Profil knjiga predstavlja: Ahilejeva pjesma (PRESS)

‘Ahilejeva pjesma’ iznimno je originalna i inventivna vizija epa o Trojanskom ratu, ali i potresna ljubavna priča, pripovijest o sukobu ljudi sa sudbinom, o junaštvu i miru, besmrtnoj slavi i ljudskom srcu.

Bili smo poput bogova u osvit svijeta, a naša je radost tako blistala da nismo vidjeli ništa do jedan drugoga. Grčka, doba junaka. Neprilagođeni mladi kraljević Patroklo protjeran je na dvor kralja Peleja. Premda su međusobno vrlo različiti, Pelejev savršeni sin Ahilej sprijatelji se s posramljenim kraljevićem. Dok izrastaju u muškarce, njihova bliskost sve je veća unatoč neodobravanju Ahilejeve majke, morske nimfe Tetide. Kad se sazna za otmicu Helene, Ahilej mora poći ratovati u daleku Troju i ispuniti što mu je suđeno. Rastrgan između ljubavi i straha za prijatelja, Patroklo odlazi za njim…

‘Ahilejeva pjesma’ veličanstveno je ispripovijedana priča o dvojici naoko nespojivih junaka, njihovu nježnom prijateljstvu i odrastanju, o odanostima i slabostima, ljubavi i okrutnoj igri sudbine. Antičkoj priči iz Homerove ‘Ilijade’ u ovome je romanu bešavno udahnut život dvadeset i prvog stoljeća što je autorici priskrbilo hvalospjeve kritike i čitatelja.

Kada je izdana, 2012. godine, ‘Ahilejeva pjesma’ zauzela je visoko mjesto na ljestvici bestselera The New York Timesa, prevedena je na brojne svjetske jezike, a Miller je za knjigu osvojila i nagradu Orange Prize for Fiction. Roman, koji je prodan u vrtoglavih milijun i pol primjeraka, nije se ni približno tako dobro prodavao dok nekoliko preporuka na TikToku nisu postale viralne i te su preporuke ovaj roman ponovno, nakon više od 10 godina od objavljivanja, gurnule ponovno na sam vrh liste najprodavanijih knjiga The New York Timesa.

Prema podacima tvrtke Nielsen BookScan, koja prati prodaju u izdavačkoj industriji, roman Ahilejeva pjesma danas se prodaje u oko 10.000 primjeraka tjedno, što je otprilike devet puta više nego u trenutku kada je Miller za njega osvojila prestižnu nagradu Orange.

Miriam Parker, iz izdavačke kuće Ecco, koja je objavila knjigu, izjavila je da je tvrtka registrirala nagli porast prodaje romana, ali nisu ispočetka znali što je tome razlog. Istraživanje ih je dovelo do TikTok videa koji je pod nazivom „knjige koje će vas rasplakati“ objavljen na profilu @moongirlreads_.

Djevojka koja stoji iza tog profila napravila je video u kojem preporučuje knjigu Madeline Miller, a snimila ga je nakon što ju je jedan pratitelj zamolio da snimi preporuku za knjige koje su je potresle i rasplakale. Nije bila sigurna koliko će takva preporuka ikoga zanimati, no nakon tek nekoliko sati taj je video imao više od 100.000 pregleda. Danas njezina preporuka ima više od šest milijuna pregleda. I nije jedina čije se preporuke knjiga prate.

Zatečena popularnošću koju njezin roman uživa među mladim čitateljima ostala je i sama autorica romana Madeline Miller koja je sebe opisala kao osobu koja „jedva funkcionira na Twitteru“. U izjavi za The New York Times rekla je da nije znala za TikTok preporuke sve dok je na njih nije upozorila njezina izdavačka kuća. „Bez teksta sam. Može li piscu išta biti draže od takve reakcije čitatelja“, tom je prilikom izjavila.

Informacije o knjizi:

Madeline Miller
Ahilejeva pjesma

Uvez: Meki uvez
Izdavač: Profil knjiga d.o.o.
Jezik: Hrvatski jezik
Prijevod: Maja Šoljan
ISBN-13: 9789533139067
Dimenzije: 15×23

[izvor informacije Profil knjiga]
[izvor informacije Story]

NMSL – Vabilo na predstavitev nove monografije iz serije KiM: From Ocra to Albion / Od Okre do Albijske gore (PRESS)

V petek, 6. maja, vas ob 11. uri vabimo v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1) na predstavitev nove monografije iz serije Katalogi in monografije 45

FROM OCRA TO ALBION / OD OKRE DO ALBIJSKE GORE

Avtor: Boštjan Laharnar
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora

Na predstavitvi bodo sodelovali:

  • dr. Pavel Car,
  • dr. Boštjan Laharnar,
  • dr. Peter Turk in
  • zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.

Več o monografiji:

Gori Nanos in Snežnik sta ključni topografski orientacijski točki in dajeta notranjski pokrajini pomemben pečat. Uvrščata se med tiste geografske pojme, o katerih so se ohranili najzgodnejši zapisi o današnjem slovenskem prostoru. Antični pisni viri na stičišču med Julijskimi Alpami in Dinarskim gorstvom beležijo ime Okra, ki je hkrati označevalo prelaz (območje Razdrtega), goro (Nanos) in naselbino (morda Grad pri Šmihelu pod Nanosom). Strabon, grški zgodovinar in geograf (rojen leta 64 ali 63 pr. n. št., umrl leta 24 n. št.), v zvezi z Okro omenja tudi gorsko ime Albion, ki v prvi vrsti označuje Snežnik.

Zdi se, da je bil prvi poselitveni vrh na Notranjskem v pozni bronasti dobi. Zadnje desetletje so odkrili več poznobronastodobnih najdišč v nižinah. V ta čas datiramo nekatere posamične najdbe iz jamskih najdišč in z gradišč ali njihove okolice.

Gradnja in razvoj gradišč sta dosegla vrh v železni dobi. Nekatera so ostala obljudena v rimski dobi, z zatonom rimske države pa so opustili tudi ta.

Mejnik v preučevanju preteklosti Notranjske je bil začetek uporabe podatkov zračnega laserskega skeniranja zemeljskega površja oz. lidarja v arheologiji Slovenije. Rezultati arheoloških analiz lidarskih podatkov so nam omogočili ne le vpogled v tlorise gradišč, ampak tudi gradiščno krajino. Slikovni prikazi izvrednotenih lidarskih podatkov in njihova arheološka interpretacija so sestavni del topografskih opisov najdišč, ki jih obravnavamo v 3. poglavju.

Med posamičnimi najdbami z notranjskih najdišč, ki jih predstavljamo v knjigi, prevladujejo fibule in druge vrste nakita, orodje, orožje in vojaška oprema, odlomki kovinskih posod ter novci.

Tipološki in kronološki analizi najdb je namenjen velik del 4. poglavja. Njeni izsledki in interpretacija najdb so nas vodili pri kronološki opredelitvi ter določitvi trajanja uporabe arheoloških najdišč. Skušali smo jih razumeti v okviru širše arheološke in zgodovinske podobe, s poudarkom na obdobju prehoda iz mlajše železne v rimsko dobo. Ugotovitve in glavne poudarke o železni in rimski dobi na Notranjskem smo ovrednotili in povzeli v sklepnem poglavju.

Vsebina (pdf, 235 KB)

Info:
NMSL PRESS

NMSL – Predstavitev monografije Od Okre do Albijske gore (PRESS)

Vljudno vas vabimo na predstavitev 45. monografije iz serije Katalogi in monografije:

From Ocra to Albion / Od Okre do Albijske gore 


Avtor: Boštjan Laharnar 
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora

Na predstavitvi bodo sodelovali:

  • dr. Pavel Car,
  • dr. Boštjan Laharnar,
  • dr. Peter Turk in
  • zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.

Info:
NMSL PRESS

AMZ – Izdana knjiga Skizzenbücher – Putne bilježnice Josipa Brunšmida i osmišljena online edukativno interaktivna infografika za djecu i mlade (PRESS)

Na današnji dan, 10. veljače 1858. godine rođen je Josip Brunšmid, ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja (danas Arheološkog muzeja u Zagrebu) i prvi profesor arheologije u Hrvatskoj.

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je knjigu “Skizzenbücher – Putne bilježnice Josipa Brunšmida (1892. ‒ 1911.)” autorice Ane Solter, voditeljice Odjela za dokumentaciju.

Skizzenbücher – Putne bilježnice Josipa Brunšmida (1892. ‒ 1911.) publikacija je koja ne valorizira informacije o arheološkim lokalitetima niti se bavi analizom arheoloških predmeta, već je vodič kroz Brunšmidova putovanja koja su većim dijelom i okosnica nastanka zbirki Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Josip Brunšmid (1858. – 1929.), ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (danas Arheološki muzej u Zagrebu – AMZ), svake je godine u proljeće i jesen kretao na svojevrsne terenske uviđaje po raznim dijelovima države. Cilj putovanja bila je zaštita arheološke i druge spomeničke građe, što je obično podrazumijevalo obilazak lokaliteta po dojavi, rekognosciranje, poduzimanje iskopavanja, preuzimanje ili otkup građe, susrete s muzejskim povjerenicima, organizaciju transporta građe do Zagreba, i dr. Uz veliku količinu građe koja je s tih putovanja dospjela u muzejski fundus, te uz brojne publicirane radove, svjedočanstvo ovog aspekta Brunšmidovog rada je njegovih 12 Skizzenbüher koje su pohranjene u Dokumentarnoj zbirci I AMZ te jedna u Arheološkom muzeju u Splitu. Brunšmid je Skizzenbuch – džepnu bilježnicu za crtanje tvrdih korica – redovito nosio na put i u nju bilježio informacije s terena te popisivao i skicirao građu. Kako su bilješke nastajale na terenu, nerijetko zapisivane u brzini i neuredno, Brunšmid bi se pobrinuo da se njihov sadržaj naknadno uredno prepiše. Na taj je način nastao skup od 476 listova koji faksimilski donosimo u katalogu ove publikacije.
U povodu 164. obljetnice rođenja Josipa Brunšmida, Zorica Babić, voditeljica Pedagoškog Odjela osmislila je edukativno interaktivnu infografiku za djecu i mlade. Online infografici moguće je pristupiti online u Virtalnom Arheološkom muzeju u Zagrebu putem poveznice: https://amz.hr/hr/virtualni-muzej/edukacija/josip-brunsmid/ 

Sadržaj
Uvod
Josip Brunšmid (Vinkovci, 1858. – Zagreb, 1929.)
Putovanja Josipa Brunšmida
Putne bilježnice Josipa Brunšmida
Katalog
Arhivski izvori i građa
Literatura

Impresum
Nakladnik: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Autorica: Ana Solter
Tehnički urednik: Emil Podrug
Recenzenti: Ina Miloglav, Rajna Šošić-Klindžić
Korektura: Jelena Jović
Oblikovanje i priprema za tisak: Sensus Design Factory, Srećko Škrinjarić
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Naklada: 300
Zagreb, 2021.
ISBN: 978–953–8143–27–4

Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Skizzenbücher

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.

Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.

Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.

„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).

“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)

Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK

Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.


Info:
AMZ PRESS

Na Svjetski dan masline predstavljena ‘Knjigu o maslini’ Veljka Barbierija!

Na Svjetski dan masline, 26. studenog 2021., predstavljena je “Knjigu o maslini”, još jednu kapitalnu Barbierijevu gurmansku monografiju o mediteranskoj hrani i tradiciji s više od 250 recepata.

Knjiga o maslini crpi nadahnuće u maslini, svetom stablu koje određuje naš odnos prema svijetu i svemiru već više od četiri tisućljeća. Maslina je sinonim Sredozemlja, ali i svih njegovih pojavnosti od suhih tala Sjeverne Afrike, njezine domovine Male Azije, preko Grčke i Apeninskog poluotoka gdje je poprimila mitološki značaj, Francuske i Španjolske, danas Amerike i Australije, koje svoje planetarno nasljeđe duguju upravo maslini.

Dokle seže maslina, do tuda se prostire naš svijet!

Kako su govorili u antičkoj Grčkoj i starom Rimu: „Dokle seže maslina, do tuda se prostire naš svijet!“. Maslina i maslinovo ulje ključan su duhovni, ljekoviti i kulinarski temelj i kultni predznak mediteranske kulture i gastronomije. Oni su i osnovna potka ovoga sjajnog djela u kojem njegov autor Veljko Barbieri uz svoje poetsko viđenje najsvetijeg stabla zapadne civilizacije donosi 251 izvanredni recept iz gurmanske riznice Mediterana.

Prikupljeni od Grčke do Iberskog poluotoka, od Tunisa do jadranskih škoja, recepti za predjela, međujela i salate, juhe, jela od povrća, tjestenine, riže, ribe, školjaka i mesa, kao i slastice s maslinama i maslinovim uljem bude naša osjetila, a uz užitak čitanja sjajnih tekstova, bogate ilustracije čine naš doživljaj cjelovitim.

Knjiga o maslini osvaja svakom svojom stranicom baš kao što je maslina, krenuvši iz svoje mediteranske kolijevke, osvojila svijet postavši suputnicom razvoja civilizacije.

Saznaj više

O autoru:
Veljko Barbieri, rođen je 1950. godine u Splitu. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a studirao na Filozofskom fakultetu. Prozaik je, autor brojnih romana, zbirki pripovjedaka, pjesama i eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela. U njima se bavi europskom i sredozemnom baštinom, posebice Dalmacijom. Romani su mu prevedeni na desetak jezika. Njegov najpoznatiji roman, ‘Epitaf carskog gurmana’, koji gastronomiju uzima kao polazište i ishodište borbe pojedinca za slobodu, objavljen je na nekoliko svjetskih jezika u visokim nakladama, a isti je roman, u biblioteci deset najznačajnijih romana hrvatske književnosti XX. stoljeća, tiskan u rekordnoj nakladi u povijesti hrvatske književnosti. Dobitnik je brojnih stranih i domaćih književnih nagrada, među kojima se ističu Nagrada „A. B. Šimić“, Nagrada Splitsko-dalmatinske županije, Nagrada „Ranko Marinković“, Nagrada „August Šenoa“, Nagrada „Miljenko Smoje“ i Gourmandova nagrada za najbolju knjigu o Mediteranu.

Više o autoru

[izvor informacije V.B.Z.] [informacija preuzeta s portala Film-mag.net]