AMI – Riba kao Krist u “Prozoru u prošlost” (PRESS)

U „Prozoru u prošlost“ Arheološkog muzeja Istre, Carrarina 4, od 1. lipnja do 13. rujna 2022. godine bit će postavljena izložba „Riba: dva motiva ranokršćanske Pule“. Autor izložbe je Željko Ujčić, a javnosti će biti dostupna u srijedu od 13 sati.

Riba je jedan od najstarijih i najpoznatijih starokršćanskih motiva. Riba simbolizira Krista, ali i vjernika spašenog krštenjem. Simbolički pojam ribe (grč. ikhthys) mistični je akronim izveden iz prvih slova grčkih riječi Isus, Krist, Božji sin, Spasitelj. Motiv ribe bio je tajni znak ranokršćanske zajednice, ali i simbol u vremenima kada se vjera slobodno propovijedala.

Prikaz primorskog podneblja prikladna je tema na mozaicima bazilike sv. Marije Formoze na južnoj obali grada koji živi s pomorstvom i ribarstvom. Tako su blizina i svježina mora te simbolično značenje ribe neposredno nadahnuće kršćanskoj zajednici. Bazilika sv. Marije Formoze u Puli izgrađena je u doba Istranina Maksimijana, biskupa Ravenne (6. st.). Na raznobojnim podnim mozaicima oslikavale su se kršćanske teme, ali predstavljene kao stilizirani geometrijski motivi. More je prikazano u sjevernom brodu kao valoviti motiv nizova nasuprotnih „pelti“ (grčki štit u obliku polumjeseca). Ponavljanje valovitog motiva stvara aluziju morske površine i valovitog traga mora na pješčanim obalama.

Konzervator A. Gnirs 1902. g. donosi crtež segmenta podnog mozaika s prikazom ribe iz središnjeg broda bazilike, od čega je danas očuvan samo manji ulomak. Motiv mreže od nizova manjih lukova iz bočnoga broda bazilike može se u kontekstu ranokršćanske simbolike očitati kao ljuske na površini ribe. Ovaj geometrijski motiv zastupljen je na ranokršćanskim oltarnim konfesijama i plutejima, te prozorskim tranzenama kao u katedrali u Puli (5. st.).

Reljef ribe na ulomku kamene ploče (5. st.) pronađen je 1882. g. kod crkve sv. Franje u Puli i možda pripada oltarnoj pregradi obližnjeg hipotetičnog ranokršćanskog oratorija. Na drugoj strani ploče prikaz je križa u medaljonu što predstavlja nepobjedivi solarni aspekt Kristove božanske osobe, odnosno lovorov pobjednički vijenac koji slavi Krista.

Info:
AMI PRESS

AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS

AMI – U Puli održan međunarodni kongres podvodne arheologije (PRESS)

U PULI ODRŽAN MEĐUNARODNI KONGRES PODVODNE ARHEOLOGIJE

Dvadeset sedmo izdanje međunarodnog kongresa podvodne arheologije „In Poseidon’s Realm“ (“U Posejdonovu carstvu”) održalo se od 16. do 22. svibnja u Puli, a domaćin manifestacije koju organizira njemačka udruga DEGUWA bio je Arheološki muzej Istre. Kongres s višedecenijskom tradicijom održava se jednom godišnje, naizmjenično u Njemačkoj, i u nekoj drugoj zemlji.

Ovogodišnja tema kongresa “Pomorski krajolici” uključivala je obalne i podvodne lokalitete. Arheolozi iz desetak zemalja, kao što su Australija, Italija i Grčka, održali su više od 30 predavanja na kojima su predstavili istraživanja brodoloma iz raznih perioda i u raznim morima, drevnih luka, brodogradnje i obalnih pejzaža. Pred stručnjake je postavljen izazov stvaranja čim točnije rekonstrukcije nekadašnjeg izgleda određenog kulturnog krajolika.

Na kongresu je promovirana i monografija “Mijoka”. Knjiga autorice iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vesne Zmaić , bavi se arheološkim nalazištem brodoloma koji se početkom 17.stoljeća dogodio u blizini Murtera. Nalazi upućuju kako je riječ o gusarskom brodu kojim su prevozili opljačkane predmete, od kojih su mnogi najfiniji rad talijanskih i njemačkih zanatskih radionica 16. stoljeća.

Kroz izložbu “Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina” goste je provela autorica Duška Romanović iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Arheolozi sudionici kongresa uz stručno su vodstvo razgledali Pulu i njezino povijesno naslijeđe, Rovinj, gdje su obišli Ekomuzej batana i ronili s Ronilačkim centrom Shark, a vidjeli su i arheološka nalazišta na Brijunima, te rimske vile koje se uz pomoć VR naočala mogu doživjeti na poluotoku Vižula. Upoznali su se i s jednim od najvažnijih istarskih podvodnih nalaza, prapovijesnim šivanim brodom iz uvale Zambratija.

Referati s kongresa bit će objavljeni u njemačkom zborniku za podvodnu arheologiju i kulturnu povijest “Skyllis”.

Daljnja suradnja između hrvatske i njemačke arheologije najavljena je za jesen: studenti Odjela za klasičnu arheologiju Sveučilišta u Marburgu doputovat će u Istru kako bi proučavali pomorske krajolike u priobalju. Mentorica će im biti voditeljica Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač.


Fotografiju ustupio AMI

Info:
AMI PRESS

AMZ – Na međunarodni dan muzeja u povodu održavanja prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Na Međunarodni dan muzeja, prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu i prikazivanja filma Broken Exhibition, prisjećamo se izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ našeg kolege Ivana Drnića, višeg kustosa Pretpovijesnog odjela, koja je postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu netom prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020. godine.

Nakon potpunog zatvaranja, dva uzastopna potresa u rano jutro 22. ožujka 2020. godine pogodila su grad Zagreb i okolicu. Razoran potres ostavio je značajna oštećenja u gradskom centru uključujući i zgradu našeg Muzeja. Stalni muzejski postavi Arheološkog muzeja u Zagrebu morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nije predstavljena publici u Zagrebu. Upravo o tome je riječ u filmu „Broken Exhibition“. Ovaj kratki dokumentarni film u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges, bit će prikazan danas, na Međunarodni dan muzeja, na prvi dan održavanja Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu.

Malo je poznato javnosti da ovdje, nakon potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije, potresa u Zagrebu i snimljenog filma, „pustolovine“ izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ ne završavaju.

Izložba je postavljena i otvorena 7. listopada 2020. u Gradskom muzeju Sisak. Na otvorenju izložbe zamjenik ravnatelja AMZ-a Ivan Radman Livaja, rekao je da je karma htjela da otvorenje izložbe bude upravo u Sisku s čijeg je područja najveći broj eksponata, jer izložbu u Arheološkom muzeju u Zagrebu zbog koronavirusa i potresa publika nije vidjela.

Publika je u Sisku mogla uživati u izložbi do 28. prosinca 2020. godine kada je Sisak pogodila serija potresa kod Petrinje. Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u tada zatvorenom Gradskom muzeju Sisak, zbog potresa prethodnog dana, dočekala je razoran potres s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje 29. prosinca 2020. Izložba je značajno oštećena.

Istovremeno dok nam je bio zabranjen dolazak u Arheološki muzej u Zagrebu zbog eventualnih novonastalih oštećenja zbog niza potresa kod Petrinje, evakuaciju muzejskih predmeta i scenografije izložbe iz Gradskog muzeja Sisak izvršili su 4. i 5. siječnja 2020. godine naše kolegice i kolege Jacqueline Balen, Ivan Troha, Robert Vazdar, Slađana Latinović, Ozren Domiter i Porin Šćukanec Rezniček.

Nekoliko oštećenih muzejskih predmeta restaurirani su u specijaliziranim konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu a scenografija izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ je nepovratno oštećena.

Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u brojkama:

  • dvjestotinjak predmeta
  • 1 autor – Ivan Drnić
  • 1 katalog izložbe – urednik Ivan Drnić
  • 2 puta postavljana i jednom popravljana u AMZ-u
  • 2 puta skidana
  • 1 otvorenje u gostima – Gradski muzej Sisak
  • 1 kratki dokumentarni film „Broken Exhibiton“ prikazan u službenoj konkurenciji 2. festivala arheološkog filma u Splitu i u službenoj konkurenciji na 16. Festivalu arheološkog filma u Aminesu u kategoriji Rekonstrukcija prošlosti.
  • 5 potresa (2 potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., 3 potresa u Sisku 28. ožujka 2020., 1 potres u Sisku 29. ožujka 2020.)

Slijedeće gostovanje izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ bit će u Arheološkom muzeju Osijek u listopadu ove godine.

Želimo i vjerujemo da će izložbu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ vidjeti i zagrebačka publika.

Film Broken Exhibition možete pogledati na Youtube kanalu Arheološkog muzeja u Zagrebu
https://youtu.be/4eS9ft8L2m0


Foto: Postavljanje izložbe Segestika i Siscija -naselje s početka povijesti u Arheološkom muzeju u Zagrebu /scena iz filma Broken Exhibition

Info:
AMZ PRESS