AMZD – Monografija “Numizmatička topografija zadarskog područja” [PRESS]

Objavljena je knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.

Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.

Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.

AMZD PRESS

 

AMZ – Monografija „OLEVM ET VINVUM ADRIATICVM – Production of Olive Oil and Wine in Roman Histria and Dalmatia” [PRESS]

U nakladništvu Arheološkog muzeja u Zagrebu izašla je monografija OLEVM ET VINVUM ADRIATICVM – Production of Olive Oil and Wine in Roman Histria and Dalmatia autorice dr. sc. Jane Kopáčkove, stručne suradnice Antičkog odjela AMZ-a. Knjiga je djelomično temeljena na doktorskoj disertaciji autorice „Social and Economical Situation of Countryside in the Roman Province of Dalmatia and in the Histria in the 1st century BC – 5th century AD“, obranjenoj 2021. godine na Institutu za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Karlova sveučilišta u Pragu.

Knjiga predstavlja rezultate dugogodišnjih znanstvenih istraživanja o maslinovom ulju i vinu u rimskom svijetu te odgovara na pitanja kada i kojim putevima su maslina i vinova loza došle na istočnu Jadransku obalu, kako su se uzgajale i koje su metode Rimljani koristili u proizvodnji maslinovog ulja i vina, dvije glavne namirnice antičke prehrane. Znanstvenici su prije smatrali da je proizvodnja vina i maslinovog ulja na istočnom Jadranu bila rijetko zastupljena, iako su klimatski uvjeti zapravo savršeni – topla mediteranska klima, puno sunca i obilje južnih padina u priobalnom dijelu. Rezultati novih istraživanja pokazali su upravo suprotno – proizvodnja vina i maslinovog ulja u rimsko doba u Histriji i Dalmaciji bila je široko raširena i na ekonomskoj karti rimskog svijeta zauzimala čvrstu poziciju.

Iako je knjiga prvenstvo namijenjena znanstvenoj publici, može biti korisna i pojedincima zainteresiranima za lokalnu povijest, proizvodnju maslinovog ulja i vina ili svakodnevni život drevnih civilizacija Mediterana.

AMZ PRESS

 

AMZD – Predstavljanje knjige “Numizmatička topografija zadarskog područja” [PRESS]

U utorak 28. svibnja u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar predstavit će se knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.

Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.

Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.

O knjizi će govoriti: izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru,  dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te dr. sc. Jakov Vučić, viši kustos u Arheološkom muzeju Zadar.

[PRESS]

AMZ – Izdana digitalna publikacija „Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“ [AMZ PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.

Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE

Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.

Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.

Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.

Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.

Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.

Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

[AMZ PRESS]

MGML – Prazgodovinska Guinnessova rekorderja iz muzeja [PRESS]

Slovenska arheološka dediščina v pravkar izdani novi svetovni in slovenski izdaji Guinnessove knjige rekordov 2024.

None

© Veronika Špeh

Danes so v Založbi Učila na novinarski konferenci predstavili izid nove Guinnessove knjige rekordov. V slovensko edicijo za leto 2024 sta se v poglavje »Zgodovina« uvrstili neandertalčevo piščal iz Divjih bab, ki jo hranijo v Narodnem muzeju Slovenije in najstarejše leseno kolo z osjo na svetu, znamenito barjansko najdbo iz Mestnega muzeja Ljubljana. Obe arheološki dragocenosti – piščal in kolo – sta rekorderki v svoji starosti in istočasno sodita v sam vrh svetovne kulturne dediščine.

Neandertalčeva piščal je najstarejše znano glasbilo na svetu, starost tega pihalnega instrumenta pa je na podlagi datacije plasti, v kateri so ga našli, ocenjena na 50.000 do 60.000 let. Ddr. Mateja Kos Zabel, direktorica Narodnega muzeja Slovenije je ob tem dogodku zapisala»Paleolitska piščal je delo anatomsko modernega človeka. Govori nam, da je bil neandertalec sposoben abstraktnega mišljenja, da imel je čut za umetnost, bil je sposoben čustvovanja. Če lahko izum kolesa razumemo kot gibalo tehnološkega in znanstvenega razvoja, pa je imela glasba pomembno vlogo v človeški evoluciji, v človekovem kognitivnem razvoju.« Naj povzamem besede upokojenega profesorja cambriške univerze Iana Crossa: »Brez glasbe morda nikoli ne bi postali ljudje.« 

Barjansko kolo je pripadalo dvokolesnemu vozu, ki ga je verjetno vleklo govedo, konja so kot tovorno in jezdno žival uporabljali šele kasneje. Vprežni voz je koliščarjem služil za prevoz dobrin na krajše razdalje, najbrž so z njim prevažali les z okoliških hribovitih predelov. Najdbe uvoženih surovin in izdelkov pa dokazujejo, da so barjanski koliščarji, ki so bili vešči kolarji, zagotovo premagovali tudi več sto kilometrske razdalje in so imeli stike z Balkanom in Apeninskim polotokom.

»Z vpisom kolišč okoli Alp na svetovni seznam kulturne dediščine leta 2011 je organizacija Unesco prepoznala neprecenljivo vrednost in pomen varovanja tovrstnih najdišč. Od več kot 1.000 znanih koliščarskih naselbin v Švici, Franciji, Nemčiji, Avstriji, Italiji in Sloveniji, ki segajo v obdobje od 5.000 do 500 pr. n. št., je na seznam vpisanih 111 najdišč, med njimi devet z Ljubljanskega barja.«, o pomenu najdbe razmišlja Irena Šinkovec, Muzej in galerije mesta Ljubljane


V oktobru slovensko arheološko dediščino čaka še ena mednarodna predstavitev. V okviru spremljevalnega programa frankfurtskega knjižnega sejma si bo lahko svetovna javnost v Arheološkem muzeju v Frankfurtu na razstsavi Čivki iz preteklosti ogledala bogato arheološko dediščino iz zbirk Narodnega muzeja Slovenije, ljubljanskega Mestnega muzeja in osmih drugih uglednih slovenskih muzejev. Slovenska arheologija bo svetovni javnosti predstavljena skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede.

[PRESS]

Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.

Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.

Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.

‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.

S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.

Vendi Jukić Buča

Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’

 

Čestitke!

Uredništvo

 

Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula

Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363

 

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

 

Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.