by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Istaknuto, Lokaliteti, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
DANI ANDAUTONIJE u povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu
subota 25. i nedjelja 26. svibnja 2024.
Arheološki park Andautonija u Ščitarjevu
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 20. svibnja 2024.
U povodu 30 godina Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu, Arheološki muzej u Zagrebu organizira manifestaciju DANI ANDAUTONIJE koja će se održati u subotu 25. i nedjelju 26. svibnja 2024.
Tijekom manifestacije DANI ANDAUTONIJE ulaz u arheološki park je besplatan, a dobrodošli su i kućni ljubimci.
Tijekom dva dana, svi posjetitelji moći će besplatno sudjelovati u brojnim radionicama i igraonicama (govorništvo, izrada keramičkih posuda, uljanica, klesanje, rimske igre, izrada bula, pisanje, rimska moda, mali arheolozi i dr.), a biti će organizirana i stručna vodstva, predavanja i koncerti te će se pripremati hrana prema rimskim receptima. Uz interaktivnu izložbu Rimski mirisi posjetitelji će i sami moći izraditi uljne parfeme od sastojaka koje su koristili i Rimljani. Uz brojne vanjske suradnike u programu manifestacije sudjelovat će i učenici OŠ Ščitarjevo te Udruga žena Ščitarjevo.
U nedjelju 26. 5. organiziran je besplatan prijevoz iz Zagreba za Ščitarjevo i povratak u Zagreb (polazna i dolazna stanica na Zrinjevcu kod meteorološkog stupa).
Termini:
11.30 Zagreb-Ščitarjevo
14.30 Ščitarjevo-Zagreb
15.00 Zagreb –Ščitarjevo
18.00 Ščitarjevo-Zagreb
PROGRAM SUBOTA, 25. SVIBNJA OD 12 DO 19 SATI
Od 12 do 18 sati- radionice:
-izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
-Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
-Zodijak u antičkom Rimu (voditeljica dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić)
-Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)
13 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: Veza jača i od smrti – zajednički ukopi ljudi i pasa kroz prostor i vrijeme
16 sati – RADIONICA GOVORNIŠTVA
Putovanje u umijeće govorenja rimskim stilom- radionica govorništva (pod vodstvom Denivera Vukelića)
17 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009
Od 18 sati – Koncert grupe Car je gol i druženje uz rimsko vino
PROGRAM NEDJELJA, 26. SVIBNJA OD 12 DO 18 sati
Od 12 do 18 sati
– radionice:
– izrada keramičkih posuda, uljanica, tkanje i dr.
– Slova u kamenu- radionica klesanja (voditelj ak. kipar Vid Vučak)
– Izmiješaj „rimski“ parfem- (voditeljica Katica Wolf, aromaterapeut)
– Rimske priče u Andautoniji – pripovjedna predstava (Srebrenka Peregrin Pavlaković)
13 sati – Koncert na rimskoj cesti
Tonko Marković, violončelo – J. S. Bach: suita za violončelo u C-duru, BWV 1009
16 sati – predavanje „u voćnjaku“:
Rujana Jeger: O vješticama i crnim psima – podrijetlo predrasuda
[AMZ PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Izložbe, Muzeji, PRESS, Zagreb
Muzej grada Zagreba u 2024. godini realizirao je hibridni izložbeni projekt Laszowski – utemeljitelj. Projekt uključuje virtualnu izložbu, ali i njeno proširenje u stvarni prostor Muzeja grada Zagreba u vidu mini-izložbe u predvorju Muzeja, a povezani su s prvim ravnateljem, odnosno, upraviteljem Muzeja grada Zagreba te njegovim prvim kustosom – Emilijem Laszowskim.
U srijedu, 8. svibnja 2024. u 14 sati, predstavit ćemo drugu iz ciklusa mini-izložbi, englesku inačicu virtualne izložbe i vodič Stopama Laszowskog / Prvi postav Gradskog muzeja iz 1910. godine.
Veselimo se Vašem dolasku!
[MGZ PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder
Ilica 1c
Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 12. ožujka 2024.
Arheološki muzej u Zagrebu u prolazu Iličkog nebodera postavio je prvu izložbu projekta PROZOR U AMZ – Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?.
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo? prvo je i uvodno izdanje izložbenog projekta PROZOR U AMZ koje je posvećeno upoznavanju s našom zgradom, njezinom poviješću, ali i s tradicijom te radom stručnih odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kroz replike nekih od naših najpoznatijih nalaza, pružamo vam pogled u stalni postav našeg Muzeja kakav je bio prije potresa 2020. godine, osobito zbog toga što ćete ga uskoro moći vidjeti u novom ruhu.
U sljedećim izdanjima PROZOR U AMZ pružit će vam uvid u tajne koje se kriju unutar, ali i izvan stalnog postava Muzeja, u prostorima kao što su čuvaonice i radionice koje inače nisu dostupne posjetiteljima. Osim toga, upoznat ćemo vas i s dijelom onoga što arheolozi rade kada su na terenu, ali i nakon što tereni završe, a mi se vratimo u urede.
Javite nam se s pitanjima, idejama i prijedlozima, možda baš ono što Vas zanima postane jedna od sljedećih tema.
Ovim putem pozivamo naše sugrađane i našu publiku, sve zaljubljenike u arheologiju, da nam se jave, jer možda baš ono što njih zanima postane jedna od sljedećih tema izložbenog projekta PROZOR U AMZ.
Radujemo se vašim idejama i prijedlozima koje možete poslati online putem društvenih mreža, ili na mail amz@amz.hr. Također nam možete pisati na Arheološki muzej u Zagrebu, P.P. 28, 10000 Zagreb.
PROZOR U AMZ novi je izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu putem kojeg želimo s publikom podijeliti dio onoga tko smo, što smo, gdje smo i što zapravo radimo. Naš „prozor“ nalazi se u Prolazu neboder, na adresi Ilica 1c u Zagrebu
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder, Ilica 1c, Zagreb
Impresum:
Autorica postava: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
Tehnička izvedba izložbe: Robert Vazdar, Ana Đukić
Izrada replika predmeta: Vedran Mesarić
Marketing i odnosi s javnošću: Sanja Mijač, Davorka Maračić
Izložbeni ormarić na korištenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za korištenje i zakup javnih površina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za korištenje i zakup javnih površina i reklame.
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorica izložbenog projekta PROZOR U AMZ: Ana Đukić
Trajanje izložbenog projekta: 1. veljače 2024. – 31. prosinca 2027.
[AMZ PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, E-book, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu izdao je digitalnu publikaciju “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu“. Publikacija je osvrt na četiri panela koji su se održali u sklopu programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu”.
Digitalna publikacija sadrži sažetke četiri panela zajedno s poveznicom na snimku svakog panela na Youtube kanalu.
Preuzeti e-book u pdf formatu možete OVDJE
Program “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” osmišljen je za potrebe nove muzeološke koncepcije stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu koji uključuje razne metode tzv. prethodne evaluacije posjetitelja. U tu svrhu, održana su četiri panela na različite teme i sa stručnjacima iz različitih područja.
Svrha programa “Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu” jest uključivanje sudionika (publike) u čitav kreativan proces kako bi u suradnji sa stručnjacima nalazili nove načine vizualizacije muzejskog postava.
Cilj ovakvog pristupa nije samo stvaranje novih ideja u poluotvorenom procesu, već i pozicioniranje Muzeja kao mjesta kreativnosti i inovacije te arheološke baštine kao izvora inspiracije.
Muzeji i slične baštinske institucije prilično dugo vremena smatraju se zatvorenim, profesionalnim i kompleksnim institucijama, često s naglašenim odmakom od društva u kojem funkcioniraju. Iskustvo posjetitelja svodilo se na promatranje niza predmeta u vitrinama s uobičajenim legendama i oznakama, stručnim vodstvima i predavanjima fokusiranim na pojedinom glavnom poslanju institucije, odnosno zbirke i postava. No, u posljednje vrijeme takvo viđenje muzeja drastično se mijenja. Iako su te promjene ponekad spore i bazične, ipak mijenjaju institucije i njihovo djelovanje sukladno novom pogledu i načelima.
Uključivanje publike u proces stvaranja otvara samu instituciju prema društvu u kojem djeluje. Vodeći se mišlju da bi muzej trebao biti na određeni način u službi publike, on prestaje biti zatvoreni kabinet u koji pristup imaju isključivo stručnjaci. Samim time, publici koja inače posjećuje muzeje nudi se novi pristup rada i sadržaja. Privlači se i nova publika, koja do tada nije smatrala muzej mjestom vrijednim pažnje ili u kojem se nalazi sadržaj za njih. Muzealac može imati standardan pristup rada koji se uglavnom sastoji od uobičajenih principa i procesa. S druge strane, zainteresirana publika s varijabilnom podlogom donosi potpuno nove i neispitane pristupe, koji mogu otvoriti drugačije horizonte u kreiranju sadržaja, prezentacija, komunikacija, a sve do tada u neistraženom muzejskom kontekstu. Na primjer, jedan stručnjak iz tehnološkog (IT) svijeta mogao bi ukazati na postojeće moderne tehnologije koje bi se mogle koristiti u muzejsko – prezentacijskom kontekstu, a s kojim se muzealci do tada nisu susreli. To ne znači da se standardni muzejski pristupi u potpunosti odbacuju. Naprotiv, oni i dalje služe kao kormilo kako bi se sve ideje i pristupi odigrali unutar realnih i mogućih okvira bilo same prakse, budžeta ili prostora.
Voditeljice programa Stručna događanja 2023. u Arheološkom muzeju u Zagrebu:
Zorica Babić, muzejska savjetnica pedagoginja
Jacqueline Balen, muzejska savjetnica.
Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
[AMZ PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Izložba „Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina“ Muzeja Đakovštine i Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorit će se u petak, 8. prosinca 2023. u 19 sati u Muzeju Đakovštine. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2024. godine.
Izložba Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina prezentira rezultate arheoloških istraživanja koja se na ovom lokalitetu provode od 2012. godine.
Gradina je smještena 3 kilometra južno od sela Viškovci, a prepoznata je kao arheološko nalazište još od početka 20. stoljeća. Terenskim pregledima utvrđeno je kako je ovaj iznimno pogodan strateški položaj bio nastanjen za vrijeme trajanja badenske, kasne vučedolske i vinkovačke kulture, tj. tijekom trećeg tisućljeća prije Krista. Sustavna arheološka istraživanja provedena u posljednjih desetak godina ocrtala su obrise brončanodobnog naselja na Gradini zahvaljujući kombiniranju sondažnog iskopavanja s nedestruktivnim metodama kao što su geofizikalna istraživanja.
Na izložbi Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina će, osim pronađenog arheološkog materijala, biti prikazane i idealne rekonstrukcije izgleda pretpovijesnog naselja na Gradini.
Autorice izložbe su dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ujedno i voditeljica sustavnih istraživanja na Gradini i Jelena Boras, kustosica Muzeja Đakovštine.
Organizacija izložbe: Muzej Đakovštine, Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba je realizirana sredstvima Grada Đakova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
[AMZ PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U ponedjeljak 18. prosinca 2023. godine s početkom u 12 sati u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) održat će se otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.
Na dan otvorenja izložbe 18. prosinca u Galeriji AMZ, s početkom u 19 sati dr.sc. Ramón Montes Barquín, tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe i Pilar Fatás Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamir održat će se prigodna predavanja u povodu otvorenja izložbe. Predavanja su na engleskom jeziku.
Ulaz na izložbu i predavanja je besplatan.
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti donosi priču o špilji Altamiri koju su posjećivale različite skupine ljudi više od 20.000 godina, a koja je poznata diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti.
Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja.
Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2.
Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Krvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Predavanja uz izložbu Altamira – Remek djelo prve umjetnosti 8na engleskom jeziku)
18. prosinca 2023. u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6
besplatan ulaz
19:00 – 19:25 sati Palaeolithic Rock Art in Europe and in the Cantabrian Region, Altamira in its context
Dr.sc. Ramón Montes Barquín (Tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe)
19:30 – 19:55 sati Altamira, the big sanctuary of the European Palaeolithic
Pilar Fatás Monforte (ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamire, Španjolska)
Dr.sc. Ramón Montes Barquín doktorirao je arheologiju i pretpovijest na Sveučilištu Cantabria (Španjolska). Istraživač je materijalne kulture paleolitika i paleolitičke pećinske umjetnosti Pirenejskog poluotoka. Znanstveni je suradnik Muzeja i istraživačkog centra Altamira, gdje je razvio različite arheološke radove na paleolitičkim nalazištima i nalazištima pećinske umjetnosti. Napisao je dvanaest knjiga i više od 250 radova u različitim znanstvenim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.
Kulturni je menadžer specijaliziran za arheološki turizam. Upravljao je velikim brojem projekata za otvaranje arheoloških lokaliteta i/ili nalazišta pećinske umjetnosti, kao i muzeja i interpretacijskih centara usmjerenih na arheologiju, pretpovijest i pećinsku umjetnost. Koordinator je Pretpovijesnih špilja otvorenih za javnost u Kantabriji 2005.-2006., od 2007. godine tehnički je koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Pretpovijesne staze pećinske umjetnosti – Chemins de l’Art Rupestre Préhistorique2”
https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/prehistoric-rock-art-trails
http://www.prehistour.eu
Pilar Fatás Monforte ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira (Španjolska) od 2016., gdje je prethodno 16 godina bila zamjenica ravnatelja. Magistrirala je iz upravljanja kulturnom baštinom, diplomirala je povijest umjetnosti i znanost o antici na odjelu Arheologija i pretpovijest na Sveučilištu u Zaragozi, te diplomirala socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu UNED. Pripadnica je vijeća kustosa španjolskih muzeja španjolskog Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta od 1999. godine.
Od 2018. do 2022. bila je članicom Savjetodavnog povjerenstva za svjetsku baštinu Ministarstva kulture i sporta. Trenutačno je članica Znanstvenog savjetodavnog odbora Međunarodnog pretpovijesnog istraživanja Kantabrije i Nacionalnog odbora za pećinsku umjetnost ICOMOS-a u Španjolskoj, kao i predstavnica Muzeja Altamire u raznim nacionalnim i međunarodnim mrežama o pećinskoj umjetnosti i muzejima. Trenutačno radi na implementaciji UNESCO-vog Centra svjetske baštine za pećinsku umjetnost kategorije 2, sa sjedištem u Kantabriji.
Voditeljica je istraživačkog projekta “Prva umjetnost čovječanstva: špilja Altamira” i članica konzervatorskog istraživačkog tima za špilju Altamiru. Također je istraživačica na drugim nacionalnim arheološkim istraživanjima i R+D+i projektima, a sudjelovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima u zemljama kao što su Paragvaj i Dominikanska Republika. Također istražuje odnos između pretpovijesne pećinske umjetnosti Altamire i suvremene umjetnosti.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokoviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
[PRESS]
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
