AMZ – Tjedan Tutankhamona 6. – 18. listopada 2022. [PRESS]

Tjedan Tutankhamona
6. – 18. listopada 2022.

Program u povodu jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice

Galerija AMZ
Pavla Hatza 6

Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu od 6. do 18 . listopada 2022. godine, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, organizira TJEDAN TUTANKHAMONA u povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice.

Ove jeseni obilježavamo 100. obljetnicu otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.

U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu od 6. do 18. listopada održat će se TJEDAN TUTANKHAMONA s nizom znanstveno-popularrnih predavanja i jednom radionicom.

PROGRAM
06. 10. u 19 h Igor Uranić: Carterov put do Tutankhamona
11. 10. u 19 h Mislav Čavka: U potrazi za porijeklom kralja Tuta
13. 10. u 19 h Tomislav Kiš: Tutankhamon i njegov dvor: između obitelji i podanika
14. 10. u 19 h Porin Šćukanec-Rezniček: Senet (radionica, potrebna najava pscukanec@amz.hr)
18. 10. u 19 h Danijel Rafaelić: Tutankhamonova knjižnica: Zagrobne knjige mladog faraona

Radionica
Staroegipatska igra Senet se smatra jednom od najstarijih, ako ne i najstarijom društvenom igrom na svijetu. Međutim, igra koja je počela kao zabava za popuniti vrijeme pretvorila se u oblik osiguravanja vječnoga života prolaskom prepreka na drugome svijetu. O povijesti Seneta, što je on značio Egipćanima, kako je izgledao, i naravno kako se igrao saznajte na radionici Senet. Broj sudionika je ograničen na 10, potrebna prijava na pscukanec@amz.hr

Fotografija Dolina kraljeva Filip Beusan/AMZ

AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje gostujuće izložbe Arheologija iz Zraka u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika (PRESS)

U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.

Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.

Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

Impresum

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji

Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević

Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović

Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 17. 18. i 19. lipnja 2022. održani su Europski dani arheologije (PRESS)

Od 17. do. 19. lipnja 2022. u Hrvatskoj smo obilježili Europske dane arheologije za koje je programski sadržaj pripremilo 17 institucija, a koji se sastojao od 56 događanja i virtualnih sadržaja. Događanja i virtulane sadržaje posjetilo je 4312 zaljubljenika u arheologiju. 

Ove godine bila su organizirana stručna vodstva, obilazak arheoloških lokaliteta, radionice, kamp za djecu i mlade, predavanja, virtualne izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) koji okupljaju niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi se na popularan i pristupačan način prezentirala arheologija i podijelila nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.

2022. godine u obilježavanju Europskih dana arheologije u Hrvatskoj sudjelovali su:

Arheološki muzej Narona

Arheološki muzej u Zagrebu

Gradski muzej Karlovac

Gradski muzej Križevci

Gradski muzej Virovitica

Gradski muzej Vukovar

Institut za arheologiju

Muzej grada Trogira

Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor

Muzej krapinskih neandertalaca

Muzej seljačkih buna

Muzej vučedolske kulture

Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Općina Kaptol

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Zavičajni muzej Poreštine

Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home

Održani Europski dani arheologije 2022

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Europski dani arheologije 17., 18. i 19. lipnja 2022. (PRESS)

Od 17. do 19. lipnja 2022. godine održat će se 3. po redu Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Šesnaest institucija udružilo se i ponudilo niz besplatnih sadržaja kako bi zainteresiranoj publici u ova tri dana približilo arheologiju.

Sve znatiželjnike, zaljubljenike u povijest i arheologiju pozivamo na zajedničko obilježavanje Europskih dana arheologije od 17. do 19. lipnja. Očekuju vas stručna vodstva, arheološki lokaliteti, radionice, igraonice, arheološki kamp za djecu i mlade, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, pub kviz, projekcije filmova, manifestacije i virtualne izložbe i virtualna stvarnost.

Provjerite program, pregledajte virtualne sadržaje, organizirajte posjet ili izlet na vrijeme i pridružite nam se u muzejima, na fakultetima, arheološkom lokalitetima i manifestacijama! Na Europskim danima arheologije 2022. u Hrvatskoj sudjeluju Arheološki muzej Narona, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Gradski muzej Karlovac, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Muzej grada Trogira, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzej vučedolske kulture, Zavičajni muzej Poreštine, Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor, Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna, Općina Kaptol i Arheološki muzej U Zagrebu kao glavni organizator za Hrvatsku.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Francuski nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) okuplja niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi na popularan i pristupačan način prezentirao arheologiju i podijelio nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.
Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home
Sudjelovanje u svim događanjima je besplatno!

PROGRAM ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU
PETAK 17. 6. 2022.
10 sati otvorenje izložbe „Virtualni stari Egipat“ (virtualno događanje)
12:00 – 13:30 sati predstavljanje knjige “Arheološki genom Podravine” (Galerija AMZ-a)
21 – 23:00 sati projekcija filma „Le parfum retrouvé“ (Lapidarij AMZ-a)
SUBOTA 18. 6. 2022.
9:30 – 11:30 sati stručno vodstvo „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ (početak u predvorju AMZ-a)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Putovanja Gagliane grosse – Uzbudljiva priča o kasnorenesansnom mletačkom trgovačkom brodu“ (Lapidarij AMZ-a)
NEDJELJA 19. 6. 2022.
12:00 – 18:00 sati besplatan ulaz, vodstva i radionice u Arheološkom parku Andautonija (Arheološki park Andautonija)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Arheološki muzej u Zagrebu“ (Lapidarij AMZ-a)

PROGRAM PARTNERSKIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ
ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA

PETAK 17. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“
SUBOTA 18. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati likovna radionica „Skrivena arheološka blaga Vida, Pruda i Metkovića“
18 – 19 sati predavanje „Arheološka baština Vida i Metkovića“
NEDJELJA 19. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“

ODSJEK ZA ARHEOLOGIJU, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
SUBOTA 18. 6.
10 – 14 sati radionica „Od predmeta do crteža“ (radionica će se odvijati u prostoriji C025 (Arheološki praktikum) u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta)

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU
SUBOTA 18. 6.
14 – 14:45 sati predavanje „Škola u rimsko vrijeme“ (OŠ Bartula Kašića Zadar)

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC (MUZEJI GRADA KARLOVCA)
PETAK 17. 6.
8 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
10 – 12 sati stručno vodstvo po lapidariju
SUBOTA 18. 6.
10 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
NEDJELJA 19. 6.
10 – 12 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij

GRADSKI MUZEJ KRIŽEVCI
SUBOTA 18. 6. 10 – 13 sati radionica „Prapovijesni keramičari“

GRADSKI MUZEJ VIROVITICA
SUBOTA 18. 6.
10 – 19 sati Arheološki kamp za djecu i mlade
NEDJELJA 19. 6.
11 – 13 sati Arheološki kamp za djecu i mlade

GRADSKI MUZEJ VUKOVAR
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati Muzejski pub kviz
SUBOTA 18. 6.
10:30 – 12 sati radionica „Od arheologije do muzeologije“

MUZEJ GRADA TROGIRA
SRIJEDA 15. 6.
19:30 – 20:30 sati predavanje „Uvid u život i smrt Trogirana prije 2000 godina – rezultati novih arheoloških istraživanja” (Lujana Paraman, Muzej grada Trogira, Ana Sunko Katavić, Kaukal d.o.o. i Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati radionica „What is bioarchaeology and what can it tell us about ancient Tragurians?“ (voditeljica: Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati vodstvo lapidarijem i perivojem Muzeja
10 – 12 sati radionica Mali arheolozi (ili po najavi škole)
SUBOTA 18. 6.
9 – 13 sati JUTRO U MUZEJU – radionica-igraonica Rimska svakodnevnica
NEDJELJA 19. 6.
10 ­– 13 sati vodstvo očuvanim dijelovima Claustre na području grada Rijeke

MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati muzejski pub kviz (održava se u prostorijama Gradskog muzeja Vukovar)
SUBOTA 18. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje
NEDJELJA 19. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje

ZAVIČAJNI MUZEJ POREŠTINE
PETAK 17. 6.
19 –20:30 sati predavanje „Oteto moru, dano gradu – arheološka istraživanja na porečkoj rivi 2020. godine“

DVOR VELIKI TABOR, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
SUBOTA 18. 6.
17 – 20 sati program povodom Europskih dana arheologije u Dvoru Veliki Tabor (stručna vodstva, radionice, projekcija filma)

MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
NEDJELJA 19. 6.
15 – 21 sati program  “Dobrodošli u kameno doba“ u Muzeju krapinskih neandertalaca (obilazak stalnog postava i nalazišta, vodstva, radionica za djecu)

MUZEJ SELJAČKIH BUNA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
PETAK 17. 6.
18 – 21:30 aplikacija za hologramske naočale (Oživljeni Tahy, mač i igra memori)
18 – 19:30 radionice (Arheološka slagalica, Složi sam svoj dvorac)
19:30 – 20:30 radionica Potraga za burgovima
19:30 – 20:15 predavanje Arheologija – Instagram vs. reality
20:30 – 21:30 stručno vodstvo kroz stalni postav
21:30 – 22:00 3D video-mapping projekcija Gubec-teatar na Spomeniku Seljačkoj buni i Matiji

OPĆINA KAPTOL, TURISTIČKA ZAJEDNICA ZLATNI PAPUK
SUBOTA 18. 6.
20 – 23 sati manifestacija Halštatski dani (predavanje Požeška kotlina i Baranja ‒ arheološki dragulji međuriječja, izložba Virtualni arheološki krajolici Podunavlja ‒Željezno doba u digitalnom svijetu)
NEDJELJA 19. 6.
12 – 20 sati manifestacija Halštatski dani (razgled izložbe, stručno vodstvo turističkom rutom Putevima ratnika ‒ starije željezno doba u Zlatnoj dolini, radionice)

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje izložbe Arheološkog muzeja u Zagrebu ‘Arheologija i speleologija’ u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli (PRESS)

U petak, 10. lipnja 2022. u 12 sati u Galeriji Amfiteatar Arheološkog muzeja Istre u Puli otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje”. Izložba ostaje otvorena do 11. rujna 2022. godine.

Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Paara s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleoloških objekata kao arheoloških nalazišta i suradnjom speleologa i arheologa. Čitatelji se mogu detaljnije upoznati o staništima neandertalaca, Romualdovoj pećini, Pećini vlakno na Dugom otoku, stočarskim špiljama u Hrvatskoj, Maloj pećini u Sutini, pećini Bezdanjači kod Vrhovina, Vilinoj špilji iznad izvora Omble, Spili kod Nakovane I Bubijevoj jami te se više informirati o speleologiji i arheologiji.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Impresum izložbe:
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Istre
Autori izložbe: Ivor Janković, Ivan Drnić, Dalibor Paar

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS