AMZ – Otvorenje izložbe Arheološkog muzeja u Zagrebu ‘Arheologija i speleologija’ u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli (PRESS)

U petak, 10. lipnja 2022. u 12 sati u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje”. Izložba ostaje otvorena do 11. rujna 2022. godine.

Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Paara s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleoloških objekata kao arheoloških nalazišta i suradnjom speleologa i arheologa. Čitatelji se mogu detaljnije upoznati o staništima neandertalaca, Romualdovoj pećini, Pećini vlakno na Dugom otoku, stočarskim špiljama u Hrvatskoj, Maloj pećini u Sutini, pećini Bezdanjači kod Vrhovina, Vilinoj špilji iznad izvora Omble, Spili kod Nakovane I Bubijevoj jami te se više informirati o speleologiji i arheologiji.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Impresum izložbe:
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Istre
Autori izložbe: Ivor Janković, Ivan Drnić, Dalibor Paar

Info:
AMZ PRESS

AMI – Riba kao Krist u “Prozoru u prošlost” (PRESS)

U „Prozoru u prošlost“ Arheološkog muzeja Istre, Carrarina 4, od 1. lipnja do 13. rujna 2022. godine bit će postavljena izložba „Riba: dva motiva ranokršćanske Pule“. Autor izložbe je Željko Ujčić, a javnosti će biti dostupna u srijedu od 13 sati.

Riba je jedan od najstarijih i najpoznatijih starokršćanskih motiva. Riba simbolizira Krista, ali i vjernika spašenog krštenjem. Simbolički pojam ribe (grč. ikhthys) mistični je akronim izveden iz prvih slova grčkih riječi Isus, Krist, Božji sin, Spasitelj. Motiv ribe bio je tajni znak ranokršćanske zajednice, ali i simbol u vremenima kada se vjera slobodno propovijedala.

Prikaz primorskog podneblja prikladna je tema na mozaicima bazilike sv. Marije Formoze na južnoj obali grada koji živi s pomorstvom i ribarstvom. Tako su blizina i svježina mora te simbolično značenje ribe neposredno nadahnuće kršćanskoj zajednici. Bazilika sv. Marije Formoze u Puli izgrađena je u doba Istranina Maksimijana, biskupa Ravenne (6. st.). Na raznobojnim podnim mozaicima oslikavale su se kršćanske teme, ali predstavljene kao stilizirani geometrijski motivi. More je prikazano u sjevernom brodu kao valoviti motiv nizova nasuprotnih „pelti“ (grčki štit u obliku polumjeseca). Ponavljanje valovitog motiva stvara aluziju morske površine i valovitog traga mora na pješčanim obalama.

Konzervator A. Gnirs 1902. g. donosi crtež segmenta podnog mozaika s prikazom ribe iz središnjeg broda bazilike, od čega je danas očuvan samo manji ulomak. Motiv mreže od nizova manjih lukova iz bočnoga broda bazilike može se u kontekstu ranokršćanske simbolike očitati kao ljuske na površini ribe. Ovaj geometrijski motiv zastupljen je na ranokršćanskim oltarnim konfesijama i plutejima, te prozorskim tranzenama kao u katedrali u Puli (5. st.).

Reljef ribe na ulomku kamene ploče (5. st.) pronađen je 1882. g. kod crkve sv. Franje u Puli i možda pripada oltarnoj pregradi obližnjeg hipotetičnog ranokršćanskog oratorija. Na drugoj strani ploče prikaz je križa u medaljonu što predstavlja nepobjedivi solarni aspekt Kristove božanske osobe, odnosno lovorov pobjednički vijenac koji slavi Krista.

Info:
AMI PRESS

AMI – U Puli održan međunarodni kongres podvodne arheologije (PRESS)

U PULI ODRŽAN MEĐUNARODNI KONGRES PODVODNE ARHEOLOGIJE

Dvadeset sedmo izdanje međunarodnog kongresa podvodne arheologije „In Poseidon’s Realm“ (“U Posejdonovu carstvu”) održalo se od 16. do 22. svibnja u Puli, a domaćin manifestacije koju organizira njemačka udruga DEGUWA bio je Arheološki muzej Istre. Kongres s višedecenijskom tradicijom održava se jednom godišnje, naizmjenično u Njemačkoj, i u nekoj drugoj zemlji.

Ovogodišnja tema kongresa “Pomorski krajolici” uključivala je obalne i podvodne lokalitete. Arheolozi iz desetak zemalja, kao što su Australija, Italija i Grčka, održali su više od 30 predavanja na kojima su predstavili istraživanja brodoloma iz raznih perioda i u raznim morima, drevnih luka, brodogradnje i obalnih pejzaža. Pred stručnjake je postavljen izazov stvaranja čim točnije rekonstrukcije nekadašnjeg izgleda određenog kulturnog krajolika.

Na kongresu je promovirana i monografija “Mijoka”. Knjiga autorice iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vesne Zmaić , bavi se arheološkim nalazištem brodoloma koji se početkom 17.stoljeća dogodio u blizini Murtera. Nalazi upućuju kako je riječ o gusarskom brodu kojim su prevozili opljačkane predmete, od kojih su mnogi najfiniji rad talijanskih i njemačkih zanatskih radionica 16. stoljeća.

Kroz izložbu “Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina” goste je provela autorica Duška Romanović iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Arheolozi sudionici kongresa uz stručno su vodstvo razgledali Pulu i njezino povijesno naslijeđe, Rovinj, gdje su obišli Ekomuzej batana i ronili s Ronilačkim centrom Shark, a vidjeli su i arheološka nalazišta na Brijunima, te rimske vile koje se uz pomoć VR naočala mogu doživjeti na poluotoku Vižula. Upoznali su se i s jednim od najvažnijih istarskih podvodnih nalaza, prapovijesnim šivanim brodom iz uvale Zambratija.

Referati s kongresa bit će objavljeni u njemačkom zborniku za podvodnu arheologiju i kulturnu povijest “Skyllis”.

Daljnja suradnja između hrvatske i njemačke arheologije najavljena je za jesen: studenti Odjela za klasičnu arheologiju Sveučilišta u Marburgu doputovat će u Istru kako bi proučavali pomorske krajolike u priobalju. Mentorica će im biti voditeljica Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač.


Fotografiju ustupio AMI

Info:
AMI PRESS

AMI – Religije kamenog doba, otvorenje izložbe (PRESS)

U petak, 6.svibnja 2022 u 12 sati u Galeriji C8 otvara se izložba
RELIGIJE KAMENOG DOBA
Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar

Autori stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Ivor Karavanić

Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.

Prapočetci religije udaljeni su desecima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora pa smo usmjereni na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza. Količina građe relevantne za ovu temu doista je ogromna, a potječe s brojnih lokaliteta. Izložba donosi repertoar najvažnijih nalaza kojima arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor.

Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću. Na 15 izložbenih plakata kronološki su predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja izraženu putem antropomorfne i zoomorfne paleolitičke i neolitičke plastike, paleolitičkog stijenskog slikarstva i razrađenih ukopnih praksi obaju razdoblja. U vitrinama je izložena reprezentativna arheološka građa koju vezujemo uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba. Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.

Izložbu prate bogato ilustrirani dvojezični katalog na 96 stranica i dvojezični deplijan. Tematske cjeline unutar kataloga odgovaraju onima na izložbenim plakatima, ali su opsegom opširnije i sadrže dodatna pojašnjenja.

Info:
AMI PRESS

AMI – Izložba ‘Tajne šivanih brodova’ (PRESS)

OTVORENJE IZLOŽBE “TAJNE ŠIVANIH BRODOVA ANTIČKE LUKE U ZATONU KOD NINA”

Izložba Dušanke Romanović „Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina – Pregled istraživanja i dosadašnji rezultati“ otvara se u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca sutra, 7.travnja u 19 sati. Izložba pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci u Zatonu, njihovu važnost i dosadašnje rezultate.

Antički Nin (Aenona), iako se nalazi na moru, imao je svoju luku 2,5 km jugozapadno na rtu Kremenjača. Zatonska luka imala je veliko značenje za ekonomiju municipija Enone. Bila je privremena postaja na ovom dijelu pomorskog puta istočne jadranske obale, između Grčke, južne Italije i sjevernog Jadrana, gdje su brodovi tražili sklonište na kraju svog putovanja ili od nevremena.

Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina prošlo je već 55 godina, a prva istraživanja proveo je Zdenko Brusić. Luka je na istočnoj, unutrašnjoj strani, imala operativnu obalu za pristajanje brodova i pretovar tereta, a funkcionirala je puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. st., intenzivno se koristila do kraja 3. st., a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. st.

Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju šivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Ostatci prvog šivanog broda Zaton 1 otkriveni su 1966., a 1979. g. brod je dokumentiran i izvađen. Ostatci drugog šivanog broda Zaton 2 otkriveni su 1982., a 1987. g. brod je dokumentiran, izvađen i pohranjen u Arheološkom muzeju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godina sustavna arheološka istraživanja luke nastavljena su 2002. g. kada je pronađen i treći šivani brod Zaton 3. Od tada istraživanja s manjim prekidima traju sve do danas, a zadnja kampanja provedena je 2019. g. kada je brod Zaton 3 detaljno dokumentiran i kada je napravljen njegov 3D georeferencirani fotogrametrijski model.

Šivani brodovi jedinstveni su zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šiva­nja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Ja­drana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijeli su razvoju posebne tradicije brodo­gradnje kod Liburna. U antičkoj luci u Zatonu otkrivena su tri broda rađena tehnikom šivanja. Pronađeni su u sloju s rimskim materijalom pa brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Ri­mljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st., u Caskoj, Puli i Poreču.

Antički pisci također spominju specifičan tip histarskih i liburnskih brodova poznatih pod nazivom serilija (serilia) te način njihove gradnje. Tako Marko Pakuvije u 2. st. pr. Kr. kaže: „Nikakav tesarski klin ne drži na okupu sklop brodskog trupa, nego je on šivan lanom i žukovom užadi“. Brnistra je danas kod nas gotovo pot­puno zaboravljena tekstilna sirovina, a bila je po­znata već u antičko doba kada su ju Grci i Rimljani uvelike koristili kao sirovinu za izradu užadi i mreža.

Oso­bitost je u načinu spajanja platica (vojeva) međusobno šivanjem kroz rupice koje su bile probušene kroz vanjsku oplatu. Nakon što su rupice napravljene, snop konopa za brtvljenje bio je položen duž gornje strane šava na spoj dviju platica. Nit za šivanje zatim se provlačila kroz probušene rupice, preko konopa za brtvljenje, i čvrsto povlačila da se učvrsti dok se dvije daske oplate ne bi spojile kao jedna. Da bi spriječili proklizavanje niti za šivanje, nakon što je nit bila dobro zategnuta, u svaku je rupicu bio umetnut mali drveni čavao. Preko svega se još premazivala smola kako bi se postigla vodonepropusnost plovila. Brodograditelji su na rebrima napravili prilično velike utore da bi izbjegli loše prianjanje između rebara i oplate i da bi se izbjeglo oštećenje šavova. Ti su otvori na rebrima služili i kao slivnice. Rebra su bila pričvršćena za vanjsku oplatu drvenim čavlima koji su prolazili kroz rebra i oplatu.

Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena. Od tri zatonska broda prva dva su izvađena iz mora, dok je treći još uvijek u moru i od sva tri pronađena broda, sačuvani ostatci ovog trećeg nalaze se u najboljem stanju. Podatci o prvom i drugom pronađenom šivanom brodu u antičkoj luci u Zatonu poznati su nam uglavnom iz sačuvane dokumentacije, koja i nije opsežna, dok najviše podataka imamo za treći šivani brod.

Brod Zaton 1 je nakon vađenja 1979. g. konzerviran, ali iz nepoznatih razloga njegova konzervacija nikad nije završena. Brod Zaton 2 u bazenu s vodom je na svoju konzervaciju čekao punih 27 godina, od 1987. g. kada je izvađen do 2014. g. kada se započelo s njegovim čišćenjem, a 2015. g. i s konzervacijom otopinom polietilen-glikola.

Sva tri broda građena su na isti način, s određenim razlikama u samoj konstrukciji. Brodovi leže na kobilici koja je bila centralni dio broda od kojeg se vojevi (nizovi) šire na obje strane. Vanjska je oplata bila povezana s različito očuvanim rebrima. Brodovi Zaton 2 i Zaton 3 imaju djelomično sačuvanu i unutrašnju oplatu, dok brod Zaton 3 ima sačuvanu i hrptenicu s temeljnicom za jarbol.

Drveni elementi brodske opreme, užad i jedra vrlo su rijetko sačuvani u arheološkom kontekstu. U neposrednoj blizini svih triju brodova pronađeni su brojni arheološki ostatci i brojni predmeti izrađeni od organskog materijala (koža, drvo, konop), među kojima su vrlo značajni oni koji su bili dio brodske opreme. Tako možemo izdvojiti vrijedne nalaze kao što su drveni kolotur, stezalica ili „šuplja glava“ te priteg (zatezač) za jedro.

Za sada je nejasno koju su funkciju šivani brodovi imali u luci. Vrlo je vjerojatno da su se koristili višenamjenski, od utovara/istovara robe kao pomoćni brodovi, za prijevoz putnika ili tereta na užem području i/ili za kraća međuotočna putovanja. Šivani brodovi pokretani su snagom vjetra, pomoću jednog, vjerojatno križnog jedra. To sa sigurnošću možemo potvrditi za brod Zaton 3 koji ima sačuvanu hrptenicu s temeljnicom za jarbol. O njihovoj veličini nije, za sada, moguće govoriti sa sigurnošću. Od sva tri broda jedino je brod Zaton 2 imao gušće postavljena rebra pa možemo pretpostaviti da se koristio za prijevoz težeg tereta. Radijus kretanja takvih brodova nije mogao biti velik i vjerojatno je riječ o međuotočnoj plovidbi zadarskim arhipelagom.

Na izložbi posjetitelji se mogu upoznati sa šivanim brodovima preko izložbenih panoa koji tematski obrađuju cjeline (uvod, tehnika šivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, brodska oprema i analiza). Također mogu vidjeti originalne dijelove brodske konstrukcije brodova Zaton 1 i Zaton 2, kao i dijelove brodske opreme. Imaju priliku vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1 : 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1 : 10. Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Dođite i otkrijte tajanstveni svijet šivanih brodova…

Info:
AMI PRESS