Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Urednica Arheologije Vendi Jukić Buča dobitnica priznanja za izdavački projekt Arheološkog muzeja Istre za 2021. godinu [Uredništvo]

Na svečanoj dodjeli Nagrada Hrvatskog muzejskog društva, održanoj 11. studenog 2022. u MSU u Zagrebu, priznanje u kategoriji za realizirani izdavački projekt dobila je Vendi Jukić Buča za monografiju ‘Kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi iz četvrti sv. Teodora u Puli’. Knjiga je objavljena kao 36. Svezak u biblioteci ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre.

Autorica živi u inozemstvu te je nagradu preuzeo njezin otac, urednik FILM-mag.net-a Robert Jukić.

Ovom prilikom prenosimo autoričino priopćenje.

‘Zahvaljujem HMD-u na dodijeljenom priznanju te posebice ravnatelju Arheološkog muzeja Istre Darku Komši i voditeljici Knjižnice AMI-a Adriani Gri Štorgi. Monografija je rezultat ugodne suradnje i ukupne podrške koju su mi djelatnici Muzeja pružili u realizaciji ovog projekta, uz autorsku slobodu produkcije tekstualnog sadržaja i cjelokupnog dizajna i vizualnog izričaja u okviru generalnih smjernica Muzejske biblioteke u kojoj je Monografija objavljena. Uz osobnu referencu, ovo priznanje je i referenca Muzeja čija postignuća sa zadovoljstvnom pratim bez obzira gdje se, u okviru sadašnje karijere, nalazim.

S obzirom da sam trenutno sa suprugom i našim istarskim mačkom Pulcijem u Bruxellesu, nisam bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli te zahvaljujem ocu koji je preuzeo Priznanje.

Vendi Jukić Buča

Grad Bruxelles, 13. studenog 2022.’

 

Čestitke!

Uredništvo

 

Monografija je dostupna bez naknade u PDF obliku na linku (ustupio Arheološki muzej Istre) https://www.academia.edu/49495357/Late_Antique_and_Early_Medieval_Finds_from_St_Theodore_s_Quarter_in_Pula

Dodatne infromacije o ovogodišnjim nagradama HMD-a: http://film-mag.net/wp/?p=50363

 

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

Robert Jukić s Priznanjem. Foto: Za HMD Nives Borčič.

 

Autorica s monografijom i mačkom Pulcijem u Keble College, Oxford. Autor fotografije: Berislav Buča.

PROZOR U PROŠLOST: Sfinga – nalaz s Velikog rimskog kazališta u Puli [AMI PRESS]

“Sfinga – nalaz s Velikog rimskog kazališta u Puli” naziv je izložbe autorice Silvane Petešić postavljene u “Prozoru u prošlost”, u Carrarinoj 4 u Puli.

Ulomak vijenca od prokoneškog mramora s konzolom izrađenom u obliku sfinge spada među ljepše nalaze s Velikog rimskog kazališta. Datiran je u kraj 1. do početka 2. st. poslije Krista. Pronađen je 1911. godine na gradilištu austrougarskog časničkog doma u Puli (Marine-Kasino). Proizašla iz mitologije drevnih civilizacija, sfinga je obično biće s lavljim tijelom, ljudskom glavom i orlovskim krilima. Na ulomku vijenca prezentiranom ovom izložbom prikazana je frontalno, raširenih krila, s dojkama na lavljem tijelu i s glavom mlade žene.

S obzirom na kontekst kojemu pripada, prikaz ove Sfinge mogao bi biti inspiriran dramskim predstavama s mitološkom temom o tragičnom tebanskom kralju Edipu.

Izložba je popraćena katalogom u kojem autorica Petešić posvećuje pažnju ne samo izloženom mramornom vijencu s reljefnim prikazom sfinge, nego i njezinom izvornom kontekstu, odnosno Velikom rimskom kazalištu. Danas gotovo da nema nikakvih vidljivih tragova ovog zdanja. Zahvaljujući starim zapisima, grafičkim prikazima, arheološkim istraživanjima i nadzorima te pronađenim ulomcima arhitektonske dekoracije dobivena su određena saznanja o građevini koja je svojevremeno, uz amfiteatar, dominirala cjelokupnom vizurom grada.

[AMI PRES]

AMZ – Tjedan Tutankhamona 6. – 18. listopada 2022. [PRESS]

Tjedan Tutankhamona
6. – 18. listopada 2022.

Program u povodu jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice

Galerija AMZ
Pavla Hatza 6

Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu od 6. do 18 . listopada 2022. godine, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, organizira TJEDAN TUTANKHAMONA u povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice.

Ove jeseni obilježavamo 100. obljetnicu otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.

U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu od 6. do 18. listopada održat će se TJEDAN TUTANKHAMONA s nizom znanstveno-popularrnih predavanja i jednom radionicom.

PROGRAM
06. 10. u 19 h Igor Uranić: Carterov put do Tutankhamona
11. 10. u 19 h Mislav Čavka: U potrazi za porijeklom kralja Tuta
13. 10. u 19 h Tomislav Kiš: Tutankhamon i njegov dvor: između obitelji i podanika
14. 10. u 19 h Porin Šćukanec-Rezniček: Senet (radionica, potrebna najava pscukanec@amz.hr)
18. 10. u 19 h Danijel Rafaelić: Tutankhamonova knjižnica: Zagrobne knjige mladog faraona

Radionica
Staroegipatska igra Senet se smatra jednom od najstarijih, ako ne i najstarijom društvenom igrom na svijetu. Međutim, igra koja je počela kao zabava za popuniti vrijeme pretvorila se u oblik osiguravanja vječnoga života prolaskom prepreka na drugome svijetu. O povijesti Seneta, što je on značio Egipćanima, kako je izgledao, i naravno kako se igrao saznajte na radionici Senet. Broj sudionika je ograničen na 10, potrebna prijava na pscukanec@amz.hr

Fotografija Dolina kraljeva Filip Beusan/AMZ

AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje gostujuće izložbe Arheologija iz Zraka u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika (PRESS)

U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.

Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.

Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

Impresum

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji

Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević

Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović

Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK

Info:
AMZ PRESS

AMI – Arheološka istraživanja o prapovijesnim lovcima i skupljačima u Limskom zaljevu (PRESS)

Prapovijest Limskog zaljeva

Pripećak Abri kontija 002, smješten u Limskom zaljevu, prava je riznica spoznaja o dalekoj prošlosti. Na tom su nalazištu upravo završila arheološka istraživanja provedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“. Projekt PREHISTRIA je multi- i interdisciplinaran projekt koji putem različitih analiza (arheološka israživanja, radiometrijska datiranja, arheozoološke, ZooMS, litičke, geoarheološke i geofizikalne analize, analize drevne DNK i dr.) pokušava odgovoriti na pitanja o obrascima ponašanja stanovnika Istre u doba gornjeg paleolitika. Naime, u to je doba razina mora bila znatno niža, a klima hladnija, što je utjecalo na ekosustav kao i ljudske prilagodbe i kontakte s drugim tadašnjim ljudskim skupinama. Uz provođenje brojnih analiza na ranije sakupljenom materijalu, provode se i nova arheološka istraživanja, a ove je godine naglasak stavljen upravo na lokalitet Abri Kontija 002.

Tijekom istraživanja otkriveni su zanimljivi nalazi, poput ostataka tadašnjih životinja, kamenih alatki, probušenih školjki, okera i drugih pokazatelja ljudskih aktivnosti. Sakupljeni su uzorci za provođenje analiza drevne DNK i radiometrijske datacije te je čitav lokalitet snimljen laserom (LIDAR). Uz brojne spoznaje koje će pružiti rezultati spomenutih analiza, namjera je i pomoći lokalnoj zajednici da u budućnosti to važno nalazište bude na što kvalitetniji način prikazano javnosti te zaštićeno za buduće generacije. Nadalje, dio ove vrijedne arheološke baštine bit će prikazan u novom stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre u Puli.

U projektu PREHISTRIA sudjeluju znanstvenici iz čak 5 zemalja, uključujući i ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Darka Komšu. U ovogodišnjim arheološkim istraživanjima sudjelovali su voditelj navedenog projekta, dr. sc Ivor Janković i doktorandica Lia Vidas (Institut za antropologiju u Zagrebu), dr. sc. James Ahern (Sveučilište u Wyomingu, SAD), dr. sc. Rory becker (Sveučilište Istočnog Oregona, SAD) i studenti antropologije i arheologije sa navedenih američkih sveučilišta.

Info:
AMI PRESS

AMN – Izložba ‘Knez iz Bojne’ (PRESS)

Ovim putem vas pozivamo na otvorenje izložbe Knez iz Bojne. Novo poglavlje hrvatske povijesti. Izložba je organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Narona te Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Instituta za antropologiju iz Zgreba. Gostovanje izložbe je predviđenu u razdoblju od 15. srpnja do 15. listopada 2022. godine. Svečano otvorenje izložbe je u petak 15. srpnja 2022. godine u 20 sati.

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.

Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 37 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.

Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.

PLAKAT IZLOZBE

Info:
AMN PRESS