AMZ – Tjedan Tutankhamona 6. – 18. listopada 2022. [PRESS]

Tjedan Tutankhamona
6. – 18. listopada 2022.

Program u povodu jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice

Galerija AMZ
Pavla Hatza 6

Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu od 6. do 18 . listopada 2022. godine, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, organizira TJEDAN TUTANKHAMONA u povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice.

Ove jeseni obilježavamo 100. obljetnicu otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.

U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu od 6. do 18. listopada održat će se TJEDAN TUTANKHAMONA s nizom znanstveno-popularrnih predavanja i jednom radionicom.

PROGRAM
06. 10. u 19 h Igor Uranić: Carterov put do Tutankhamona
11. 10. u 19 h Mislav Čavka: U potrazi za porijeklom kralja Tuta
13. 10. u 19 h Tomislav Kiš: Tutankhamon i njegov dvor: između obitelji i podanika
14. 10. u 19 h Porin Šćukanec-Rezniček: Senet (radionica, potrebna najava pscukanec@amz.hr)
18. 10. u 19 h Danijel Rafaelić: Tutankhamonova knjižnica: Zagrobne knjige mladog faraona

Radionica
Staroegipatska igra Senet se smatra jednom od najstarijih, ako ne i najstarijom društvenom igrom na svijetu. Međutim, igra koja je počela kao zabava za popuniti vrijeme pretvorila se u oblik osiguravanja vječnoga života prolaskom prepreka na drugome svijetu. O povijesti Seneta, što je on značio Egipćanima, kako je izgledao, i naravno kako se igrao saznajte na radionici Senet. Broj sudionika je ograničen na 10, potrebna prijava na pscukanec@amz.hr

Fotografija Dolina kraljeva Filip Beusan/AMZ

AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje gostujuće izložbe Arheologija iz Zraka u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika (PRESS)

U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.

Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.

Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

Impresum

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji

Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević

Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović

Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK

Info:
AMZ PRESS

HAD – Znanstveni skup; Newsletter Hrvatskog arheološkog društva br #58 (PRESS)

hrvatsko arheološko društvo, Newsletter #58.03.08.2022.

Newsletter

Znanstveni skup HAD-a

U organizaciji Arheološkog muzeja Zadar, Hrvatskog arheološkog društva, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Muzeja antičkog stakla od 10. do 14. listopada 2022. godine održat će se godišnji znanstveni skup pod nazivom „Od Kornata preko Velebita – arheologija Sjeverne Dalmacije i Like“, u čast obilježavanja 190. obljetnice osnutka Arheološkog muzeja Zadar.
Kotizacija za sudjelovanje na skupu iznosi 200 kn. Predavači su, ukoliko redovito plaćaju članarinu Društvu, oslobođeni plaćanja kotizacije, dok za predavače koji nisu članovi Društva ona iznosi 200 kn. Kotizaciju je moguće platiti na žiro račun Društva (IBAN HR 3023600001101512624).Prijave za skup primaju se do 15.9.
Molimo sudionike da posebno naglase da li će biti na svečanoj večeri te izletu na Velebit.

Molimo sudionike da si smještaj u Zadru sami osiguraju.

Veselimo se Vašem dolasku i do skorog viđenja u Zadru!

Prijavnica se nalazi ovdje!

Organizacija smještaja
Zadar ima manjak hotela većeg kapaciteta, te nije moguće osigurati opciju smještaja svih sudionika na jednom mjestu pa je stoga potrebno samostalno se pobrinuti za isti. S obzirom na vrijeme održavanja skupa, valja imati na umu da na području Zadra u to doba još uvijek živo traje turistička sezona pa preporučujemo da se pitanje smještaja riješi što ranije.  U nastavku nudimo listu preporučenog smještaja u samome centru, ali i širem području grada, radi lakše organizacije.https://hostelforumzadar.com/hr

https://teatro-verdi.com/

https://hotel-kolovare.com/hr/

https://www.arthotel-kalelarga.com/

https://www.mediteran.hr/

https://www.falkensteiner.com/hr/club-funimation-borik?gclid=EAIaIQobChMIlO7r8q6T9wIV1rLVCh3Q5garEAAYASAAEgJ0_fD_BwE&gclsrc=aw.ds

Progam se nalazi  ovdje:
PROGRAM
NAGRADE DRUŠTVA ZA 2021. GODINU

Molimo članove da u skladu s Pravilnikom o nagradama Hrvatskog arheološkog društva predlože kandidate za ove nagrade:

  • „Don Frane Bulić“ – Nagrada za životno djelo,
  • „Josip Brunšmid“ – Nagrada za jednokratni prinos s područja arheologije, odnosno za izložbu, konzervatorski rad, stručnu ili znanstvenu publikaciju, uvođenje novih metoda, uključivanje arheoloških spomenika u turističku ponudu i povećanje ugleda hrvatske arheologije u Hrvatskoj ili u inozemstvu,
  • „Don Šime Ljubić“ – Nagrada za doprinos u radu Društva,
  •  Počasne članove Društva.

Pismeno obrazloženi prijedlozi primaju se do 15. rujna, a mogu se slati na e-mailove (jbalen@amz.hr  ili hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr).

Rok za izdanja HAD-a

Radovi za Izdanja Hrvatskog arheološkog društva “Salona između Sredozemlja i Panonije” primala su se do 20. lipnja 2022. godine. Ukoliko planirate predati rad pošaljite što prije.

Rok za Obavijesti HAD-a

Radovi za Obavijesti  Hrvatskog arheološkog društva  primale su se do 20. lipnja 2022. godine. Ukoliko planirate predati rad pošaljite što prije.
Poštovani članovi!

ČLANARINA ZA 2022. GODINU.
Uplatnice se NEĆE slati poštom!

Članarina iznosi: 100 kuna za umirovljenike i pripravnike, 200 kuna za redovite članove 250 kn za članove u inozemstvu Članarina se uplaćuje na račun Društva IBAN HR 3023600001101512624 (općom uplatnicom ili putem Internet bankarstva), uz napomenu da se pod poziv na broj upiše članski broj koji se nalazi na članskoj iskaznici Uplatnice se više neće slati poštom.

Prilikom zaprimljene uplate na Vašu kontakt adresu biti će poslana markica za 2020. godinu. Nakon uplate slobodno kontaktirajte tajnicu Društva kako bi ubrzali proces dostave markica. Ukoliko Vašu članarinu plaća Vaš muzej koji prema fiskalnoj odgovornosti treba račun kako bi platio članarinu molim kontaktirajte tajnicu Društva kako bi Vam računovodstvo HAD-a ispostavilo isti.

Zapisinici i izvještaji o radu

godišnja skupština, zapisnik sjednice Središnjeg odbora i zaspinik konstituirajuće sjednice.

Navedene zapisnike možete pročitati:
Druga redovita sjednica HADa 2021
Godišnja i izborna skupština HADa 2021
Konstituirajuća sjednica HADa 2021
Izvještaj o skupu u Solinu možete naći ovdje.

UPUTE ZA NEWSLETTER

Vrlo rado ćemo i Vaše obavijesti (o muzejskim izložbama, projektima, publikacijama, znanstvenim skupovima, te za rubriku Poseban nalaz) slati kroz naš newsletter koji će izlaziti više puta godišnje. Kako bi i Vaše obavijesti, koje Vam šaljemo ovim putem, bile što kvalitetnije molimo Vas da uredništvu olakšate posao te da tekst ne prelazi 700 slovnih mjesta. Ukoliko su informacije o događanju koje najavljujete postavljene na mrežne stranice molimo Vas nam da nam dostavite i link na njih. Uvijek je ljepše ako je popraćeno fotografijom po Vašem izboru.
hrvatsko.arheolosko.drustvo@zg.t-com.hr

Unutar rubrike pod nasovom POSEBAN NALAZ možete poslati uredništvu newsletter-a informaciju o nečem novom iz Vaših  istraživanja,  bilo da je riječ o izuzetno zanimljivom lokalitetu, pokretnom nalazu, podatku iz arhive ili  novim analizama. Kako je navedeno i kod uputa za Vaše obavijesti, tekst ne smije biti veći od 700 slovnih mjesta i mora biti popraćen fotografijom.  Poželjno bi bilo da  je lektoriran. U svakom newsletteru predstavit ćemo po jedan takav nalaz. Nalaz može biti i povezan uz muzejsku izložbu,  stalni postav ili objavu kao u oglednom primjeru, ali prihavćamo i informacije koje  nisu  predviđene za izlaganje ili objavu. Iskoristite Newsletter društva za diseminaciju vašeg rada i podijelite s nama vaše posebne nalaze.

Academia.edu profil Društva

Pratite publikacije društva na našem Academia.edu profilu

Info:
HAD PRESS

AMI – Arheološka istraživanja o prapovijesnim lovcima i skupljačima u Limskom zaljevu (PRESS)

Prapovijest Limskog zaljeva

Pripećak Abri kontija 002, smješten u Limskom zaljevu, prava je riznica spoznaja o dalekoj prošlosti. Na tom su nalazištu upravo završila arheološka istraživanja provedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“. Projekt PREHISTRIA je multi- i interdisciplinaran projekt koji putem različitih analiza (arheološka israživanja, radiometrijska datiranja, arheozoološke, ZooMS, litičke, geoarheološke i geofizikalne analize, analize drevne DNK i dr.) pokušava odgovoriti na pitanja o obrascima ponašanja stanovnika Istre u doba gornjeg paleolitika. Naime, u to je doba razina mora bila znatno niža, a klima hladnija, što je utjecalo na ekosustav kao i ljudske prilagodbe i kontakte s drugim tadašnjim ljudskim skupinama. Uz provođenje brojnih analiza na ranije sakupljenom materijalu, provode se i nova arheološka istraživanja, a ove je godine naglasak stavljen upravo na lokalitet Abri Kontija 002.

Tijekom istraživanja otkriveni su zanimljivi nalazi, poput ostataka tadašnjih životinja, kamenih alatki, probušenih školjki, okera i drugih pokazatelja ljudskih aktivnosti. Sakupljeni su uzorci za provođenje analiza drevne DNK i radiometrijske datacije te je čitav lokalitet snimljen laserom (LIDAR). Uz brojne spoznaje koje će pružiti rezultati spomenutih analiza, namjera je i pomoći lokalnoj zajednici da u budućnosti to važno nalazište bude na što kvalitetniji način prikazano javnosti te zaštićeno za buduće generacije. Nadalje, dio ove vrijedne arheološke baštine bit će prikazan u novom stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre u Puli.

U projektu PREHISTRIA sudjeluju znanstvenici iz čak 5 zemalja, uključujući i ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Darka Komšu. U ovogodišnjim arheološkim istraživanjima sudjelovali su voditelj navedenog projekta, dr. sc Ivor Janković i doktorandica Lia Vidas (Institut za antropologiju u Zagrebu), dr. sc. James Ahern (Sveučilište u Wyomingu, SAD), dr. sc. Rory becker (Sveučilište Istočnog Oregona, SAD) i studenti antropologije i arheologije sa navedenih američkih sveučilišta.

Info:
AMI PRESS

AMN – Izložba ‘Knez iz Bojne’ (PRESS)

Ovim putem vas pozivamo na otvorenje izložbe Knez iz Bojne. Novo poglavlje hrvatske povijesti. Izložba je organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Narona te Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Instituta za antropologiju iz Zgreba. Gostovanje izložbe je predviđenu u razdoblju od 15. srpnja do 15. listopada 2022. godine. Svečano otvorenje izložbe je u petak 15. srpnja 2022. godine u 20 sati.

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.

Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 37 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.

Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.

PLAKAT IZLOZBE

Info:
AMN PRESS

AMI – Izložba ‘Istarski kašteli’, otvorenje u Svetim Srcima u petak (PRESS)

IZLOŽBA ISTARSKI KAŠTELI – UTVRĐENE REZIDENCIJE SREDNJOVJEKOVNOG PLEMSTVA

Izložba „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ otvara se u petak, 29.srpnja 2022., u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u Puli u 20 sati. Izložba je dio šireg projekta afirmacije i popularizacije istarskih kaštela, unutar kojeg je otvorena momjanska Kuća kaštela, te izložba „Valvasor u Istri“ u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola europskog srednjovjekovlja zasigurno su feudalne rezidencijalne utvrde. O rasprostranjenosti ovih građevina u tom periodu slikovito svjedoči podatak da ih je samo na području Srednje Europe zabilježeno više od 40.000, a otprilike jednak broj poznat je i u Francuskoj.

Ekspanzijom društvenih modela i društvenih elita koje su poticale izgradnju utvrda, njihova pojava nije mogla zaobići ni Istru.

I danas se na brojnim položajima u unutrašnjosti istarskog poluotoka pronalaze ostaci ovih nekoć velebnih zdanja. Ni u jednom slučaju međutim nemamo primjer koji bi nam mogao dočarati kako su zaista izgledale istarske feudalne rezidencije u zenitu njihova razvitka. Neke od njih još su u funkciji, no opterećene brojnim naknadnim dogradnjama, a ostale, nagrizene zubom vremena i svedene na ruševne ostatke, izgubile su većinu svojih građevinskih elemenata. Njihova brojnost potvrđuje međutim zaključke koji se mogu iščitati iz povijesnih izvora – utvrde su kao centri moći u značajnoj mjeri obilježile nekoliko stoljeća povijesti središnjeg i sjevernog dijela istarskog poluotoka, kada su bile upravni i gospodarski centri okolnog prostora, iz kojih su njihovi vlasnici i upravitelji krojili sudbine lokalnog stanovništva i usmjeravali tijek povijesnih zbivanja.

Unatoč brojnosti i evidentnoj povijesnoj i spomeničkoj važnosti, istarske feudalne utvrde dugo su ostale neistražene i tajnovite. Brojna arheološka istraživanja provedena u zadnjih petnaestak godina u značajnoj su mjeri nadopunila prethodna saznanja i u mnogo čemu promijenila percepciju njihova razvoja, izgleda, ali i svakodnevice njihovih stanovnika. Izložba „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ priča je o njima, ispričana na temelju deset najbolje sačuvanih primjera.

Najranije istarske srednjovjekovne utvrde, castrumi, koji se spominju u povijesnim dokumentima od 9. stoljeća, bile su manja utvrđena naselja i nemaju puno dodirnih točaka s kasnijim feudalnim rezidencijama. Međutim, unatoč nedostatku povijesnih podataka, arheološka istraživanja potvrđuju gradnju prvih feudalnih rezidencija već u tim ranim stoljećima. Tako se na Turnini kod Rovinja već tijekom 9. ili najkasnije 10. stoljeća gradi prvotna stambena kula. To je za sada jedini poznati primjer takve građevine u Istri, no može se pretpostaviti kako je postojao veći broj sličnih objekata, koji će biti otkriveni nekim budućim istraživanjima.

Krajem 12. stoljeća počinju se diljem unutrašnjosti istarskog poluotoka graditi klasične feudalne utvrde. Među najranije spada ona izgrađena u Pazinu, a čiju gradnju treba povezati s periodom boravka Meinharda von Schwarzenburga, advokata porečkih biskupa i istarskog grofa (comesa), u Pazinu tijekom druge polovice 12. stoljeća. No kada se krajem 12. stoljeća u Istri pojavljuju grofovi Gorički sa svojim ministerijalima, izgradnja utvrda dobiva veliki zamah te u idućih nekoliko desetljeća većina istarskih feudalnih utvrda poprima svoje osnovne forme, s neizbježnim zidinama, kulama, palasima i crkvicama.

Najraniji poznati stanovnici istarskih utvrda u povijesnim se izvorima imenuju kao ministerijali i militi. Riječ je o pripadnicima nižeg, neslobodnog plemstva koji su za svog feudalnog gospodara obavljali vojnu službu kao osobno ovisni službenici. Zauzvrat su dobivali zemljišne posjede. Ministerijali su ih, za razliku od milita, imali pravo i dodjeljivati. Njihov neslobodni status očitovao se i u činjenici da su od svojih gospodara trebali dozvolu čak i za sklapanje braka, a gospodar je raspolagao i njihovim potomcima. Nakon smrti vlasnika posjeda njegovi su sinovi od gospodara ponovno trebali tražiti investituru u posjed koji su generacijama uživali. S vremenom je ipak položaj ministerijala ojačao pa su i ovakve investiture postale tek puka formalnost.

Većina istarskih ministerijala vezana je uz grofove Goričke. Već u prvom dokumentu, u kojem se spominju u ulozi advokata porečke crkve, 1194. godine, uz njih se nalaze njihovi ministerijali kojima je namijenjen ostanak u Istri. Ovaj dokument najstariji je dokaz o načinu na koji su, putem spomenutih ministerijala koje u pokrajinu dovode s područja svojih već postojećih posjeda, ovi grofovi u relativno kratkom vremenu uspjeli praktički zavladati većim dijelom sjeverne i središnje Istre. Među brojnim ministerijalima grofova Goričkih ili akvilejskih patrijarha koji se u tom periodu spominju, uglavnom pronalazimo članove obitelji koji su imenski pridjev preuzimali od utvrde koju su dobili u posjed, poput obitelji De Pisino, De Wachenstein, De Petrapilosa, De Mimiliano, De Castropola, De Pas…

Stanovnici istarskih utvrda, pripadnici sitnog plemstva, bili su ujedno pripadnici vojnog, odnosno viteškog staleža. Tu su zadaću obavljali za svoje seniore, prije svega grofove Goričke i akvilejske patrijarhe, a zauzvrat su dobivali zemljišne posjede koji su im bili glavni izvor prihoda kojima su mogli financirati skupu vojnu aktivnost. Razvoj vojne strategije i oružja u Europi je do 11. stoljeća rezultirao razvojem nove vojne elite – teško oklopljenih konjanika naoružanih kopljem, mačem i štitom te zaštićenih verižnom košuljom i kacigom. S protivnikom su se sukobljavali u boju na blizinu, što je zahtijevalo izvrsno obučene borce, koji su se od malih nogu pripremali za tu ulogu. Za vojnu službu bila im potrebna vrlo skupa oprema, odnosno vrhunski konji i najbolje oružje dostupno u ondašnje vrijeme.

Njihove utvrde bile su mjesta osobne sigurnosti. U vrijeme ratnih sukoba mreža različitih utvrda, kula i utvrđenih naselja predstavljala je snažan obrambeni sustav. Iako većina utvrda sama po sebi nije mogla izdržati dužu opsadu, ipak je svaka od njih braniteljima osiguravala zaklon i logističku bazu za izvođenje ofenzivnih operacija. Iz tog su razloga često i same bile mete napada.

Vijesti o sudjelovanju istarskih plemića i njihovih utvrda u srednjovjekovnim sukobima vrlo su česte.

To ne iznenađuje ako se u obzir uzme izrazita politička nestabilnost istarskog poluotoka i okolnih prostora, uzrokovana sukobima snažnih političkih čimbenika: grofova Goričkih, akvilejskih patrijarha i Mletačke Republike, a kasnije i dinastije Habsburg. Jedna od upečatljivijih epizoda, koja slikovito svjedoči o brutalnosti tadašnjih sukoba, vezana je uz sukob akvilejskih patrijarha i grofova Goričkih krajem 70-ih godina 13. stoljeća. U tom su sukobu Carstman i Heinrich Petrapilosa navodno u jednom noćnom prepadu uspjeli upasti u obližnju momjansku utvrdu i na spavanju ubiti tamošnjeg vlasnika Bianquina. Nedugo nakon toga, brat ubijenog, Conon, potpomognut vojskom goričkog grofa i Kopra, opsjeda Petrapilosu i nakon osvajanja spaljuje utvrdu, a braću Carstmana i Heinricha usmrćuje odsijecanjem glave.

Važnost srednjovjekovnog viteštva naglo slabi od druge polovice 14. stoljeća, kada u vojnoj taktici značajno mjesto počinju zauzimati plaćeničke i stalne vojske u kojima dominira pješaštvo. Teška konjica gubi na značaju pa postupno nestaje i potreba za klasičnim viteškim djelovanjem. To ipak ne znači da je istarsko plemstvo, čiji se sastav do kraja 14. stoljeća već značajno izmijenio, odustalo od vojne službe. Oni su uglavnom sudjelovali u sukobima koje su Habsburgovci vodili s Mlečanima tijekom 16. i 17. stoljeća, a brojni su dokazi i njihova sudjelovanja u protuturskim sukobima, koji su se odvijali podalje od Istre.

Autor izložbe „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ je Josip Višnjić, a autor postava Mauricio Ferlin.

Info:
AMI PRESS