AMZD – Manifestacija `TEMPUS FUGIT`[PRESS]

Od 14 – 16. lipnja 2024. godine Arheološki muzej Zadar organizira veliku manifestaciju pod nazivom `TEMPUS FUGIT`, povodom proslave 10. obljetnice stalnog postava antike i Europskih dana arheologije, koji se u tom periodu održavaju diljem Hrvatske i Europe.
Pripremili smo bogati program koji se sastoji od niza stručnih predavanja, izložbi, radionica za odrasle i djecu, prezentacije rimske kuhinje, izrade antičkih frizura, antičke igre i gladijatorske borbe, s ciljem popularizacije arheologije te upoznavanja publike sa svakidašnjim životom stanovnika antičkog Jadera, njihovim običajima i kulturom.
Program će se odvijati u prostorijama Arheološkog muzeja Zadar i na Forumu ispred muzeja, te je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, vlastitim sredstvima, te sredstvima Turističke zajednice grada Zadra.

PROGRAM MANIFESTACIJE ´TEMPUS FUGIT´:

Petak 14.6.2024.

Mjesto održavanja stalni postav Arheološkog muzeja Zadar

11:00 – 13:00 – Okrugli stol povodom 10. obljetnice stalnog postava antike.
Izlagači: dr. sc. Kornelija A. Giunio muzejska savjetnica AmZd, Marina Brkić i Donata Smokrović voditeljice Odjela za marketing i odnosa s javnošću AmZd, arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović, prof. Siniša Bizjak sa Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Vlasta Ćosović sa PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

13:00 – 14:00 – Izložba fotografija ´Novo ruho´ Konzervatorsko-restauratorski radovi na kamenim spomenicima antičkog postava, autorica viša konzervatorica-restauratorica Martina Rajzl, Arheološki muzej Zadar

Mjesto održavanja Forum u Zadru

18:00 – 19:30 – Izrada antičkih frizura, učenici Obrtničke škole Gojka Matuline u Zadru
18:30 – 20:00 – Oslikavanje rimske freske na platnu, učenici Privatne osnovne škole Nova Zadar, voditelj profesor Tomislav Bišćan
18:30 – 20:00 – Izrada antičkog nakita od gline, učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, voditeljica Lea Ljuba Kocijan
19:30 – 20:00 – Prezentacija izrade antičkog kozmetičkog preparata, voditeljica: izv. prof. dr. sc. Diana Sorić, odjel za filologiju Sveučilišta u Zadru
*18:00 – 22:00 – Radionica izrade suvenira za djecu, autor: muzejski tehničar Frane Šunić Arheološki muzej Zadar, voditeljice: Marijana Šušak i Anđela Buljubašić
*18:00 – 22:00 – Prezentacija antičkih društvenih igara, autori: Anamarija Eterović i Berislav Štefanac Muzej antičkog stakla u Zadru, voditelj: Dario Poznić
*18:00 – 22:00 – Štandovi s degustacijom i prodajom vina OPG Odžaković, maslinovog ulja OPG DEMO, srebrnog nakita AGart, Dalnature eteričnih ulja, hidrolata i sapuna

Subota, 15.6. 2024.

Mjesto održavanja lapidarij Arheološkog muzeja Zadar

20:00 – 21:00 – Prezentacija kulinarskih i prehrambenih običaja starih Rimljana, autorica: doc.dr.sc. Ankica Bralić Petković, Odjel za filologiju Sveučilišta u Zadru
20:00 – 21:00 – Izložba `Veni Vidi Gustavi`, autorica: muzejska savjetnica Timka Alihodžić, Arheološki muzej Zadar

Mjesto održavanja Forum u Zadru

18:00 – 22:00 – Prezentacija rimske vojne opreme i gladijatorske igre, studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, voditelj: Domagoj Marić
19:00 – 20:00 –Animacija na štulama, izvođačica Mirela Milat
21:00 – 22:00- Izvedba vatreni show, izvođačica Acrofunkers
*18:00 – 22:00 – Radionica izrade suvenira za djecu, autor: muzejski tehničar Frane Šunić Arheološki muzej Zadar, voditeljice: Marijana Šušak i Anđela Buljubašić
*18:00 – 22:00 – Prezentacija antičkih društvenih igara, autori: Anamarija Eterović i Berislav Štefanac Muzej antičkog stakla u Zadru, voditelj: Dario Poznić
*18:00 – 22:00 – Štandovi s degustacijom i prodajom vina OPG Odžaković, maslinovog ulja OPG DEMO, srebrnog nakita AGart, Dalnature eteričnih ulja, hidrolata i sapuna

Nedjelja 16.6.2024.

Mjesto održavanja lapidarij Arheološkog muzeja Zadar

18:00 – 20:00 – Radionica izrade mozaika, voditelj: Matko Kezele, mozaičar i restaurator

Mjesto održavanja Forum u Zadru

19:00 – 20:30 – Izrada antičkih frizura, Frizerski salon IDEA, Zadar
19:00 – 20:30 – Radionica izrade keramike, voditeljica: viša konzervatorica-restauratorica Zdenka Vrgoč, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru
20:30 – 22.00 – Interaktivna predstava ´Dolazak Cara i Carice u Jader´, Dioklecijanova legija Udruga za promicanje antičke kulturne baštine iz Splita
*18:00 – 22:00 – Radionica izrade suvenira za djecu, autor: muzejski tehničar Frane Šunić Arheološki muzej Zadar, voditeljice: Marijana Šušak i Anđela Buljubašić
*18:00 – 22:00 – Prezentacija antičkih društvenih igara, autori: Anamarija Eterović i Berislav Štefanac Muzej antičkog stakla u Zadru, voditelj: Dario Poznić
*18:00 – 22:00 – Štandovi s degustacijom i prodajom vina OPG Odžaković, maslinovog ulja OPG DEMO, srebrnog nakita AGart, Dalnature eteričnih ulja, hidrolata i sapuna

[AMZD PRESS]

AMI – “Spa na rimski način” – novi Prozor u prošlost [PRESS]

U Rimskom je Carstvu održavanje higijene, odnosno kupanje i odlazak u kupelji (thermae i balnea) bio važan ritual za sve slojeve društva. Bila je to neka vrsta društvene aktivnosti, a kupelji su bile i žarišna točka gradskog života. Mnogi antički pisci i pjesnici (Plaut, Plutarh, Ciceron, Plinije St. i Ml., Juvenal, Marcijal, Seneka…) donose podatke o kupeljima, ali ponajviše zanimljive anegdote koje su se odvijale

u tim građevinama. Rimske kupelji bile su mjesto za kupanje, relaksaciju, druženje, ali i mnogo više od toga. Izgrađene su u velikom broju diljem Rimskog Carstva, od Italije do istočnih provincija, od Britanije do Sjeverne Afrike. Razlikuju se privatne i javne gradnje. Bilo da su privatne ili javne, mogle su biti veoma raskošne, kao što su primjerice Trajanove, Karakaline i Dioklecijanove carske terme u Rimu te Hadrijanove

kupelji u Lepcis Magni).

Građevine su uobičajeno slijedile sličnu prostornu shemu koja je ponajprije bila vezana uz tehničke razloge povezane uz protok toplog zraka odnosno uz sustav grijanja, a to je ujedno i olakšavalo snalaženje kupača koji su ih mogli posjećivati u različitim gradovima diljem Carstva. Naime, standardan slijed prostorija bio je tepidarij – kaldarij – frigidarij, gdje je kaldarij imao najvišu temperaturu zraka i poda prostorije.

U kupelji se odlazilo s neizostavnom opremom koju su posjetitelji nosili sa sobom. Važan dio tog toaletnog pribora kod muškaraca i žena činili su aribali i strigili. Nošeni su zajedno na brončanom lančiću ili dršku ovješeni o zapešće ili pojas kupača. Aribali su mogli biti metalni ili stakleni i u njima su se čuvala razna dragocjena ulja koja su se nanosila na tijelo nakon uklanjanja odjeće u svlačionici, a prije odlaska u vježbalište.

Nakon znojenja u lakonikumu ili sudatoriumu, posjetitelj je mogao ići u

posebnu sobu (destrictarium) u kojoj je strigilom skidao, strugao nečistoće s tijela. Opetovano nanošenje ulja na tijelo je bilo uobičajeno. Dakle, osim prije vježbanja, ulje se nanosilo tijekom boravka u kupeljima te na samom kraju kada je često bilo popraćeno i masažom kao završnim ritualom kupanja. Nakon masaže tijelo se naknadno strigilom čistilo od nečistoća.

U “Prozoru u prošlost” izložena su dva aribala – staklene bočice za ulja ili mirise – te četiri brončana strugača tijela okačena na obruč, te još jedan strugač kojemu nedostaje drška.

Autorica izložbe je Aska Šopar, a dizajner postava Vjeran Juhas.

AMI PRESS

image placeholder

AMN – Izložba “Arheološko blago Cetine” u Arheološkom muzeju Narona [PRESS]

Arheološki muzej Narona Vas poziva u četvrtak 6. lipnja 2024. g. u 20:00 na otvorenje izložbe Arheološko blago Cetine u Arheološki muzej Narona, Naronski trg 6, Vid.

Arheološko blago Cetine je zajednička izložba Muzeja triljskog kraja i Muzeja Cetinske krajine – Sinj. Autorice izložbe su arheologinje Sanje Budić Leto i Dariea Domazet. Cilj izložbe je javnosti prezentirati nalaze koji proizlaze iz korita rijeke, a čuvaju se u fundusima muzeja u Trilju i Sinju. Navedeni su pokretni nalazi samo dio „blaga“ jer pravo bogatstvo leži u spoznajama i saznanjima o stanovnicima Cetinske krajine u kasnom brončanom i ranom željeznom dobu – Delmatima.

Izložba je podijeljena u nekoliko tema koje čine cjelinu te govore o načinu života prapovijesnih zajednica, delmatskom ratniku i sukobima s Rimom, njihovim vjerovanjima i običajima te bitnim geostrateškim odrednicama. Eksponati su popraćeni suvremenim vizualnim pomagalima i fotorealističnim vizualizacijama koje je za potrebe izložbe izradila tvrtka Simpert iz Slavonskog Broda i Fotobrk iz Sinja.

Gostovanje ove zanimljive izložbe u Vidu omogućili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanska županija.

Izložba će za javnost ostati otvorena do 9. rujna 2024. godine.

AMN PRESS

[SLO] SAD – Obrazložitev priznanj Slovenskega arheološkega društva za leto 2023 [PRESS]

Znani so dobitniki arheoloških odličij za leto 2023

Znani so dobitniki arheoloških odličij za leto 2023, ki jih od leta 1996 podeljuje Slovensko arheološko društvo. Komisija za nagrade SAD je letos najvišje priznanje, nagrado za življenjsko delo, podelila dr. Sneži Tecco Hvala, večkrat nagrajeni znanstveni sodelavki ZRC SAZU, za vrhunske raziskovalne dosežke na področju arheologije. Z inovativnimi pristopi na podlagi natančnih raziskovalnih postopkov in trdnih argumentov je v marsičem poglobila vedenje o preteklosti slovenskega prostora. Z  nesebičnim uredniškim delom pa je tudi pripomogla h kakovostni predstavitvi spoznanj številnih slovenskih arheologov. Komisija za nagrade SAD je podelila dve priznanji za izjemne enkratne dosežke v arheologiji in eno zahvalno listino.

Obrazložitev priznanj Slovenskega arheološkega društva za leto 2023

Najvišje priznanje, nagrado Slovenskega arheološkega društva za življenjsko delo za leto 2023, prejme dr. Sneža Tecco Hvala, večkrat nagrajena višja znanstvena sodelavka na ZRC SAZU.

Dr. Sneža Tecco Hvala se je na Inštitutu za arheologijo  ZRC SAZU štiri desetletja posvečala raziskavam kulturnih pojavov in procesov v starejši železni dobi na ozemlju Slovenije in v širšem prostoru vzhodnih Alp, zahodnega Balkana in Caput Adriae. Zanimajo jo nadregionalne povezave, družbena struktura, poselitev in prostorska informatika.

V devetdesetih je skupaj z Janezom Dularjem zasnovala in postavila ARKAS, Arheološki kataster Slovenije, podatkovno zbirko arheoloških najdišč Slovenije, ki jo je skupaj s sodelavci Inštituta za arheologijo iz analogne prestavila v digitalno obliko.

Vselej je tudi razumela pomembnost osnovnih objav fondov najdišč ter jih  vzpodbujala na vsakem koraku in pri številnih objavah tudi sodelovala. Naj omenimo le publikacije Olorisa pri Dolnjem Lakošu, Magdalenske gore Molnika in Mosta na Soči. Skupaj s sodelavci je pod vodstvom Janeza Dularja raziskovala železnodobno poselitev Dolenjske, obravnavano v mnogih znanstvenih člankih in monografskih objavah.

Zgodaj se je zavedala vloge interdisciplinarnosti v sodobnih raziskavah. Na tem področju njenega dela je bilo pomembno sodelovanje s takratnim Inštitutom za prostorske študije ZRC SAZU. S sodelavci je orala ledino z novimi metodami in orodji geografskega informacijskega sistema v arheologiji, v času, ko se je zanimanje za GIS šele začenjalo.

Poleg raziskovalnih rezultatov pa je za celotno slovensko arheologijo pomembno tudi njeno obsežno uredniško delo. Med letoma 2013 in 2022 si je kot glavna urednica osrednje slovenske arheološke znanstvene revije Arheološki vestnik prizadevala za dvig kakovosti slovenskega arheološkega tiska, poskrbela je za dostopnost revije na spletu in tako za široko dostopnost rezultatov slovenske arheološke dediščine.

Sneža Tecco Hvala je z novimi in inovativnimi pristopi na podlagi natančnih raziskovalnih postopkov in trdnih argumentov v marsičem poglobila vedenje o preteklosti slovenskega prostora. Z  nesebičnim uredniškim delom pa je tudi pripomogla h kakovostni predstavitvi spoznanj številnih slovenskih arheologov.

Priznanje Slovenskega arheološkega društva za izjemen dosežek v letu 2023 prejme razstava Čivki iz preteklosti (Tweets from the Past), ki je slovensko arheologijo odlično zastopala v okviru spremljevalnega programa enega največjih kulturnih dogodkov na svetu, na 75. knjižnem sejmu v Frankfurtu.

Pri razstavi se je povezalo deset slovenskih muzejev, 22 kustosinj in kustosov, ki so pod vodstvom dr. Daše Pavlovič pripravili skupno razstavo slovenske arheološke dediščine Čivki iz preteklosti. V Arheološkem muzeju Frankfurt so predstavili 110 originalnih arheoloških predmetov iz obdobji od paleolitika do novega veka, razstava pa spada med večje slovenske arheološke razstave, ki so gostovale v tujini, njen osnovni namen je bil predstaviti bogato in raznoliko arheološko dediščino Slovenije in skozi le-to pripovedovati zgodbe o nastanku in oblikovanju identitete slovenskega prostora.

Arheološke raziskave zadnjih desetletji so na področju človeškega kognitivnega razvoja omogočile presenetljiva spoznanja in spremenila močno zakoreninjena stara vedenja. Pri novih spoznanjih  na področju človekovega kognitivnega razvoja je pomembno prispevala tudi slovenska arheologija, denimo, z neandertalčevo piščaljo iz Divjih bab se je postavila na svetovni zemljevid starejše kamene dobe in arheološke znanosti. Leta 2025 bo minilo 30 let od odkritja najstarejšega glasbila.

Podnaslov razstave, Slovenska arheologija skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede, pojasnjuje izbiro treh specifičnih vrst predstavljenih predmetov. Prvi so povezani z zvokom, od piščali iz kosti jamskega medveda do novoveških drumlic. Drugi so simbolni predmeti, na primer kipci antičnih bogov in predmeti  z vgraviranimi astralnimi simboli. Tretji so povezani z zapisanimi besedami; predstavljeni so primeri venetskih napisov, imena lokalnih božanstev, antična miniaturna knjižica in grafiti.

Tovrstni predmeti nam odstirajo globljo dimenzijo človekove duhovnosti, sporazumevanja, zabave ter nekdanjega pojasnjevanja in osmišljanja sveta. So neizpodbitni kazalci razvoja človeške ustvarjalnosti, ki je vodil do enega njenih vrhuncev – knjige.

V produkciji Narodnega muzeja Slovenije je nastal tudi kratki film, ki je obiskovalcem omogočal vpogled v zakulisje nastajanja razstave. Lahko so pogledali v konservatorsko delavnico, v skrbno varovan arheološki depo ali v fotografski atelje muzeja.

Razstavo spremlja obsežen katalog petindvajsetih avtorjev z bogatim slikovnim gradivom, ki ga je uredila dr. Daša Pavlovič.

Priznanje Slovenskega arheološkega društva  za izjemen dosežek v letu 2023 prejme dr. Anja Ragolič za monografijo o nagrobnih spomenikih Poetovione (Poetovio: römische Grabdenkmäler. Situla 46: Inscriptiones Latinae Sloveniae 2/1).

Dr. Anja Ragolič v knjigo Poetovio: römische Grabdenkmäler vložila zelo veliko truda z dolgoletnim zbiranjem podatkov o napisih z nagrobnikov iz antične Petovione (Ptuja), ki je bila najprej strateško važen legijski tabor v provinci Panoniji, od Trajana dalje pa zelo pomembna rimska kolonija in eno od štirih rimskih mest v Sloveniji, poleg Emone (Ljubljane), Celeje (Celja) in Nevioduna (Drnovega pri Krškem).

Avtorica se je v knjigi med drugim poglobila v definiranje teritorija, predvsem pa se je posvetila komentiranju razpoložljivega arheološkega in epigrafskega gradiva, ki osvetljuje zgodovino prebivalcev Petovione, tako pripadnikov rimske vojske kot civilnega prebivalstva.

Osrednji del knjige predstavlja katalog spomenikov z nagrobnimi napisi; vsak napis je glede na vsebino skrbno komentiran z različnih vidikov, avtorica obravnava v napisih omenjene vojaške enote, posameznike, ki so opravljali različne funkcije v mestni upravi, predvsem pa se posveča imenom umrlih oseb. Rimska družba je bila zelo razslojena, v Petovioni so bili najdeni tako nagrobniki rimskih državljanov iz višjih slojev, ki so imeli dve ali tri imena, predvsem družinsko in osebno, včasih pa tudi prvo ime (praenomen). Dokumentirani so tudi prebivalci z le enim osebnim imenom, tako imenovani peregrini brez rimskega državljanstva, ki so bili deloma potomci predrimskega prebivalstva Petovione. Določen odstotek prebivalcev so predstavljali osvobojenci, torej nekdanji sužnji, ki so bili neredko premožni in so opravljali pomembne funkcije v okviru cesarskega in drugih kultov. Na nagrobnih spomenikih so omenjeni tudi sužnji, predvsem tisti, ki so uživali naklonjenost gospodarjev. Avtorica se je med drugim v veliki meri posvetila onomastiki, torej komentiranju imen prebivalstva, ki so nemalokrat zelo izpovedna.

Knjiga, ki je izšla v zbirki Situla pri Narodnem muzeju Slovenije, vsebuje tudi kakovostne fotografije nagrobnih spomenikov in je nedvomno izjemno pomemben doprinos k poznavanju tako arheologije kot antične zgodovine severovzhodne Slovenije.

Zahvalno listino Slovenskega arheološkega za leto 2023 prejme Vinko Gradišar za večletno populariziranje arheološkega najdišča Otok pri Dobravi, nekdanjemu srednjeveškemu trgu Gutenwerd.

Gospod Vinko Gradišar, domačin z Otoka pri Dobravi, je želel obuditi znanja tako domačinov kot tudi širše skupnosti za arheološko najdišče na Otoku in s tem krepiti zavedanje o pomenu arheološke dediščine.

Prizadeval si je in si še vnaprej za povezovanje obeh občin, ki sta pri tem udeleženi, Občine Šentjernej, na ozemlju katere leži najdišče, in Občine Škocjan, na ozemlju katere je najdišče nekoč ležalo, in kjer se je iz srednjeveškega Gutenwerda ohranila le še cerkev sv. Nikolaja. Gospod Gradišar je pri različnih dogodkih prav tako pomagal organizirati sodelovanje stroke, ZVKDS, OE Novo mesto, nenazadnje pa tudi z lastniki travnikov, njiv in sadovnjaka na Otoku, kjer je nekoč stal Gutenwerd. Dovolili in podprli so tudi nove terenske preglede najdišča, ki so jih leta 2021 izvedli študenti Oddelka za arheologijo FF UL pod vodstvom dr. Katarine Katje Predovnik. V sodelovanju z Občino Šentjernej in Župnijo Škocjan ter ZVKDS, OE Novo mesto so leta 2023 postavil informativni tabli, ki predstavljata Gutenwerd kot pomembno kulturno dediščino.

Gospod Vinko Gradišar je tudi dejavno spremljal nastajanje razstave Nekoč je bil Gutenwerd, ki so jo v Narodnem muzeju Slovenije, pod vodstvom dr. Tomaža Nebergoja odprli konec januarja in bo na ogled vse do 3. novembra 2024.

Lepo vabljeni, da se nagrajencem pridružite v torek, 11. 6. 2024, ob 16. uri v ljubljanskem Mestnem muzeju. Z vami bodo tudi letošnji dobitniki odličij SAD. Lepo prosimo, da dobitnike odličij SAD objavite po razglasitvi, in sicer jutri, 11. 6. 2024, po 16. uri.

Jutri in v sredo, 12. 6. 2024, bo v Mestnem muzeju Ljubljana na ogled tudi razstava 100 let študija arheologije na Filozofski fakulteti UL.

 

Komisije za nagrado in priznanja SAD

Uroš Bavec, Matija Črešnar (predsednik), Boštjan Laharnar

SAD PRESS

AMZ – PR25/24 Europski dani arheologije 2024 – 3 dana za otkrivanje arheologije diljem Hrvatske! [PRESS]

Od 14. do 16. lipnja 2023. godine održat će se Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Ove godine udružile su se 22 institucije koje na 23 lokacije pripremaj niz besplatnih sadržaja kako bi vam u ova tri dana približile arheologiju.

Program u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU

PETAK, 14. 06. 

11:00 – 12:00
Panel Arheologija i popularna kultura
Glavni cilj panela istraživanje je odnosa arheologije i popularne kulture u svrhu pripreme za izložbu koju organizira Arheološki muzej u Zagrebu. Panelokuplja arheologe, medijske stručnjake i entuzijaste koji će raspravljati o različitim aspektima povezanosti arheologije i popularne kulture te istražiti načine na koje se ova dva područja međusobno nadopunjuju i oblikuju.
*prijava za sudjelovanje je na linku:https://bit.ly/arheologijapopkultura

SUBOTA, 15. 06.

11:00 – 12:00
Razgled izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“ s pratećom besplatnom edukativnom radionicom za djecu „Crtež u znanosti“
U sklopu edukativne radionice za djecu „Crtež u znanosti“ male polaznike upoznat ćemo s crtežima koji se koriste u znanosti kao znanstvene i edukativne ilustracije. Uz kratki uvod i primjere iz raznih znanstvenih grana u kojima se koristi crtež, na zabavan način djeci se objašnjava i približava arheološki crtež, odnosno crtanje arheoloških predmeta. Crtanjem ovih predmeta djecu potičemo, kroz objektivno promatranje i bilježenje onoga što vide, da istražuju i razmišljaju kako su predmeti izrađeni te koja je bila njihova uporabna funkcija.
Radionica je namijenjena djeci od 7 do 12 godina.
(zbog ograničenog broja mjesta, potrebna je prethodna prijava na e- mail: abertol@amz.hr )

Uloga crteža kao vizualnog medija u raznim znanstvenim granama, da nabrojimo samo neke – medicinske znanosti, biologija, arhitektura, matematika, geologija, arheologija i etnologija, od velike je važnosti. To ne iznenađuje, jer je znanost način spoznaje svijeta kroz opažanje, promatranje i eksperiment, a crtežom koji je znanstvenog ili edukativnog karaktera bilježi se, objašnjava i komunicira znanstveno istraživanje. Iako dijeli iste likovne zakonitosti i proces nastanka, od umjetničkog se crteža razlikuje po tome što je umjetnički crtež sam sebi svrhom, dok ovakav primijenjeni crtež služi određenom cilju.
Od početaka sakupljanja arheološke građe i istraživanja, arheološki se crtež nametnuo kao velika pomoć pri proučavanju i znanstvenoj obradi, kao oblik dokumentiranja spomeničke građe. Pojavom fotografije i današnjih novih tehnologija, ova vrsta crteža nije izgubila na važnosti te se i dalje koristi, a čine ga jasno određene smjernice i standardi.
Na izložbi „Slavko Šohaj – muzejske godine“ mogu se razgledati crteži koje je Šohaj izradio kao arheološki crtač zaposlen u muzeju od 1935. do 1966. godine.
Samostalan razgled izložbe namijenjen je posjetiteljima svih dobnih skupina.

13:00 –14:00
Predavanje „Antičke olimpijske igre“
Stari Grci organizirali su brojna natjecanja, od manjih lokalnog karaktera pa sve do velikih koja su okupljali sve Grke, no od svih njih daleko najpoznatije i najznačajnije bile su upravo olimpijske igre. Tijekom više od 1000 godina koliko su ove igre posvećene Zeusu održavane, predstavljale su jedinstveni spektakl – ne samo vrhunac sportskog natjecanja, već i najvažniji kulturni, religijski i politički događaj. Priča o antičkim olimpijskim igrama, njihovom mitološkom i religijskom porijeklu, organizaciji, ceremonijama i sudionicima, priča je o samoj biti civilizacije stare Grčke. Predavanje će održati Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije, a ususret Olimpijskim igrama u Parizu i izložbi „Citius, Altius, Fortius – Communiter“ u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Napomena:
U petak, 14. lipnja od 10:00 do 18:00 sati te u subotu 15. lipnja od 10:00 do 14:00 sati besplatan je ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu za sve posjetitelje te je omogućen samostalan obilazak izložbe „Slavko Šohaj – muzejske godine“.
Arheološki muzej nedjeljom privremeno ne radi.

Izložba
EUROPSKI DANI ARHEOLOGIJE

Izložba “Europski dani arheologije 2024” u sklopu projekta “Prozor u AMZ” može se razgledati  od 10. do 16. lipnja 2024. godine u prolazu nebodera na adresi Ilica 1c.

 

ARHEOLOŠKI PARK ANDAUTONIJA

SUBOTA – NEDJELJA, 15. – 16. 06.
12:00 – 18:00  Besplatan ulaz u Arheološki park Andautonija
U rimsko vrijeme, od 1. do 4. st., središte današnjeg zagrebačkoj područja bio je grad  Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. Osim obilaska rimskih zgrada i ulica te drugih zanimljivih arheoloških nalaza, smještenih u prekrasnom pejzažu zagrebačke Posavine, svi posjetioci Arheološkog parka mogu sudjelovati u radionicama  i igraonicama te razgledati izložbu o rimskim mirisima.

Glavni koordinator Europskih dana arheologije u Hrvatskoj već je tradicionalno Arheološki muzej u Zagrebu koji svake godine oko sebe okuplja i povezuje muzeje, sveučilišta, arheološke lokalitete i ostale institucije koje se u svom krugu djelatnosti bave arheologijom te organiziraju razne aktivnosti poput radionica, predavanja, izložbi, predstavljanja publikacija i projekata, stručnih vodstava, virtualnog sadržaja i ostalih događanja kojima nastoje prezentirati arheologiju i približiti ju javnosti.

Uz Arheološki muzej u Zagrebu s Arheološkim parkom Andautonija u Ščitarjevu, partnerske institucije koje obilježavanju Europske dane arheologije 2024 u Hrvatskoj su: Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej Zadar, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Senj, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Institut za arheologiju, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Muzeji Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor i Muzej krapinskih nenadertalaca, Muzej grada Zagreba, Muzej vučedolske kulture, Muzeji grada Karlovca, TZ zlatni Papuk i Općina Kaptol, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Iloka i Zavičajni muzej Daruvar.

Europski dani arheologije, odnosno European Archaeology Days (EAD), kontinuirano se organiziraju u Francuskoj od 2010. godine, a od 2019. manifestacija se širi i na druge europske zemlje. Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo kulture Republike Francuske (Ministère de la culture) i Inrap (Institut national de recherches archéologiques préventives) uz niz partnerskih institucija diljem cijele Europe s ciljem približavanja arheologije široj javnosti. Organizatori ovom manifestacijom pozivaju javnost da zajedno urone u prošlost i istraže materijalne tragove koje je čovjek ostavljao za sobom od pretpovijesnog razdoblja sve do danas. Tijekom tri dana trajanja manifestacije, tridesetak europskih zemalja nudi oko dvije tisuće događanja diljem čitave Europe među kojima su razgledi arheoloških lokaliteta, edukativni i zabavni program, susreti s arheolozima, izložbe, projekcije i slične aktivnosti.

Unutar brige o europskoj kulturnoj baštini važnu ulogu igra zaštita, očuvanje i prezentacija arheološke baštine. U vremenu obilježenom krizama u javnom zdravstvu, kulturi i gospodarstvu, arheološki pristup i dugoročna perspektiva izvor su otvorenosti, tolerancije i međusobnog razumijevanja, odnosno zajedničko dobro koje treba dijeliti. Upravo iz tog razloga, manifestacija na europskoj razini posvećena arheologiji doprinosi razvoju koncepta arheološke baštine, a istovremeno promiče individualnu kulturnu i povijesnu raznolikost.

Program za Hrvatsku potražite na našim stranicama
https://bit.ly/EAD2024program
ili preuzmite ebook:
https://bit.ly/EAD2004ebook
Program za Hrvatsku i Europu potražite na:
https://journees-archeologie.eu/c-2024/lg-en/croatia/Home

AMZ PRESS