AMI – Izložba ”Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu” [PRESS]

Na izložbi je predstavljeno 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta (Siscia, Asseria,Viminacium, Sirmium, Burgenae i dr.) Najviše primjeraka potječe s područja nekadašnje rimske provincije Panonije, od kojih je gotovo polovica iz Siska.

Većinom se radi o slučajnim nalazima, a dospjeli su u Muzej zahvaljujući muzejskim povjerenicima. Dio nalaza pronađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe, koje se provodilo u nekoliko navrata od 1900. do 1913. godine, a tek nekoliko primjeraka prstenja pronađeno je u arheološkim istraživanjima.

Oblici prstenja variraju od vrlo jednostavnih do onih bogato ukrašenih gemama, filigranom i granulacijom, a odražavaju tendencije u oblikovanju i postupne promjene u modi prisutne diljem Carstva u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.

Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene,

kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.

Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju

statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i

posebnim zakonom (ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.

Autorica izložbe je Nikolina Perok, a autorice postava Nikolina Perok i Dora Kušan Špalj. Za grafičko oblikovanje zadužen je Srećko Škrinjarić. Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Povodom ove izložbe, njezin domaćin Arheološki muzej Istre priredio je prigodan suvenir – repliku zlatnog prstena sa stiliziranim prikazom ribe s kraja 1. stoljeća pronađenog na Marsovom polju u Puli. Replika je izrađena od pozlaćenog srebra, a od originala se razlikuje utoliko što je obruč prstena otvoren, tako da se može prilagoditi svakom prstu. Prstenje je u Rimu osim ukrasne imalo simbolično i magijsko značenje, a riba je u rimsko doba bila simbol obilja, mudrosti, plodnosti i vječnog života. Suvenir je proizvela pulska Zlatarna David, a moguće ga je kupiti u suvenirnici Arene.

 

image placeholder

 

AMI PRESS

AMI – Otvorenje izložbe „S pogledom na more: Rimska vila u Valbandonu“ u Svetim srcima [PRESS]

Arheološki muzej Istre poziva vas na otvorenje izložbe “S pogledom na more: Rimska vila u Valbandonu” autorica Aleksandre Mahić Sinovčić i Ide Koncani Uhač, u petak, 21. lipnja 2024. u 12 sati, u Muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srca u Puli. Izložba će trajati do 10. studenog 2024.

Izložba prikazuje izuzetne nalaze otkrivene tijekom zaštitnog arheološkog nadzora 2022. godine na sjevernoj obali uvale Valbandon, u prvom redu kamenu dekorativnu plastiku i arhitektonske elemente koji su pripadali rimskoj vili.

Rimska vila u Valbandonu, smještena na sjevernoj i južnoj strani uvale, pripisuje se luksuznom maritimnom zdanju u kojem je život trajao od 1. stoljeća pr. Kr. do 5. stoljeća.

Posjetitelji će osim kamenih spomenika moći vidjeti i druge nalaze poput građevinskih i dekorativnih elementa, posuđa, raznolikih uporabnih predmeta te arheobotaničke nalaze koji se čuvaju u fundusu muzeja. Izložba koristi i suvremenu tehnologiju za vizualizaciju pojedinih prostorija vile, pružajući uvid u njihov izgled i atmosferu.

Unaprijed zahvaljujemo na dolasku te vas srdačno pozdravljamo.

S poštovanjem,

Arheološki muzej Istre

image placeholder

 

AMI PRESS

 

AMI – “Spa na rimski način” – novi Prozor u prošlost [PRESS]

U Rimskom je Carstvu održavanje higijene, odnosno kupanje i odlazak u kupelji (thermae i balnea) bio važan ritual za sve slojeve društva. Bila je to neka vrsta društvene aktivnosti, a kupelji su bile i žarišna točka gradskog života. Mnogi antički pisci i pjesnici (Plaut, Plutarh, Ciceron, Plinije St. i Ml., Juvenal, Marcijal, Seneka…) donose podatke o kupeljima, ali ponajviše zanimljive anegdote koje su se odvijale

u tim građevinama. Rimske kupelji bile su mjesto za kupanje, relaksaciju, druženje, ali i mnogo više od toga. Izgrađene su u velikom broju diljem Rimskog Carstva, od Italije do istočnih provincija, od Britanije do Sjeverne Afrike. Razlikuju se privatne i javne gradnje. Bilo da su privatne ili javne, mogle su biti veoma raskošne, kao što su primjerice Trajanove, Karakaline i Dioklecijanove carske terme u Rimu te Hadrijanove

kupelji u Lepcis Magni).

Građevine su uobičajeno slijedile sličnu prostornu shemu koja je ponajprije bila vezana uz tehničke razloge povezane uz protok toplog zraka odnosno uz sustav grijanja, a to je ujedno i olakšavalo snalaženje kupača koji su ih mogli posjećivati u različitim gradovima diljem Carstva. Naime, standardan slijed prostorija bio je tepidarij – kaldarij – frigidarij, gdje je kaldarij imao najvišu temperaturu zraka i poda prostorije.

U kupelji se odlazilo s neizostavnom opremom koju su posjetitelji nosili sa sobom. Važan dio tog toaletnog pribora kod muškaraca i žena činili su aribali i strigili. Nošeni su zajedno na brončanom lančiću ili dršku ovješeni o zapešće ili pojas kupača. Aribali su mogli biti metalni ili stakleni i u njima su se čuvala razna dragocjena ulja koja su se nanosila na tijelo nakon uklanjanja odjeće u svlačionici, a prije odlaska u vježbalište.

Nakon znojenja u lakonikumu ili sudatoriumu, posjetitelj je mogao ići u

posebnu sobu (destrictarium) u kojoj je strigilom skidao, strugao nečistoće s tijela. Opetovano nanošenje ulja na tijelo je bilo uobičajeno. Dakle, osim prije vježbanja, ulje se nanosilo tijekom boravka u kupeljima te na samom kraju kada je često bilo popraćeno i masažom kao završnim ritualom kupanja. Nakon masaže tijelo se naknadno strigilom čistilo od nečistoća.

U “Prozoru u prošlost” izložena su dva aribala – staklene bočice za ulja ili mirise – te četiri brončana strugača tijela okačena na obruč, te još jedan strugač kojemu nedostaje drška.

Autorica izložbe je Aska Šopar, a dizajner postava Vjeran Juhas.

AMI PRESS

image placeholder

AMI – Predavanje o nezakonitoj trgovini starinima u Galeriji C8 [PRESS]

U petak, 14. lipnja 2024. u Galeriji C8 u 11 sati dr. Vojislav Filipović iz Arheološkog instituta u Beogradu održat će predavanje o gorućoj temi nezakonitog stjecanja, trgovine i krijumčarenja starinama na Zapadnom Balkanu, kao i o svojem dosadašnjem radu i stečenim iskustvima, te primjerima dobre prakse i postojećim problemima u različitim kontekstima.

Dr. Vojislav Filipović svoje znanstveno-istraživačke interese usmjerava uglavnom na prapovijesne studije, arheometalurgiju, eksperimentalnu arheologiju i problematiku nezakonite trgovine starinama, tj. arheološkim predmetima. Aktivno surađuje s državnim policijskim, carinskim i pravosudnim tijelima, kao i s Ministarstvom kulture Republike Srbije.

AMI PRESS

image placeholder

Foto: AMI PRESS.

AMI – otvorenje izložbe “Potopljeni Sikuli” [PRESS]

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “Potopljeni Sikuli” u četvrtak, 9.svibnja u Galeriju C8. „Potopljeni Sikuli“ prikazuju rezultate podmorskih arheoloških istraživanja koji su provedeni u sklopu EU projekta Underwatermuse. Uz nove rezultate prezentiran je i materijal pronađen pri ranijim istraživanjima kao i materijal iz podmorja kojeg su sakupili ronioci Neven Lete i Ivica Svilan. Arheološko nalazište Resnik nalazi se pored Kaštel Štafilića, većim dijelom na prostoru današnjeg hotelskog naselja uz ušće potoka Resnik.

U izložbi je naglasak stavljen na tri glavna vremenska i kulturna razdoblja koja su pronađena u podmorju Resnika. To su ostaci neolitskog naselja, utvrđenog naselja s pristaništem iz 2. -1 st pr. Kr. te rimskog pristaništa. Glavnina nalaza koji su prezentirani na izložbi potječe iz vremena 2.-1- st. prije Krista, kada je ovdje egzistiralo naselje Sikuli. Riječ je o planski izgrađenom naselju koje je bilo snažno povezano s obližnjim Tragurijem i Issom, grčkom kolonijom koju su osnovali Sirakužani.

Dio izložbe čini virtualna rekonstrukcija sve tri faze naseljavanja Resnika koje je izradila zagrebačka tvrtka Novena d. o. o., a koje se može pogledati preko VR naočala Oculus 2 i digitalnog totema.
Autori izložbe su Anamarija Bralić, Ivanka Kamenjarin, Mate Parica, Dajana Popović-Dageta i Ivan Šuta. Za likovni postav su bili zaduženi Anamarija Bralić, Ante Jureškin, Ivanka Kamenjarin, Ivan Šuta i Dominik Žanić.
Uz izložbu je tiskan katalog, koji sadrži tekstove na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.

[AMI PRESS]

AMI – “HISTRI U ISTRI” VIŠE OD 200 ARHEOLOŠKIH PREDMETA PO PRVI PUT IZLOŽENO U ITALIJI KAKO BI PREDSTAVILO NAROD HISTRA [PRESS]

Od danas, 15. prosinca 2023., u Muzeju antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr.

Predmeti su prvi put izloženi u Italiji u sklopu izložbe “Histri u Istri”, koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu / Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s Općinom Trst.

Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru otvorena je u četvrtak 14. prosinca 2023., u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze, pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija, zamjenika pulskog gradonačelnika Brune Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovica, te Marzije Vidulli Torlo, kustosice Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann”.

Izložba postavljena u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba.

“Histri u Istri” ostaju otvoreni za javnost sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje, između 10.00 i 17.00 sati.

“Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije – Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst” potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam, Giorgio Rossi. “Put je to kojeg zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i kojeg dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske” – zaključuje Rossi – “što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator”.

“Ostvarivanjem ovog projekta” – tvrdi Damir Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu –“htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje vlastitog kulturnog i ljudskog razvoja. Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s Općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije – Julijske krajine. Prva je izložba, Japodi, tajanstveni

gorštaci u srednjoj Europi,” – prisjeća se Murkovic – “ bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019., a privukla je više od 8000 posjetitelja. Završni susret biti će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba predviđena za razdoblje

2024./2025.”

“Želim posvetiti ovu izložbu našoj nekadašnjoj kustosici, Kristini Mihovilić,” – naglasio je u poruci okupljenima Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli – “koja nas je napustila prošle godine. Ideja o organizaciji izložbe o Histrima bila je njezina i ostvarili smo je 2013. u Puli i potom u Medulinu. Danas je predstavljamo u Trstu, prvom gradu izvan Hrvatske koji će biti domaćinom izložbe o Histrima. Histri su obilježili povijest sjevernog Jadrana tijekom željeznog doba, ne samo Istre već i mnogo šireg područja, koji je uključivao i lokacije današnje Furlanije – Julijske krajine”.

“Željeznodobna kultura Histra” – objašnjava autorica izložbe, Martina Blečić Kavur – “s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja dakle naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom

kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture.”

“Muzej antikviteta “J. J. Winckelmann” s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima,” – tvrdi Marzia Vidulli Torlo, kustosica Muzeja antikviteta “J.J. Winckelmann” – “drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine i uklapaju se u dvorane ne samo fizički, već nalazeći podudarnosti u predmetima iz postava, odražavajući oblike i ukrase. Naime, iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi / Pizzughi istražio

nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu”.

NALAZI I POSTAV

Izložba je fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. st. pr. Kr. sve do konačnog rimskog osvajanja 177. g. pr. Kr. Kroz vizualni i izložbeni postav prikazan u dvoranama na

drugom katu Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu posjetitelji se mogu diviti predmetima kojih je više od dvije stotine, a spadaju među najznačajnija djela istarske umjetničke i kulturne baštine. Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi sahranjivanja. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom.

Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. pr. Kr.

Situlska umjetnost: situle su brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Pronađene su ne samo u Istri nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.

Histarski brod: otkriven prije 10 godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko 10 metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. te je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.

Autor vizualnog identiteta i postava je Vjeran Juhas.

Podudarnosti s predmetima izloženima u Muzeju starina “J.J. Winckelmann”:

Prva istraživanja i prva iskopavanja u Istri odvijala su se pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja; tako je 1904. na lokalitetu Picugi Carlo Marchesetti istražio nekropole triju gradina smještenih u blizini mora nedaleko Poreča i ti su predmeti dio stalnog postava u dvorani na prvom katu.

Potom su u prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja starina u Trstu, izvršili prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij kojeg Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Izbor predmeta koji su tada pronađeni i odmah izdvojeni s iskopavanja tvoreći dio pulskog muzeja u nastajanju, zajedno s drugima iz recentnijih iskopavanja, čine dijelove izložbe predstavljene na drugom katu.

Predmeti s izložbe podudaraju se nadalje s još muzejskih izložaka, naime onih iz odjela grčkih vaza: potonje potječu iz tršćanskog kolekcionarstva 19. st., kao prirodan rezultat pomorskih trgovačkih kontakata. Izložba o Histrima pokazuje kako odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, kao što dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.-4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.

Ured za tisak Općine Trst

Aps komunikacije 040410910| Federica Zar 348 2337014 | zar@apscom.it

Ured za tisak Hrvatske zajednice u Trstu

Luisa Sorbone 348 7480854, +385 99 5031789 | sorboneluisa@gmail.com

Ured za tisak Arheološkog muzeja u Istri

Slađana Bukovac +385 95 3372085 | sladjana.bukovac@gmail.com

[AMI PRESS]