AMZD – Predstavljanje knjige “Numizmatička topografija zadarskog područja” [PRESS]

U utorak 28. svibnja u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar predstavit će se knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.

Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.

Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.

O knjizi će govoriti: izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru,  dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te dr. sc. Jakov Vučić, viši kustos u Arheološkom muzeju Zadar.

[PRESS]

AMZ – Izdana digitalna publikacija „Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“ [AMZ PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.

Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE

Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.

Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.

Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.

Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.

Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.

Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

[AMZ PRESS]

Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.

Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.

Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.

‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.

S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.

Vendi Jukić Buča

Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’

 

Čestitke!

Uredništvo

 

Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula

Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363

 

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

 

Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.

NMSL – Vabilo na predstavitev nove monografije iz serije KiM: From Ocra to Albion / Od Okre do Albijske gore (PRESS)

V petek, 6. maja, vas ob 11. uri vabimo v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1) na predstavitev nove monografije iz serije Katalogi in monografije 45

FROM OCRA TO ALBION / OD OKRE DO ALBIJSKE GORE

Avtor: Boštjan Laharnar
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora

Na predstavitvi bodo sodelovali:

  • dr. Pavel Car,
  • dr. Boštjan Laharnar,
  • dr. Peter Turk in
  • zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.

Več o monografiji:

Gori Nanos in Snežnik sta ključni topografski orientacijski točki in dajeta notranjski pokrajini pomemben pečat. Uvrščata se med tiste geografske pojme, o katerih so se ohranili najzgodnejši zapisi o današnjem slovenskem prostoru. Antični pisni viri na stičišču med Julijskimi Alpami in Dinarskim gorstvom beležijo ime Okra, ki je hkrati označevalo prelaz (območje Razdrtega), goro (Nanos) in naselbino (morda Grad pri Šmihelu pod Nanosom). Strabon, grški zgodovinar in geograf (rojen leta 64 ali 63 pr. n. št., umrl leta 24 n. št.), v zvezi z Okro omenja tudi gorsko ime Albion, ki v prvi vrsti označuje Snežnik.

Zdi se, da je bil prvi poselitveni vrh na Notranjskem v pozni bronasti dobi. Zadnje desetletje so odkrili več poznobronastodobnih najdišč v nižinah. V ta čas datiramo nekatere posamične najdbe iz jamskih najdišč in z gradišč ali njihove okolice.

Gradnja in razvoj gradišč sta dosegla vrh v železni dobi. Nekatera so ostala obljudena v rimski dobi, z zatonom rimske države pa so opustili tudi ta.

Mejnik v preučevanju preteklosti Notranjske je bil začetek uporabe podatkov zračnega laserskega skeniranja zemeljskega površja oz. lidarja v arheologiji Slovenije. Rezultati arheoloških analiz lidarskih podatkov so nam omogočili ne le vpogled v tlorise gradišč, ampak tudi gradiščno krajino. Slikovni prikazi izvrednotenih lidarskih podatkov in njihova arheološka interpretacija so sestavni del topografskih opisov najdišč, ki jih obravnavamo v 3. poglavju.

Med posamičnimi najdbami z notranjskih najdišč, ki jih predstavljamo v knjigi, prevladujejo fibule in druge vrste nakita, orodje, orožje in vojaška oprema, odlomki kovinskih posod ter novci.

Tipološki in kronološki analizi najdb je namenjen velik del 4. poglavja. Njeni izsledki in interpretacija najdb so nas vodili pri kronološki opredelitvi ter določitvi trajanja uporabe arheoloških najdišč. Skušali smo jih razumeti v okviru širše arheološke in zgodovinske podobe, s poudarkom na obdobju prehoda iz mlajše železne v rimsko dobo. Ugotovitve in glavne poudarke o železni in rimski dobi na Notranjskem smo ovrednotili in povzeli v sklepnem poglavju.

Vsebina (pdf, 235 KB)

Info:
NMSL PRESS

AMZ – Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.

Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.

Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.

„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).

“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)

Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK

Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.


Info:
AMZ PRESS

AMZ – Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online (PRESS)

MEĐUNARODNI ČASOPIS
IRON AGE DANUBE ROUTE MAGAZINE

__
Prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine dostupan online

Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.

Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.

Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki koji vas zanimaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!

Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!

Sanjin Mihelić
Glavni urednik
Iron Age Danube Route Magazine

Pročitajte časopis Iron Age Danube Route Magazine online

Info:
AMZ PRESS