AMZ – Mumije – Virtualni stari Egipat od 28. siječnja 2022. godine (PRESS)

U petak, 28. siječnja 2022. godine u sklopu manifestacije Noć muzeja 2022. otvorit ćemo sobu Mumije u sklopu virtualne izložbe Virtualni stari Egipat. U 2022. godini Arheološki muzej u Zagrebu, koji čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, pridružuje se brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, niz radionica, tjedan Tutankhamona, te prigodnog digitalnog sadržaja – Virtualni stari Egipat.

Mumije – Virtualni stari Egipat pokazuju mumije iz stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao što su „gospodarica kuće“ Šepenun iz ptolomejskog razdoblja (332. – 30. pr. Kr.) ili Kaipamau, Amonovu pjevačicu, virtualno, zajedno s njihovim skrivenim slojevima otkrivenim suvremenim tehnologijama. Virtualna izložba otkriva postupak mumifikacije i upotrebu natrona, kako se u starom Egiptu postupalo s mozgom i ostalim unutarnjim organima preminule osobe i da li je moguće saznati uzrok smrti iz mumificiranih ostataka.

Prije razvoja suvremenih tehnologija mumije su se odmotavale kako bi se saznale informacije o njima. Danas imamo mogućnost skeniranja i istraživanja mumija bez njihova istraživanja, a mumije iz Arheološkog muzeja u Zagrebu skenirao je RTG, CT i MR aparatima radiolog dr. sc. Mislav Čavka u Kliničkoj bolnici Dubrava. Rezultati ovih istraživanja publici su prvi put predstavljeni 2012. godine na izložbi „Mumije – znanost i mit“, te ih ponovo donosimo publici u virtualnom obliku..

U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online posjetiti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučuje publika glasanjem putem društvene mreže Facebook. Prva otvorena soba Virtualnog starog Egipta posvećena je skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. U veljači publika će birati između ušabti figurica i kanopskih vaza.

Poveznica na Virtualni stari Egipat
https://www.artsteps.com/view/6172b276c237879ac39a2dec

Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar
Platforma virtualne izložbe: Artsteps (https://www.artsteps.com/)

Foto:
Mumija Šepenun dvostrukom drvenom sarkofagu (I. Krajcar)

Mumije

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Siječanjski program 2022. uz izložbu Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje

U povodu zadnjeg tjedna izložbe Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svjetla spoznaje i njenog zatvaranja, organiziran je Siječanjski program koji će se održavati od 13. do. 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ.

Program počinje u četvrtak, 13. siječnja u 18 sati, kada je na rasporedu Pećinski pub kviz u kojem će prijavljene ekipe natjecatelja imati priliku pokazati svoje znanje iz arheologije, povijesti i izložbe, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade.

U petak, 14. siječnja u 11 sati održat će se predstavljanje kataloga uz izložbu Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svijetla spoznaje tijekom kojeg će govoriti recenzenti Jacqueline Balen, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Milivoj Uroić, znanstveni suradnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković i Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre i urednik/ci autor/i.

U petak u 12 sati započet će Kreativna reinterpretacija paleolitičkih slikarija iz Romualdove pećine u Galeriji AMZ tijekom kojeg će grupa studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu oslikati pećinu na izložbi a prema pećinskim slikarijama iz Romualdove pećine, jedinim do sada poznatim primjerima paleolitičkog slikarstva pronađenim u Hrvatskoj. Sam tijek oslikavanja pećine pratit će autori izložbe Ivan Drnić, Ivor Janković i i Dalibor Paar te Darko Komšo, otkrivač slikarija u Romualdovoj pećini, dok će se za likovnu kvalitetu izvedbe brinuti Danko Friščić, prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

U petak u 18 sati predavanje Paleolitičko pećinsko slikarstvo i otkriće iz Romualdove pećine održat će Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, ujedno i arheolog koji je 2010. godine pronašao pećinske slikarije u Romualdovoj pećini, a čiju je autentičnost potvrdio međunarodni tim 2017. godine.

U subotu 15. siječnja s početkom u 12 sati obilježit ćemo Međunarodnu godinu speleoloških objekata i krša koja kao međunarodni projekt ima cilj podučiti javnost o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Organizira ga Međunarodna speleološka unija (UIS), međunarodna organizacija za istraživanje, proučavanje i zaštitu speleoloških objekata i krša koju čini 55 zemalja članica, a među njima i Hrvatska. U predavanju Speleološki objekti – znanstveni i edukativni izazovi Dalibor Paar s Fizičkog odsjek, PMF, Sveučilišta u Zagrebu skrenut će pažnju o špiljama kao o izvrsnim lokacijama za suvremene edukativne sadržaje, programe terenske nastave, popularizaciju znanosti i arheologije kao struke te podizanje svijesti o važnosti i potrebi zaštite kulturne i prirodne baštine.
Siječanjski program uz izložbu Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje
GALERIJA AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
13. – 15. siječnja 2022.

četvrtak, 13 siječnja 2022.
18:00 sati    Pećinski kviz – pub kviz
prijava ekipa od 3 člana na mail galerija@amz.hr uz kotizaciju od 100,00 kn

petak, 14. siječnja 2022.
11:00 sati Predstavljanje kataloga: Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje
govornici: dr.sc. Jacqueline balen, dr.sc. M. Uroić, Darko Komšo i urednici/autori
12:00 sati Kreativna reinterpretacija paleolitičkih slikarija iz Romualdove pećine u Galeriji AMZ
suorganizator: Akademija likovnih umjetnosti
voditelj: Danko Friščić
sudjeluju: Margareta Belančić i Bernardica Svaguša
18:00 sati Predavanje: Paleolitičko pećinsko slikarstvo i otkriće iz Romualdove pećine
predavač: Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Pula i otkrivač slikarija u Romualdovoj pećini

subota, 15. siječnja 2022.
12:00 sati     Obilježavanje Međunarodne godine speleoloških objekata i krša
predavanja:
Međunarodna godina speleoloških objekata i krša
Speleološki objekti – znanstveni i edukativni izazovi
predavač: Dalibor Paar s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Molimo najavite svoj dolazak na mail pr@amz.hr

Broj mjesta u Galeriji AMZ je ograničen.
Sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite RH za posjet Galeriji AMZ potrebno je predočiti važeću EU digitalnu Covid potvrdu, ili drugi odgovarajući dokaz, ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija, a u prostorima Galerije AMZ obavezno je nošenje maske.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – U okviru projekta Virtualni arheološki krajolici Podunavlja donijeta je strategija Održiva turistička vrijednost kroz digitalizaciju arheološke baštine (PRESS)

Tijekom 2021. godine u okviru projekta Virtualni arheološki krajolici Podunavlja (Danube’s Archaeological eLandscapes) razvijena je strategija Održiva turistička vrijednost kroz digitalizaciju arheološke baštine.

Glavni cilj projekta Virtualni arheološki krajolici Podunavlja (Virtual archaeological landscapes of the Danube region), koji se provodi i u sklopu Interreg programa transnacionalne suradnje V-B Dunav 2014-2020 te je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj je povećanje vidljivosti kulturne baštine na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a posebice arheoloških krajolika dunavske regije čineći ih privlačnijima za integraciju u turističku ponudu regije. Radi postizanja tog cilja tijekom cijelog projekta primjenjuju se nove tehnologije.

U okviru projekta strategiju su prihvatili partneri iz deset zemalja podunavske regije, pa tako i Arheološki muzej u Zagrebu. Strategija pristupa temi arheološke baštine s arheološkog, društvenog i tehnološkog stajališta. Primjenom SWOT analize, koje su provele radne skupine, definirani su glavni izazovi u sektoru koji su doveli do razvoja dvije glavne strateške jedinice. Prva se jedinica fokusira na radne procese od arheološkog otkrića do virtualne vizualizacije, a druga na potencijal arheološke baštine u digitalnom svijetu. Kako bi se podržala daljnja prilagodba i razvoj novih tehnologija u sektoru arheologije, zaključni dio strategije čini 12 preporuka za dionike baštine. Prihvaćeni su popisi prioriteta za provedbu preporuka na nacionalnoj razini za svaku zemlju sudionicu.

PREUZMITE STRATEGIJU

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 21 Pećinski kviz – pub kviz (PRESS)

U četvrtak 13. siječnja 2022. godine u 18 sati u Galeriji AMZ u povodu zatvaranje izložbe „Arheologija i speleologija“ održat će se pub kviz – Pećinski kviz. Prijavljene ekipe natjecatelja imat će priliku pokazati svoje znanje iz arheologije, povijesti i izložbe „Arheologija i speleologija“, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade.

Za šest ekipa po tri natjecatelja pripremili smo 50 pitanja iz općeg poznavanja vremena starog Egipta, Grčke i Rimskog carstva a posebno zanimljiva će svakako biti ona tematski vezana uz izložbu „Arheologija i speleologija“ za koja se potencijalni sudionici kviza mogu pripremiti obilaskom izložbe u Galerija AMZ i pratiti naše društvene mreže na kojima ćemo objavljivati informacije s izložbe. U dijelu pitanja iz općeg znanja iz područja arheologije kao posebnost kviza izdvajamo borbu znanjem, naime prijavljene ekipe imat će priliku upoznati i pokušati pobijediti autore izložbe.

Na kviz je moguće prijaviti ekipu od tri člana, kotizacija iznosi 150 kn po ekipi, a u cijenu su uključena pića tijekom večeri. Najboljima smo osigurali nagrade.

Svoju ekipu možete prijaviti na galerija@amz.hr

Izložbu Arheologija i speleologija posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Za ulazak u Galeriju AMZ, prema odluci Stožera civilne zaštite od 12. 11. 2021. potrebno je pokazati EU digitalnu covid potvrdu.


Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.

Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007

Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.

Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.

„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).

“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)

Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK

Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.


Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otvorena izložba Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u Galeriji AMZ (PRESS)

U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u četvrtak 25. studenog otvorena je izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Parra s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu uz rekonstrukciju špilje pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleologije, arheologije i antropologije. U katalogu obrađena su arheološka nalazišta neandertalaca, Romualdova pećina, Pećina vlakno na Dugom otoku, stočarske špilje u Hrvatskoj, Mala pećina u Sutini, pećina Bezdanjača kod Vrhovina, Vilina špilja iznad izvora Omble, Spila kod Nakovane i Bubijeva jama te suradnja o speleologa i arheologa.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Izložbu posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Info:
AMZ PRESS