by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej Zadar, Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
Objavljena je knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.
Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.
Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.
AMZD PRESS
by PRESS | Aug 8, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, Zagreb
U nakladništvu Arheološkog muzeja u Zagrebu izašla je monografija OLEVM ET VINVUM ADRIATICVM – Production of Olive Oil and Wine in Roman Histria and Dalmatia autorice dr. sc. Jane Kopáčkove, stručne suradnice Antičkog odjela AMZ-a. Knjiga je djelomično temeljena na doktorskoj disertaciji autorice „Social and Economical Situation of Countryside in the Roman Province of Dalmatia and in the Histria in the 1st century BC – 5th century AD“, obranjenoj 2021. godine na Institutu za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Karlova sveučilišta u Pragu.
Knjiga predstavlja rezultate dugogodišnjih znanstvenih istraživanja o maslinovom ulju i vinu u rimskom svijetu te odgovara na pitanja kada i kojim putevima su maslina i vinova loza došle na istočnu Jadransku obalu, kako su se uzgajale i koje su metode Rimljani koristili u proizvodnji maslinovog ulja i vina, dvije glavne namirnice antičke prehrane. Znanstvenici su prije smatrali da je proizvodnja vina i maslinovog ulja na istočnom Jadranu bila rijetko zastupljena, iako su klimatski uvjeti zapravo savršeni – topla mediteranska klima, puno sunca i obilje južnih padina u priobalnom dijelu. Rezultati novih istraživanja pokazali su upravo suprotno – proizvodnja vina i maslinovog ulja u rimsko doba u Histriji i Dalmaciji bila je široko raširena i na ekonomskoj karti rimskog svijeta zauzimala čvrstu poziciju.
Iako je knjiga prvenstvo namijenjena znanstvenoj publici, može biti korisna i pojedincima zainteresiranima za lokalnu povijest, proizvodnju maslinovog ulja i vina ili svakodnevni život drevnih civilizacija Mediterana.
AMZ PRESS
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej Zadar, Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
U utorak 28. svibnja u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar predstavit će se knjiga pod naslovom Numizmatička topografija zadarskog područja, a čiji su autori izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Rad na ovom iznimno vrijednom djelu autori su započeli prije gotovo dva desetljeća u okviru znanstvenog projekta Numizmatička topografija Hrvatske. Pokrovitelj dijela toga projekta, nazvanog Fundmünzen der Römischen Zeit in Kroatien, bila je Akademie der Wissenschaften und der Literatur u Mainzu, a glavna urednica i recenzentica prof. dr. Maria Radnoti Alföldy.
Knjiga na 323 stranica donosi više od 3400 primjeraka novca iz vremena antike i ranoga srednjeg vijeka, koji je pronađen na zadarskom prostoru. Bogati numizmatički podaci su crpljeni iz postojeće stručne i znanstvene literature, kao i izravnim uvidom u muzejske i druge javne i privatne zbirke. Posebnu vrijednost predstavlja veliki broj novca dokumentiranog tijekom obilaska terena, a koji se u ovoj knjizi prvi put objavljuje. Pri radu su korišteni i muzejski arhivi te stari muzejski inventari koji sadrže podatke o numizmatičkim nalazima koji do danas nisu sačuvani.
Ova knjiga predstavlja vrijedan doprinos poznavanju numizmatike i već sada je sigurno kako će predstavljati polazišnu točku za sve buduće radove numizmatičke tematike zadarskog i susjednih prostora.
O knjizi će govoriti: izv. prof. dr. sc. Mato Ilkić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Tomislav Šeparović, muzejski savjetnik u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te dr. sc. Jakov Vučić, viši kustos u Arheološkom muzeju Zadar.
[PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, E-book, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.
Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE
Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.
Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.
Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.
Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.
Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.
Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.
Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
[AMZ PRESS]
by Uredništvo | Nov 13, 2022 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Muzeji, Publikacije, Pula, U Hrvatskoj, Uredništvo
Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]
Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.
Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.
Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.
‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.
S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.
Vendi Jukić Buča
Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’
Čestitke!
Uredništvo
Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula
Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363
Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.
Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.
Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.
by PRESS | May 6, 2022 | Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
V petek, 6. maja, vas ob 11. uri vabimo v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1) na predstavitev nove monografije iz serije Katalogi in monografije 45
FROM OCRA TO ALBION / OD OKRE DO ALBIJSKE GORE
Avtor: Boštjan Laharnar
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora
Na predstavitvi bodo sodelovali:
- dr. Pavel Car,
- dr. Boštjan Laharnar,
- dr. Peter Turk in
- zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.
Več o monografiji:
Gori Nanos in Snežnik sta ključni topografski orientacijski točki in dajeta notranjski pokrajini pomemben pečat. Uvrščata se med tiste geografske pojme, o katerih so se ohranili najzgodnejši zapisi o današnjem slovenskem prostoru. Antični pisni viri na stičišču med Julijskimi Alpami in Dinarskim gorstvom beležijo ime Okra, ki je hkrati označevalo prelaz (območje Razdrtega), goro (Nanos) in naselbino (morda Grad pri Šmihelu pod Nanosom). Strabon, grški zgodovinar in geograf (rojen leta 64 ali 63 pr. n. št., umrl leta 24 n. št.), v zvezi z Okro omenja tudi gorsko ime Albion, ki v prvi vrsti označuje Snežnik.
Zdi se, da je bil prvi poselitveni vrh na Notranjskem v pozni bronasti dobi. Zadnje desetletje so odkrili več poznobronastodobnih najdišč v nižinah. V ta čas datiramo nekatere posamične najdbe iz jamskih najdišč in z gradišč ali njihove okolice.
Gradnja in razvoj gradišč sta dosegla vrh v železni dobi. Nekatera so ostala obljudena v rimski dobi, z zatonom rimske države pa so opustili tudi ta.
Mejnik v preučevanju preteklosti Notranjske je bil začetek uporabe podatkov zračnega laserskega skeniranja zemeljskega površja oz. lidarja v arheologiji Slovenije. Rezultati arheoloških analiz lidarskih podatkov so nam omogočili ne le vpogled v tlorise gradišč, ampak tudi gradiščno krajino. Slikovni prikazi izvrednotenih lidarskih podatkov in njihova arheološka interpretacija so sestavni del topografskih opisov najdišč, ki jih obravnavamo v 3. poglavju.
Med posamičnimi najdbami z notranjskih najdišč, ki jih predstavljamo v knjigi, prevladujejo fibule in druge vrste nakita, orodje, orožje in vojaška oprema, odlomki kovinskih posod ter novci.
Tipološki in kronološki analizi najdb je namenjen velik del 4. poglavja. Njeni izsledki in interpretacija najdb so nas vodili pri kronološki opredelitvi ter določitvi trajanja uporabe arheoloških najdišč. Skušali smo jih razumeti v okviru širše arheološke in zgodovinske podobe, s poudarkom na obdobju prehoda iz mlajše železne v rimsko dobo. Ugotovitve in glavne poudarke o železni in rimski dobi na Notranjskem smo ovrednotili in povzeli v sklepnem poglavju.
Vsebina (pdf, 235 KB)
Info:
NMSL PRESS
