvojivi dio Muzeja. Prilikom svečanog otvaranja Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine u Opatičkoj ulici br. 18 (danas palača Narodnog doma) bile su izložene i knjige koje su poklonjene Muzeju. Tako je i simbolično označen početak knjižnične djelatnosti.
Od svog osnutka knjižnica je doživjela brojne promjene prateći tako sudbinu muzeja. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, mijenjao se način vođenja inventarnih knjiga, a smještaj jedinica knjižnične građe morao se prilagođavati različitim prostorima. Kontinuiranim napretkom knjižničarske struke s vremenom se počela poklanjati veća pažnja očuvanju bogatog knjižničnog fonda, kao i stručnoj osposobljenosti knjižničara. Dolaskom suvremenog doba, knjižnica se informatizirala te se veći dio knjižničarskog posla danas obavlja pomoću računalnih programa.
Promjene lokacija Muzeja od Opatičke ulice, Demetrove, Akademijine palače na Zrinskom trgu i na kraju današnja adresa Trg Nikole Šubića Zrinskog imale su za posljedicu ne samo premještanje knjiga već i dijeljenje knjiga između sljedbenika Narodnog muzeja. Inventarne knjige kontinuirano se vode od početka rada Muzeja do danas, i iz njih je vidljivo da Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu raspolaže s približno 65000 jedinica knjižnične građe te po veličini svog knjižničnog fonda spada u vodeće arheološke knjižnice na našim prostorima.
Razmjenom muzejskog stručnog časopisa (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu) s više od 360 institucija u zemlji i inozemstvu, muzejska knjižnica sustavno obogaćuje svoj fond.
Potrebno je naglasiti da je Knjižnica otvorena za sve kategorije korisnika, koji pomoću kataloga knjižnice mogu pretražiti i dobiti na korištenje jedinice knjižnične građe. Veliki izbor referentne građe, serijskih publikacija, časopisa i monografija obogaćuje našu knjižnicu, a pojedini naslovi od 16. do 19. stoljeća daju knjižnici i muzejsku vrijednost.
U skladu sa svojom dugovječnom tradicijom knjižnica će i dalje zauzimati važno mjesto u edukaciji i stručnom i znanstvenom radu svojih korisnika, posebice arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i klasičnih filologa.
Vendi & Pulci @Keble College Oxford. Fotografija: BB.
Pravila
Trajanje: 4.7. – 15.7.2021. (do 12:00)
Nagrada: primjerak monografije Vendi Jukić Buče ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’
Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s Arheološkim muzejm Istre u Puli organizira nagradni natječaj.
Jednog čitatelja koji kao komentar posta Nagradni natječaj #8 na Facebook stranici Arheologije >https://www.facebook.com/Arheologija/napiše koji kasnoantički ili ranosrednjovjekovni nalaz iz četvrti sv. Teodora u Puli ih posebno fascinira i zašto, nagrađujemo primjerkom monografije ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’ autorice Vendi Jukić Buče.
Nagrada će dobitniku biti poslana poštom.
Ime dobitnika bit će objavljeno na Facebooku i stranicama Portala, a bit će osobno kontaktiran da navede adresu.
Sudjelovanjem u Nagradnom natječaju, prihvaćate pravila nagradnog natječaja.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
