by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar i Arheološki muzej Osijek imaju čast pozvati vas na otvorenje izložbe Batina – Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata u petak, 15. svibnja 2026. u 12 :00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Na krajnjem istoku Hrvatske, uz obalu Dunava, nalazi se naselje Batina koje je tijekom sustavnih arheoloških istraživanja dalo velik broj nalaza. Među njima se osobito ističe vrijedan i ujedno neočekivan nalaz – ostava od 56 srednjovjekovnih novčića, odnosno srebrnih denara kovanih na području južne Francuske u vrijeme Prvog križarskog rata.
AMZD PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Izložbe, Muzeji, PRESS, Split, U Hrvatskoj
Ususret otvorenju izložbe:
„POVIJEST KOJA NE ŠUTI: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“
U godini u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva i 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva, Muzej grada Splita izložbu organizira u suradnji sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba i Književnim krugom Split – Marulianumom.
Taj trostruki savez znanosti i muzejske struke od srijede će na sve tri etaže splitske Stare gradske vijećnice predstaviti raznovrsna gledišta i prikaz građe koja pruža uvid u tisućljetni put glagoljaštva i njegovu prisutnost u splitskoj, a tako i u nacionalnoj povijesti.
„Kad razmišljamo o glagoljaštvu, većina se na prvu neće sjetiti Splita. Ova izložba prati jedanaest stoljeća splitske glagoljaške povijesti – od kralja Tomislava do Torcide – te pokazuje da i Split ima čime pridonijeti toj vrijednoj temi.“, istaknula je suautorica izložbe, znanstvena savjetnica Ana Šimić iz Staroslavenskoga instituta.
S njom se slaže i viša kustosica Muzeja grada Splita, druga suautorica izložbe, Darka Perko Kerum:
„Sa Splitom su povezani važni trenutci glagoljaške povijesti. Sjetimo se Prvoga splitskog crkvenog sabora iz 925. godine, kada je osnovana Splitska metropolija. S tim je saborom povezan prvi spomen Tomislava kao kralja, ali i prvi spomen glagoljaštva. Nešto više od tisuću godinu nakon toga održava se glasoviti Drugi vatikanski sabor, na kojem splitski biskup Frane Franić svjedoči o glagoljaškoj liturgiji na hrvatskoj strani Jadrana.“
Izložba će u tri tematske cjeline kronološki prikazati povijest glagoljaštva u Splitu od 925. do današnjice. U prizemlju će biti postav o crkvenim saborima u Splitu – onom iz 10. stoljeća (925.) u doba kralja Tomislava te onom iz 11. stoljeća (1060.), iz vremena kralja Petra Krešimira IV. – kao ključnim točkama oblikovanja crkvenoga i kulturnoga identiteta grada Splita.
Na drugoj etaži, bit će zastupljena povijest splitskoga glagoljaštva od 13. do 20. stoljeća. Ondje će se, među ostalima, naći i jedan od najstarijih glagoljskih rukopisa – Splitski odlomak glagoljskoga misala iz 13. st. – kao jedinstven svjedok hrvatske liturgijske prakse na glagoljici. Neizbježan je, među ostalim, i faksimil Hrvojeva misala (15. st.), najljepše hrvatskoglagoljske knjige koja je pisana za splitskoga hercega i bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Na trećoj etaži, bit će predstavljena glagoljica kao trajan identitetski znak, koji ulazi u polje likovne i književne umjetnosti. Posjetitelji će, među ostalim, moći razgledati detalj s freske „Krist Kralj“ Ive Dulčića, proglas Matka Trebotića pod naslovom „Manifest zlatnoga križa“, a naći će se ondje i prikaz Torcidina murala smještenoga u središtu Splita, na koji se Šimić na početku razgovora i osvrnula.
Sam naslov izložbe „Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“ nadahnut je riječima koje je papa Ivan Pavao II. izgovorio 4. listopada 1998. godine u katedrali sv. Dujma.
„Rečenicom – Ovdje povijest ne šuti – papa je izrazio živu prisutnost prošlosti u Splitu koji brižno čuva glasove svojih svetaca, predaka i sugrađana. Ta rečenica kasnije je uklesana na spomen-ploču u splitskoj katedrali te i danas odzvanja Splitom i njegovom okolicom. Mnogi Splićani i Dalmatinci, a tako i Ana i ja, dobro pamtimo papin dolazak u Split i njegove mudre riječi.“, pojašnjava viša kustosica Perko Kerum misao vodilju izložbe koja prati više od tisuću godina staru kulturu glagoljske riječi i pisma u Splitu.
Izložbu prati i katalog u kojem se, uz tekstove dviju autorica izložbe, mogu čitati i vrijedni prilozi koje potpisuju don Slavko Kovačić (Katolički bogoslovni fakultet, Nadbiskupski arhiv u Splitu), Katarina Lozić Knezović (Filozofski fakultet u Splitu), Mirko Jankov (Umjetnička akademija u Splitu), Branko Jozić (Književni krug Split – Marulianum), Ivan Balta (Nadbiskupski arhiv u Splitu) i Ivan Andabak (Državni arhiv u Splitu).
„Darka i ja iznimno smo zahvalne na prilici da radimo ovu izložbu. Naši suradnici i nas dvije u glagoljaštvu vidimo prvorazrednu povijesnu, kulturnu i duhovnu pojavu koja ima odgovore na pitanja koje muče i suvremenoga čovjeka. Nadamo se brojnim posjetiteljima izložbe koji će se iz prve ruke željeti uvjeriti jesmo li pritom u pravu.“, zaključuje suautorica Šimić, pozivajući sve ljubitelje hrvatske kulturne baštine da u što većem broju posjete izložbu:
„Svi znatiželjni Splićani te njihovi gosti diljem Hrvatske i svijeta dobrodošli su posjetiti izložbu. Bit će poticajna i velikima i malenima, pogotovo u jesenskim danima kad je potrebno nešto da nam podigne duh.“
U iščekivanju otvorenja izložbe, donosimo i kratki dokumentarni prikaz kao uvod u sve ono što su naše sugovornice i istaknule – važnost glagoljaštva u splitskoj, ali i cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.
VIDEO
Izložba „POVIJEST KOJA NE ŠUTI: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“ bit će otvorena u srijedu 29. listopada u 12 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, te ostaje dostupna za razgledavanje posjetiteljima do 20. prosinca.
MGS PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
U petak, 12. prosinca u 19 sati, u Arheološkom muzeju Narona otvara se izložba „Tragovima arheološke baštine Baćine“, koja donosi pregled najznačajnijih arheoloških nalaza prikupljenih na području naselja Baćina (Grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija).
Tijekom proteklih godina u fundus muzeja pohranom i poklonima dospjeli su brojni nalazi s područja Baćine. Na izložbi se predstavlja oko stotinu artefakata s četiri nalazišta: Sv. Jure, Sv. Andrija, Portina i Poljuća. Nalazišta Sv. Jure i Sv. Andrija istraživao je Arheološki muzej Narona 2022. i 2023. godine, dok je podvodno nalazište Portina istražio Arheološki muzej u Splitu 2017. godine. Voditelji istraživanja bili su mr. sc. Toni Glučina i Mario Radaljac. Nalazište Sv. Andrija prvi put je istraživano još prilikom gradnje Jadranske magistrale. Tri nalazišta – Sv. Andrija, Sv. Jure i Portina – registrirana su kao zaštićena kulturna dobra, dok je Poljuća neistraženo nalazište.
Dio nalaza iz Portine muzeju je darovao gospodin Goran Zolnaić, a nalaze iz Poljuće gospodin Dominko Marinović.
Nalazi predstavljeni na izložbi svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Baćine od srednjeg neolitika do novog vijeka, otkrivajući vrijedne tragove materijalne kulture i povijesnog razvoja ovog područja.
Autorica izložbe je viša kustosica Konstanta Bukovac. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2026. godine.
AMN PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Više predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavljeni su na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi u Španjolskoj. Izložba ostaje otvorena do 5. travnja 2026. godine.
Kustosice izložbe, Esther Pons Mellado i Isabel Olbés Ruiz de Alda, zajedno s tehničkom kustosicom Maite Mascort Roca, razvile su ovu izložbu fokusirajući se isključivo na rane faze života u starom Egiptu, koje su oblikovale budućnost svakog egipatskog stanovnika u zemlji Nila, bez obzira na to gdje je živio ili kojem je društvenom sloju pripadao. Djetinjstvo i adolescencija, predstavljeni su na izložbi s gotovo 200 izložaka iz španjolskih i europskih muzeja i institucija, privatnih kolekcija, imerzivnim audiovizualnim sadržajima svakodnevni život mladih u zemlji Nila: njihove obitelji, igre, obrazovanje, rituale, zdravlje i vjerovanja.
Mrežna stranica izložbe:
https://eldespertaralavidaenegipto.com/en/home/
Izdvajamo dva predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu koja se mogu vidjeti na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi:
Pogrebna maska
Pozlaćena pogrebna maska od katronaže, obojena u raznim bojama. S obzirom na veličinu radi se vrlo vjerojatno o dječjoj maski.
Maska se po spoju dva stila može datirati u sam kraj ptolomejskog i početak rimskoga razdoblja. Po stilu pripada maskama iz Haware.
Datacija: ptolemejsko razdoblje (332-30. pr. Kr.) / rimsko razdoblje (30. pr. Kr – 395.)
Drvena lutka
Lutka, odnosno tijelo lutke, bez glave i završetaka udova. Predmet koji na prvi pogled izgleda kao dječja igračka. Međutim, na lutki je naglašena spolna simbolika. Lutka nosi kratku haljinu od crvenih crjepića (ili entiteta koji podsjećaju na riblje ljuske), a to je jedan od glavnih atributa Izide. Stoga postoji mogućnost da je lutka imala neku ulogu u narodnoj religiji plodnosti. Oko vrata lutke oslikan je nejasan lik koji podsjeća na pretpovijesne ženske idole plodnosti, a na leđima u visini abdomena kornjača.
Datacija: Srednje kraljevstvo (2055-1650. pr. Kr.)
AMZ PRESS
Izvor: Igor Krajcar/AMZ
by PRESS | May 25, 2026 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Održavanje izložbe „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ u Trstu
Museo d’Antichità J.J. Winckelmann
22. 5. – 16. 8. 2026.
Jedan od najpoznatijih neandertalskih nalaza na svijetu prvi put napušta Hrvatsku. Znamenita Lubanja C iz Krapine bit će predstavljena međunarodnoj publici u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trstu u sklopu izložbe „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“.
Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.
Izložba će biti predstavljena u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trst, u razdoblju od 22. svibnja do 16. kolovoza 2026. godine. Ovo gostovanje predstavlja prvo samostalno predstavljanje Lubanje C izvan granica Republike Hrvatske, čime se ovaj iznimno vrijedan nalaz po prvi put sustavno prezentira međunarodnoj publici u kontekstu velike europske muzejske institucije. Takvo predstavljanje ima posebnu važnost za međunarodnu vidljivost hrvatske znanstvene i kulturne baštine te dodatno potvrđuje značaj krapinskih nalaza u globalnim istraživanjima ljudske evolucije. Istodobno, izložba otvara prostor za jačanje međunarodne stručne suradnje i razmjenu znanja između HPM-a i inozemnog muzeja.
Nalazište neandertalaca u Krapina jedno je od vrlo važnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovo brdo, a istraživano je od 1899. do 1905. godine pod vodstvom znamenitog znanstvenika Dragutin Gorjanović-Kramberger. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu. Procjenjuje se da su ondje pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je omogućilo značajne znanstvene uvide u neandertalce te usporedbe s nalazima iz drugih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka iznimno bogata, Lubanja C njezin je najpoznatiji dio. Osim anatomskih obilježja, posebnu pozornost privlače urezi na čeonoj kosti koji upućuju na složenije, moguće simboličke aspekte života neandertalaca.
Središnji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive fosil neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima.
Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake. Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju popratne publikacije, odnosno katalog izložbe, za stjecanje dodatnih spoznaja o fosilnom nalazu i neandertalcima.
U sklopu izložbe predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni široj javnosti i znanstvenoj zajednici, uz sudjelovanje muzejskih djelatnika i vanjskih suradnika iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i stručnih iskustava.
HPM PRESS
Slike s otvorenja izložbe u Zagrebu u studenom 2025.
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Kao jedna od najznačajnijih ravničarskih nekropola željeznog doba u dolini Vardara, odnosno Povardarju, arheološko nalazište Lisičin Dol u blizini Valandova ponovno je dospjelo u središte akademske i kulturne javnosti. Ovo ključno nalazište pruža važne dokaze o demografskom širenju, materijalnom bogatstvu i visokom društvenom statusu lokalnih prapovijesnih zajednica, dok najnovija otkrića bacaju posve novo svjetlo na njihov duhovni i obredni život.
Obilježen nizovima grobova raspoređenih linearno, Lisičin Dol pripada tipu ravničarske nekropole. Tijekom razvijenog željeznog doba područje donjeg Vardara doživjelo je značajan demografski rast. To je širenje stanovništva dobro dokumentirano brojnim istraženim nekropolama diljem doline donjeg Vardara, osobito na području Valandova i Gevgelije, gdje je gotovo u cijelosti istraženo približno deset nalazišta.
Izložba Nepenthe – eliksir iz Zemlje Sunca donosi ekskluzivan uvid u jedno od najzanimljivijih otkrića u regiji: četiri bogata ženska groba datirana od kasnog 8. do ranog 7. stoljeća pr. Kr.
U središtu izložbe nalazi se nekoliko iznimno bogatih ukopa mladih žena, koji nude rijedak i fascinantan pogled na duhovni svijet željeznog doba. Posebno je dojmljiv oštar kontrast između jednostavnosti i raskoši: same grobne konstrukcije iznenađujuće su jednostavne i minimalističke, dok grobni prilozi položeni u njih pripovijedaju posve drukčiju priču. Kod svih pokojnih osoba dokumentiran je iznimno bogat repertoar osobnih predmeta i predmeta kultnog značenja. Među njima prevladavaju osebujne makedonsko-peonske bronce, koje otkrivaju istaknut društveni i duhovni status što su ga te mlade žene imale unutar svoje zajednice. Nadalje, grobni prilozi pronađeni u grobu 15 snažno upućuju na to da pokojna osoba nije bila tek obična plemkinja, nego moćna svećenica-iscjeliteljica čija je društvena uloga bila duboko povezana s misticizmom i liječenjem.
Poseban naglasak izložbe stavljen je na glasovite makedonsko-peonske bronce. „Makedonske” ili „peonske” bronce predstavljaju jedan od najdojmljivijih i autohtonih fenomena materijalne kulture središnjeg Balkana, datiran u razdoblje od 8. do 6. stoljeća pr. Kr. Ova osebujna skupina zavjetnih predmeta i nakita, ponajprije otkrivena u nekropolama duž doline Vardara, odražava visok stupanj tehnološkog napretka, ali i složenu duhovnu bit peonskih zajednica. Među njima se posebno ističu jedinstveni privjesci u obliku piksida, odnosno kapsula u obliku maka. Upravo ti predmeti otkrivaju duboku povezanost između vjerskih obreda i iscjeliteljskih praksi tijekom željeznog doba. U to je vrijeme mak, odnosno afion, služio kao važan izvor opijata, koji su se koristili za ublažavanje boli, terapijske postupke i izazivanje obrednog transa.
AMI PRESS
