AMI – Znanstveni skup “Paleoradiology meets Archeology 3” (PRESS)

Paleoradiology meets Archeology 3

Pozivamo vas na znanstveni skup „Paleoradiologija susreće arheologiju 3 / Paleoradiology meets Archeology 3” koji će se održati u Arheološkom muzeju Istre u Puli, 29. studenog 2021. godine, a bit će ga moguće pratiti preko Zoom platforme:

https://us02web.zoom.us/j/85281706645

Meeting ID: 852 8170 6645

“Paleoradiology meets Archeology” je kongres koji svake dvije godine organiziraju Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju i Institut za arheologiju na kojem sudjeluju paleoradiolozi i antropolozi a i drugi stručnjaci koji koriste radiološke tehnike u humanističkim istraživanjima. Kongres se obično naslanja na paleoradiološku radionicu a ove godine imamo 8 pozvanih predavača iz više zemalja. Hrvatska je na mapi paleoradiologije od 1901. kada je Gorjanović Kramberger snimio fosilne ostatke Krapinskog pračovjeka u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu te od tada prati sve trendove u ovoj zanimljivoj ali široj javnosti još dosta nepoznatoj struci.

Znanstveni skup je nastao u suorganizaciji Arheološkog muzeja Istre, Instituta za arheologiju i Hrvatskog društva za medicinsku antropologiju.

Predavanjima će biti moguće pristupiti na YouTube kanalu Arheološkog muzeja Istre od 6. prosinca 2021. godine.

 

Program
Facebook icon Instagram icon Twitter icon YouTube icon

Info:
AMI PRESS

AMI – Izložba “Bez zanata nema alata” (PRESS)

Izložba Muzeja vučedolske kulture “Bez zanata nema alata” u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12:00 sati.

Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.

Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.

Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.

Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.

Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.

Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.

Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.

Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.

Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.

autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
fotografije i video: Darko Puharić
stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer

Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.
Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheološkog muzeja Istre u petak 26. studenog 2021. godine u 20:00 sati.

Muzej vučedolske kulture

Info:
AMI PRESS

AMI – Izložba: „Hram Rome i Augusta u Puli– geodetski i matematički pristup“ (PRESS)

Izložba: „Hram Rome i Augusta u Puli – geodetski i matematički pristup“ ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Rezultat je edukativnog projekta koji je trajao tijekom 2020. / 2021. godine i u kojemu su sudjelovale dvije institucije: Arheološki muzej Istre, čiji je ravnatelj Darko Komšo, dipl. arheolog i muzejski savjetnik i Tehnička škola Pula, čija je ravnateljica Sandra Balde, dipl. ing. strojarstva.

U sklopu projekta proučen je jedan od najznačajnijih rimskih spomenika ne samo grada Pule, već i šire: Augustov hram.

 

Sudionici projekta

Sudionici projekta su: profesori Tehničke škole Pula: Jadranka Vreš Rebernjak, dipl. ing. geodezije, prof. geodetske grupe predmeta (Geodezija, Analiza i obrada geodetskih mjerenja, Primijenjena geodezija, Geodetska izmjera, Opća kartografija), Mladenka Kosanović, dipl. ing. geodezije, prof. geodetske grupe predmeta (Geodetska grafika, Fotogrametrija, Katastar, Kartografija, Geodetski planovi, Geodetska izmjera), Bojan Bradač, dipl. ing. geodezije, profesor geodetske grupe predmeta (Metrologija, Geodetska izmjera, Nacrtna geometrija, Osnove geoinformatike, Geodetski planovi, Izabrana područja iz geodetskih mjerenja), Gordana Vasilijević, dipl. matematičarka, prof. matematike, Megi Ahmetović, prvostupnica dipl. ing. građevine, profesorica arhitektonske grupe predmeta (Arhitektonske konstrukcije, Praktikum i računalstvo) i učenici 3. razreda, smjer Tehničar geodezije i geoinformatike (III. gt): Marco Antonio Barišić, Calvin Čikada, Benjamin Grgorinić i Anamarija Tomišić te 3. razreda, smjer Arhitektonski tehničar: Dorotea Poldrugovac, Lucija Franković, Gabrijela Milovan i Mateo Jakara te Giulia Codacci-Terlević, dipl. arheologinja, voditeljica Edukacijskog odjela Arheološkog muzeja Istre i voditeljica projekta.

 

Tema projekta i izložbe

Sudionici projekta proučili su proporcije arhitektonskih elemenata Augustova hrama slijedom teoretskih pravila zapisanih u djelu rimskog pisca i arhitekta Vitruvija (Marcus Vitruvius Pollio): „Deset knjiga o arhitekturi“, pokušavajući utvrditi jesu li antički graditelji toga hrama slijedili navedene propise?

Učenici smjera Tehničar geodezije i geoinformatike Tehničke škole Pula pod mentorstvom profesora geodetske grupe predmeta odradili su geodetsku izmjeru Augustova hrama na temelju koje su odredili položajne i visinske odnose spomenika.

Potom su učenici smjera Arhitektonski tehničar, pod mentorstvom profesorica matematike i arhitektonske grupe predmeta matematičkim metodama provjerili odabrane dimenzije dijelova Augustova hrama u Puli i usporedili dobivene rezultate s propozicijama koje u svom djelu “Deset knjiga o arhitekturi“ navodi rimski arhitekt Vitruvije.

Dodatno je profesor geodetske grupe predmeta objasnio učenicima smjera Tehničar geodezije i geoinformatike teorijski dio postupaka primjene fotogrametrijskog snimanja modela u arheologiji na primjeru Augustova hrama u Puli.

Svim sudionicima u projektu prenijete su od strane voditeljice Edukacijskog odjela Muzeja vrijedne informacije koje se odnose na arhitektonsku dekoraciju, dataciju i povijest spomenika.

 

Za usporedbe o načinu gradnje Augustova hrama u Puli u odnosu na Vitruvijeve preporuke antičke arhitekture sudionici projekta poslužili su se vrijednim hrvatskim prijevodom Vitruvijeva djela „Deset knjiga o arhitekturi“.

 

Slijedom neočekivanih promjena nastalih tijekom školske godine zbog koronavirusa, projektu se pristupilo u reduciranom obimu u odnosu na početnu zamisao. Tako se rad na projektu odvijao u hodu, ovisno o mogućnosti održavanja redovne ili on-line nastave. Za svaku su pohvalu ozbiljnost i entuzijazam koje su, unatoč izmijenjenim uvjetima u izvođenju nastave i samog projekta, pokazali učenici i profesori Tehničke škole Pula.

 

Oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje: Dražen Tomić – Kadar; lekturu hrvatskih tekstova: Dubravka Blaško; talijanski prijevod tekstova: Elis Barbalich-Geromella; talijanski prijevod i stručnu reviziju matematičkih termina talijanskog prijevoda teksta o matematici Augustova hrama: prof. Nevija Lorencin; fotografije: Manuel Angelini; geodetske podloge Augustova hrama objavljene na izložbi: tvrtka Vektra d.o.o. Varaždin; tisak plakata i panoa izložbe: Tvornica reklame d.o.o. Pula.

Otvorenje pratite danas, u petak, 5. studenog 2021. godine u 20:00 sati, zbog epidemiološke situacije isključivo na Facebooku, YouTubeu i Instagramu Arheološkog muzeja Istre.

Izložba ostaje otvorena od 5. studenog do 20. prosinca 2021. te ju je moguće posjetiti, uz poštivanje epidemioloških mjera, svaki dan od 10 do 17 sati u Galeriji Amfiteatar Pula.

Facebook icon Instagram icon Twitter icon YouTube icon

Info:
AMI PRESS

AMI – PROZOR U PROŠLOST: „TEHNIKE UKRAŠAVANJA NA RIMSKIM KERAMIČKIM POSUDAMA ZA PIĆE“ (PRESS)

Izložbu »Tehnike ukrašavanja na rimskim keramičkim posudama za piće« autora Tomislava Franića u sklopu programa Prozor u Prošlost Arheološkog muzeja Istre može se pogledati od 26. listopada 2021. do 25. siječnja 2022. u Carrarinoj ulici u Puli u izlogu C4 Arheološkog muzeja Istre u Puli. Izložbom Arheološkog muzeja Istre su prezentirane odabrane rimske keramičke posude za piće kao i tehnike ukrašavanja zastupljene na izloženim primjercima. Odabrani primjerci pripadaju vrstama finog stolnog posuđa koje su zapravo imitacije posuđa izrađenog od plemenitih metala i stakla: keramici tankih stijenki i teri sigilati (terra sigillata).

Glina je materijal koji omogućuje primjenu velikog broja dekorativnih tehnika i motiva. Ukrasni ornamenti na keramičkim posudama mogu se raditi prije (na glatkoj ili sirovoj nepečenoj glinenoj površini) ili nakon pečenja (na pečenoj neglaziranoj i na glaziranoj površini), dok je neke tehnike moguće primjenjivati i prije i poslije pečenja.

Izloženim primjercima posuda za piće pobliže su objašnjene samo neke tehnike ukrašavanja: tehnika urezivanja, glačanja, apliciranja, barbotinska tehnika i tehnika otiska.

Tehnika urezivanja izvodi se urezivanjem različito oblikovanim vrhovima alata i različitom jačinom pritiska u sirovu nepečenu glinenu površinu. Glačanje se izvodi struganjem površine posuda kako bi se postigao visoki sjaj keramike. Tehnikom apliciranja se na polutvrdoj, još uvijek vlažnoj glini pričvrsti željeni motiv ili dekoracija. Barbotinska tehnika je vrsta apliciranja kojom nastaje reljefni ukras na keramičkoj posudi. Ukras nastaje lijepljenjem glinene paste (tekuće gline) na hrapave površine posude prije pečenja. Tehnika otiska je tehnika izrade reljefnih ukrasa izvedenih u jednodjelnom kalupu (negativ).

On line otvorenje pogledajte u utorak, 26.10.2021. u 19:00 sati na Facebooku, Instagramu i YouTube-u Arheološkog muzeja Istre.

Info:
AMI PRESS

AMI – Objavljena monografija ‘Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. st.’ (PRESS)

Objavljen je novi, 35. svezak publikacije iz serije “Monografije i katalozi” Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća autora dr. sc. Damira Demonje kojoj su izdavači Arheološki muzej Istre iz Pule, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora. Ova knjiga rezultat je autorovih izučavanja samih spomenika i istraživanja baziranih na cjelovitom uvidu u prethodne spoznaje te predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu građu hrvatske baštine.

Informativno, precizno i znanstveno utemeljeno, ovo je djelo namijenjeno znanstvenicima, povjesničarima umjetnosti, arhitekture, osobito sakralne arhitekture, studentima spomenutih struka, ali i široko zainteresiranoj javnosti, nespecijaliziranoj u polju povijesti umjetnosti. To je jedna od njegovih važnih karakteristika osobito u kontekstu šireg kulturnog značaja tematike, upoznavanja s jednim važnim segmentom franjevačke baštine duž istočne obale Jadrana, kojoj se, na taj način, omogućava odgovarajuća valorizacija. Transparentnost obrađenih franjevačkih crkava postignuta je dvojezičnim objavljivanjem knjige, na hrvatskom i engleskom jeziku, čime ona dobiva dodanu vrijednost, jer saznanja o tim crkvama postaju internacionalna.

Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća kvalitetan je pregled segmenta hrvatske srednjovjekovne graditeljske baštine koji je po prvi puta ostvaren na ovako cjelovit način, kataloškom obradom svake građevine, njih ukupno 35. Temeljitom analizom svakog pojedinog spomenika i elemenata njegove arhitektonske artikulacije svaka je građevina valorizirana u svim bitnim elementima svoje pojavnosti. Monografija je vrijedan i do sada neobjavljen i sistematizirani korpus arhitekture franjevačkih crkava na hrvatskom dijelu istočne obale Jadrana do kraja 16. stoljeća. „Ovo je izvorni rad koji predstavlja važan doprinos razvoju povijesti umjetnosti, u kojemu sam, na jednome mjestu, kataloški analizirao sakralnu franjevačku arhitekturu hrvatskoga dijela istočne obale Jadrana izgrađenu do kraja 16. stoljeća. Ovako segmentirano djelo omogućuje sagledavanje ove arhitekture i u širem geografskom kontekstu, pa je njezin doseg još važniji“, istaknuo je autor dr. sc. Damir Demonja. Koncept predstavljen u monografiji popraćen je, osim brižljivim deskripcijama, i kvalitetnim prilozima koji čine: 1 zemljovid, 2 tablice, 45 arhitektonskih nacrta i 175 crno-bijelih fotografija. „Ovakvim katalogiziranjem svih spomenika, oni su smješteni u sustav tipoloških obrazaca koji oslikavaju pojedine modele, ali i uvjete koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacije, te ograničenja koja su proizlazila iz specifičnih situacija provincijskih sredina. Sustavnost i preglednost ove knjige olakšava snalaženje u kompleksu franjevačke graditeljske baštine na hrvatskoj obali Jadrana“, nastavio je Demonja. Vrijednost monografije očituje se, osim u tipološkoj sistematizaciji, i u raspravi koja je predstavljena na kraju, a svojevrsni je osvrt umjesto zaključka te pruža komparativnu analizu u odnosu na ishodišta specifičnog arhitektonskog oblikovanja.

Ovom knjigom, kao i autorovom prethodnom, Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća, objavljenoj 2019. godine, kojoj je izdavač također Arheološki muzej Istre u Puli (zajedno s Institutom za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba) značajno će se olakšati daljnja monografska istraživanja, kao i širi uvid u temu, domaćim i inozemnim istraživačima franjevačke arhitektonske baštine do kraja 16. stoljeća.

Zaključno, dr. sc. Damir Demonja je kritičkim proučavanjem i komparativnim vrednovanjem uspio cjelovito prikazati djelovanje generacija majstora graditelja na izgradnji franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća. U knjizi je velikom erudicijom autora predstavljen sistematični i enciklopedijski pregled franjevačkih crkava raznih tipova, te ona predstavlja temeljni doprinos usmjeren izradi cjelovitog arhitektonskog kataloga prema europskom modelu. Istovremeno, mogla bi potaknuti izradu tematskih specijaliziranih kataloga kao i interese za kvalitetnijim očuvanjem i obnovom arhitektonskog nasljeđa.

Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

# # #

O autoru: Dr. sc. Damir Demonja je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju zaposlen na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu. Rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje se i školovao. Godine 1993. diplomirao je filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirao 1996. i doktorirao 2001. godine. Na Institutu za povijest umjetnosti (IPU) u Zagrebu radi od 1993. do 2001. godine, gdje je, između ostalog, bio voditelj vlastitog poticajnog projekta za najbolje i najperspektivnije znanstvene novake. Godine 2003. zaposlio se u Ministarstvu turizma Republike Hrvatske kao viši stručni savjetnik za međunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju, baveći se međunarodnom turističkom suradnjom, a potom kao viši stručni savjetnik za selektivne oblike turizma i razvojne projekte s područjem rada vezanim za kulturni i ruralni turizam te razvojne projekte kulturnog i ruralnog turizma. Od 2006. godine zaposlen je na Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu, u Odjelu za međunarodne gospodarske i političke odnose, sada u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Istraživački interesi dr. sc. Demonje obuhvaćaju široki raspon tema, no prije svega turizam i njegove posebne oblike, poglavito kulturni i ruralni turizam, različite aspekte/probleme turizma, te kulturno-povijesno nasljeđe u funkciji turizma. Osim istraživačkog rada na tim područjima/temama, sudjeluje u institutskim znanstveno-istraživačkim i tržišnim projektima. U sklopu rada u Institutu, sudjelovao je, samostalno ili kao do-autor izlaganja/referata/predavanja, na međunarodnim i domaćim konferencijama, radionicama i seminarima, autor je pet znanstvenih knjiga, te redovito objavljuje u inozemnim i domaćim znanstvenim i stručnim časopisima. Također, član je znanstvenih i organizacijskih odbora/vijeća međunarodnih znanstvenih konferencija, znanstveni recenzent međunarodnih interdisciplinarnih časopisa, član znanstvenih i uredničkih vijeća hrvatskih časopisa, te voditelji i koordinator više međunarodnih suradnji s fakultetima i institutima. Od rujna 2019. godine član je Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Info:
AMI PRESS

AMI – OTVORENJE IZLOŽBE “POGREBNI OBREDI I OBIČAJI STAROGA RIMA” (PRESS)

Pozivamo Vas na otvorenje gostujuće izložbe “POGREBNI OBREDI I OBIČAJI STAROGA RIMA” u petak, 3. rujna 2021. godine u 12:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Pula.

Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

U rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.

Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana.

S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju.

Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Izloženo je oko 300 predmeta koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.

Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st.

Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu!

Facebook icon Instagram icon Twitter icon YouTube icon

Info:
AMI PRESS