AMZ – 17. 18. i 19. lipnja 2022. održani su Europski dani arheologije (PRESS)

Od 17. do. 19. lipnja 2022. u Hrvatskoj smo obilježili Europske dane arheologije za koje je programski sadržaj pripremilo 17 institucija, a koji se sastojao od 56 događanja i virtualnih sadržaja. Događanja i virtulane sadržaje posjetilo je 4312 zaljubljenika u arheologiju. 

Ove godine bila su organizirana stručna vodstva, obilazak arheoloških lokaliteta, radionice, kamp za djecu i mlade, predavanja, virtualne izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) koji okupljaju niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi se na popularan i pristupačan način prezentirala arheologija i podijelila nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.

2022. godine u obilježavanju Europskih dana arheologije u Hrvatskoj sudjelovali su:

Arheološki muzej Narona

Arheološki muzej u Zagrebu

Gradski muzej Karlovac

Gradski muzej Križevci

Gradski muzej Virovitica

Gradski muzej Vukovar

Institut za arheologiju

Muzej grada Trogira

Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor

Muzej krapinskih neandertalaca

Muzej seljačkih buna

Muzej vučedolske kulture

Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Općina Kaptol

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Zavičajni muzej Poreštine

Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home

Održani Europski dani arheologije 2022

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS

AMN – Međunarodni dan muzeja 2022 (PRESS)

Ovogodišnji program povodom obilježavanja 42. Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022., u znaku je završetka 27. Edukativne muzejske akcije i prezentacije programa Ples u antici na platou ispred crkve sv. Vida. U realizaciji istoimenog programa sudjeluju profesori i učenici srednjih škola iz Metkovića, Opuzena i Ploča koji će ovom prilikom predstaviti svima okupljenima svoje radove i zapažanja o tome kakvi su se plesovi plesali u antičko doba, u kojim su se prigodama izvodili te kako se ples prikazivao u antičkoj umjetnosti. U sklopu događanja tradicionalne neretvanske plesove će izvesti članovi KUD-a Metković. Nakon prezentacije će se na platou ispred crkve sv. Vida za učenike osnovne područne škole Vid, pod vodstvom stručnih djelatnika muzeja, održati likovna radionica Ples. Za sve individualne velike i male posjetiteljice i posjetitelje omogućili smo na MDM2022 besplatan ulaz u muzej uz razgledanje stalnog postava, izložbe iz fundusa Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona i gostujuće izložbe Istočnomediteransko staklo te 30 % popusta pri kupnji muzejskih izdanja i 15 % popusta pri kupnji suvenira.

Arheološki muzej Narona na Međunarodni dan muzeja obilježava petnaestu obljetnicu od otvorenja muzeja za posjetitelje. Pozivamo vas da dođete i s nama proslavite rođendan te usput otkrijete što nude ovaj prekrasni mladi muzej i stari antički lokalitet Narona.

Program:
09:00 – 16:00 besplatan ulaz i razgledanje muzeja za individualne posjetiteljice i posjetitelje
09:00 – 16:00 promotivna prodaja muzejskih izdanja i suvenira
10:00 – 11:00 prezentacija Ples u antici i nastup KUD Metković na platou ispred crkve sv. Vida
11:00 – 12:00 likovna radionica Ples na platou ispred crkve sv. Vida

https://www.a-m-narona.hr/wp-content/uploads/2015/03/muzej-narona-11.jpg

Info:
AMN PRESS

AMZD – NOĆ MUZEJA 2022. U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR (PRESS)

Muzeji između stvarnog i digitalnog / Muzeji u uvjetima globalne krize – Vol. 2

Već dugi niz godina Arheološki muzej Zadar, s ciljem unaprjeđenja svoga temeljnog poslanja, koristi suvremene tehnologije. U našemu se radu digitalno i stvarno, koliko god u svojoj osnovi bili u suprotnosti, nadopunjuju, omogućujući učinkovitije sakupljanje, zaštitu, izlaganje i predstavljanje povjerene nam baštine. Uporaba suvremene tehnologije osigurala je neprekinutu komunikaciju s našim posjetiteljima i u ovim izvanrednim okolnostima, posebice u organizaciji Noći muzeja. Stoga vas i ove godine pozivamo da nam se pridružite u petak 28. siječnja 2022. na Facebook stranici Muzeja od 18 do 1 sat, u programu koji su za Vas priredili muzejski djelatnici, samostalno ili u suradnji s vanjskim suradnicima ili ustanovama, a koji donosi 3D virtualne šetnje, digitalnu pamtilicu, videopriloge i neizostavne nagradne igre.

Na kraju programa, nešto o njegovim početcima. Naime, u godini u kojoj obilježavamo 190. obljetnicu Arheološkoga muzeja Zadar, obilježavamo i 15 godina sudjelovanja u manifestaciji Noć muzeja. Oni koji ostanu s nama do kraja, imat će priliku uživati u programu koji je ostvaren u našoj drugoj Noći muzeja, sada već davne 2009. godine.

Arheološki muzej Zadar neće biti otvoren za posjetitelje u Noći muzeja 2022. Program će se u Noći muzeja, u petak 28. siječnja 2022., moći pratiti na Facebook stranici Muzeja od 18 sati do 1 sat ujutro.

20681486

Info:
AMZD PRESS

AMI – Noć muzeja u Arheološkom muzeju Istre (PRESS)

Unatoč pandemiji, Arheološki muzej Istre ni ove godine neće iznevjeriti vjernu publiku Noći muzeja.

Uz pridržavanje epidemioloških mjera, posjetitelji će trenutačno otvorene izložbe, „Znanjem do zdravlja: 65 godina Medicinske škole Pula“ u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, te „Bez zanata nema alata“ u Galeriji C8 moći razgledati 28.siječnja od od 18 do 24 sata. U isto vrijeme će se moći ući i u prostor pulske Arene.

Ovogodišnja Noć muzeja nosi naziv „Između stvarnog i digitalnog“, pa će se istodobno na Facebooku, YouTubeu, Twitteru i TikToku moći vidjeti virtualne šetnje izložbom u Svetim srcima, poslušati predavanje o tehnici ukrašavanja na rimskim keramičkim posudama, izloženima u „Prozoru u prošlost“ u Carrarinoj ulici, a i čuti noćna predavanja kustosa o amfiteatru, rimskom novcu, i drugim zanimljivim arheološkim temama.

Za najmlađe, pripremili smo jutarnje matineje s virtualnim šetnjama, a na YouTubeu će moći sudjelovati u kvizu znanja na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Muzejski internetski sadržaji dostupni su na linku https://linktr.ee/Arheoloski_muzej_Istre

Info:
AMI PRESS

MGML – Ko v vaši kuhinji zadiši po Emoni (PRESS)

Ste v svoj nabiralnik že prejeli septembrsko številko glasila Ljubljana? V njej najdete rimski recept za pripravo piščančjih prsi z oreščki, v tej novici pa poleg zanimivih informacij o rimski kuhinji z vami delimo še recept za prilogo – kašo s stročnicami, ki se lepo poda k piščancu.

V aktualni številki glasila Ljubljana vas bo k branju zagotovo pritegnil članek z naslovom ‘Emonska kuhinja – za prste obliznit!‘, ki ga je pripravila naša sodelavka, arheologinja Polona Janežič. Tukaj si lahko preberete razširjeno različico prispevka z zanimivimi informacijami o kuharskih in prehranjevalnih navadah Emoncev, z vami pa delimo tudi dva recepta za pripravo okusnega rimskega kosila – piščančjih prsi z oreščki in kaše s stročnicami.


Emonska kuhinja – za prste obliznit!

Ste se kdaj vprašali, kako je dišalo ob sprehodu po ljubljanski predhodnici, rimski Emoni? Za vonjave mesta je zagotovo poskrbela tudi rimska kuhinja s svojimi posebnimi aromami, ki jih danes (morda) ne poznamo več. Nekatere jedi iz tistega časa so z današnjega vidika tako nenavadne, da se ob prebiranju ohranjenih receptov prav zamisliš, ali bo jed sploh užitna. Ko pa jih preizkusiš, vedno znova ugotoviš, da je rimska kuhinja izjemno okusna.

Bi se v rimski kuhinji, ki ne skopari z olivnim oljem ter s sladkanjem hrane z medom, suhim sadjem ali sladkim vinom, preizkusili tudi sami? Predlagamo pripravo zanimivega rimskega kosila – piščančjih prsi z oreščki in kaše s stročnicami.

Jed je za rimski čas precej razkošna, saj je bila takrat perutnina rezervirana predvsem za elito. Za razliko od perutnine so žitno kašo ali puls, ki predstavlja osnovo rimske prehrane, redno jedli tudi revnejši sloji, iz žit pa so pripravljali tudi različne vrste kruha. Ob posebnih priložnostih so ga pekli v za to namenjenih pekačih z različnimi podobami; v Emoni so biti tovrstni pekači odkriti ob arheoloških izkopavanjih na današnjem Mirju.

V prehrani Rimljanov so bile enako kot žita pomembne tudi stročnice, svoj jedilnik pa so si popestrili še z gomoljno in listnato zelenjavo ter raznovrstnim sadjem, saj so bili Rimljani odlični agronomi. Hrano so si popestrili z različnimi začimbami (poper, pinjole in asafetida – rastlinska smola, ki se danes uporablja predvsem v indijski kuhinji, njen vonj pa je mešanica vonja po čebuli, poru in česnu), ki so si jih spet lahko privoščili le bogatejši. Bile so namreč zelo drage, uvožene z različnih koncev imperija. Za navadnega Rimljana so bila dostopnejša lokalna zelišča; uporabljali so meto in luštrek, predvsem njegova semena. Namesto soli so posegli po ribji omaki, ki so jo jedem dodajali med kuho ali pa jo polili po že gotovi jedi. Morda se tistim, ki ne marajo rib, uporaba ribje omake zdi neokusna, vendar med kuho njen okus izzveni, jed pa dobi dodatno noto, ki je le s soljo ne moremo doseči. Na krožnikih Rimljanov so se znašli tudi različni siri – sveži kozji sir je bil redno na meniju vseh slojev.

Hrano so Rimljani uživali v treh dnevnih obrokih; jedli so doma, včasih pa tudi zunaj – v tavernah. V rimskih mestih si v stavbnih četrtih, t. i. insulah, lahko našel različne prodajalne in gostinske obrate, obstoj tavern v Emoni pa so potrdila mnoga arheološka izkopavanja po Ljubljani. Ob izkopavanjih na t. i. območju NUK II (danes makadamsko parkirišče ob Križankah) so npr. arheologi naleteli na javne terme, okoli njih pa so bili nanizani gostinski in obrtni prostori. Tam so bili odkriti ostanki v rimskem času dokaj drage svinjine ter izredno cenjeni ostanki lovnih živali. Poleg tega je bila emonska predmestna gostilna odkrita tudi ob prenovi Mestnega muzeja Ljubljana in si jo lahko ogledamo v muzejski kleti.

Življenje Emoncev vedno znova buri zanimanje javnosti. Svojo radovednost lahko potešimo na brezplačnih jesenskih dogodkih, ki jih organiziramo v Mestnem muzeju Ljubljana:

Za vse dogodke je potrebna rezervacija mest na prijava@mgml.si ali 01 24 12 506, več informacij o njih pa najdete na www.mgml.si.


Obarvajte si jesen emonsko, tudi s pripravo začinjenih piščančjih prsi in kaše s stročnicami. Recept je narejen po navdihu iz ohranjene rimskodobne zbirke receptov ‘Apicij, umetnost kuhanja’.

Piščančje prsi z oreščki
za dve osebi

Sestavine:
polovica piščančjih prsi brez kosti (ali poljuben drug kos piščanca)
2 žlički asafetide (opcijsko)
polovica pora
3 žlice pinjol
olivno olje
sol ali ribja omaka
2 do 3 žlice medu
žlica do dve kisa
par vejic peteršilja
žlička mletega dolgozrnatega ali črnega popra (ali po okusu)

Piščančje prsi skuhamo v osoljeni vodi, začinjeni z žličko asafetide. Namesto soli lahko uporabimo ribjo omako (eno žlico). Ko je meso kuhano, ga odcedimo ter popivnamo z brisačko oziroma osušimo. Por in peteršilj nasekljamo.

V ponvi segrejemo olivno olje. Dodamo meso, pinjole in por ter jih prepražimo, da dobijo zlato rumeno barvo. Začinimo z ribjo omako ali soljo, preostankom asafetide, medom, kisom, poprom in sesekljanim peteršiljem. Po potrebi dodamo še malo olivnega olja in malo vode ter meso in por pokuhamo, dokler ne dobimo goste medene omake. Prsi serviramo na krožnik ali desko, jih narežemo na rezine in prelijemo z omako.

Ječmenova kaša s stročnicami
za dve osebi

Sestavine:
60 g ješprenja
30 g leče
50 g graha
pol manjšega koromača
polovica manjšega pora
sol ali ribja omaka
2 žlici olivnega olja
par listov zelja
žlička koriandrovih semen
2 vejici peteršilja
žlička kisa

Ješprenj, lečo in zamrznjen grah vsujemo v lonec, zalijemo s primerno količino vode ter solimo. Namesto soli lahko dodamo žlico do dve ribje omake (po okusu).

Koromač, por in en list zelja nasekljamo ter dodamo v lonec.

Koriandrova semena stolčemo oziroma zdrobimo ter jih skupaj z žlico olivnega olja dodamo k ostalim sestavinam. Ko je ješprenj skoraj kuhan, dodamo še vejici peteršilja. Preostali list zelja narežemo na tanke trakove. Kuhan ješprenj serviramo ter ga posujemo z narezanim zeljem in pokapljamo s preostankom olivnega olja.

Pa dober tek!

None

Info:
MGML PRESS