by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 27, 2026 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Bledsko i Bohinjsko jezero jedne su od najljepših prirodnih čudesnosti prostora bivše Jugoslavije, mjesta kojima se uvijek rado vraćamo. Sredinom travnja, baš oko mog rođendana (što je Hotel Park samoinicijativno obilježio bočicom penine), na Bledu se održavala konferencija na kojoj je Berislav sudjelovao kao pozvani predavač, dok sam ja svakodnevno, prije ili poslije kupanja u fantastičnom novouređenom panoramskom bazenu Hotela Park, šetala krug oko jezera. Te dvosatne šetnje nisu bile samo velik užitak zbog prekrasne prirode, nego i prijeko potrebne nakon obilatih doručaka koji su uključivali knedle, palačinke punjene sirom i lokalne slovenske specijalitete (savinjski želodec) kojima jednostavno nisam mogla odoljeti. Unatoč svakodnevnoj fizičkoj aktivnosti, ipak se nakupio koji kilogram viška.
Iako smo živjeli u Ljubljani gotovo pet godina, za vrijeme Berislavovog doktorskog studija fizike i mog magistarskog studija modnog dizajna, te često posjećivali ovo područje, do sada nismo imali priliku posjetiti Bledski grad, dvorac i muzej. Smješten na strmoj stijeni oko 130 metara iznad jezera, Bledski grad smatra se najstarijim sačuvanim dvorcem u Sloveniji – prvi se put spominje već 1011. godine u darovnici cara Henrika II. biskupu Albuinu iz Brixena. Tijekom stoljeća kompleks se postupno razvijao, a današnji izgled uglavnom duguje obnovama iz razdoblja renesanse i kasnijih stoljeća, dok je važna konzervatorska obnova provedena i nakon potresa 1963. godine.
Sam dvorac nije raskošna rezidencija u srednjoeuropskom smislu, već fortificirani kompleks prilagođen obrambenoj funkciji, s romaničkom kulom, zidinama, terasama i unutarnjim dvorištima koja danas pružaju spektakularan pogled na jezero, otočić i okolne Julijske Alpe. Suvremeno koncipiran muzejski postav kroz arheološke nalaze, rekonstrukcije i multimedijalne sadržaje prati povijest Bleda od prapovijesti do modernog turizma. Izniman artefakt predstavljaju zlatni ornamenti pronađeni na području Bleda, datirani u 13.–12. stoljeće pr. n. e. Dvije tanke zlatne pločice smatraju se najstarijim zlatnim artefaktima pronađenima na području Slovenije. Rupice na njihovim krajevima sugeriraju da su ornamenti bili prišiveni na odjeću, najvjerojatnije žensku nošnju, dok i sam materijal od kojeg su izrađeni, kao i motivi kružnica prikazani na njima, upućuju na moguću simboliku sunca. U muzeju su izložene njihove kopije, dok se originali čuvaju u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Među zanimljivijim izlošcima ističu se i nalazi iz ranosrednjovjekovnih slavenskih grobova te rekonstrukcija jelena u prirodnoj veličini.
U Bledskom gradu nalazi se “tiskarska radionica” – rekonstruirana Gutenbergova tiskarska preša iz 15. stoljeća gdje tiskar demonstrira tradicionalne tehnike tiska na ručno izrađenom papiru koristeći drvene matrice i olovna slova. Posjetitelji mogu i sami sudjelovati u procesu te izraditi vlastiti otisak ili suvenir. Trenutno je postavljen izložba ‘Prva slovenska tiskana knjiga’.
U okviru kompleksa dvorca nalazi se nekoliko muzejskih trgovina, restoran i kafić s jednom od najljepših panorama na jezero. Za uspomenu sam odabrala broš u obliku pauna. Broševi s motivom pauna bili su vrlo popularni tijekom razdoblja kasne antike, dok se sam motiv pojavljuje još u antičkoj Grčkoj, gdje je paun bio povezan s božicom Herom. Tijekom ranokršćanskog razdoblja vjerovalo se da paunovo meso ostaje očuvano nakon smrti, zbog čega je paun od 5. stoljeća nadalje smatran simbolom besmrtnosti i svojevrsnom rajskom pticom.
Lokalitet Pristava, koji se nalazi ispod Bledskog dvorca, odnosi se na groblje iz razdoblja prapovijesti, kasne antike i ranog srednjeg vijeka te na naseobinske ostatke, koje su iskopavali znameniti slovenski arheolozi Jože Kastelic i Stane Gabrovec. Relativno nedavno otkriveni su i ostaci naselja iz brončanog i željeznog doba, dok je ranosrednjovjekovni log boat (monoksilni čamac – izdubljeni čamac od jednog debla) pronađen u samom jezeru. Iz jezera je izronjen i brončani mač, datiran u 13.–12. stoljeće pr. n. e.
Kupila sam i nekoliko emajliranih posudica slovenskih proizvođača, izrađenih u Sloveniji i ukrašenih tipičnim etnografskim motivima inspiriranima narodnim ornamentima i tradicionalnim alpskim dekorativnim nasljeđem.
Vendi Jukić Buča
Pariz, 27. svibnja 2026.
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar i Arheološki muzej Osijek imaju čast pozvati vas na otvorenje izložbe Batina – Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata u petak, 15. svibnja 2026. u 12 :00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Na krajnjem istoku Hrvatske, uz obalu Dunava, nalazi se naselje Batina koje je tijekom sustavnih arheoloških istraživanja dalo velik broj nalaza. Među njima se osobito ističe vrijedan i ujedno neočekivan nalaz – ostava od 56 srednjovjekovnih novčića, odnosno srebrnih denara kovanih na području južne Francuske u vrijeme Prvog križarskog rata.
AMZD PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Izložbe, Muzeji, PRESS, Split, U Hrvatskoj
Ususret otvorenju izložbe:
„POVIJEST KOJA NE ŠUTI: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“
U godini u kojoj obilježavamo 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva i 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva, Muzej grada Splita izložbu organizira u suradnji sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba i Književnim krugom Split – Marulianumom.
Taj trostruki savez znanosti i muzejske struke od srijede će na sve tri etaže splitske Stare gradske vijećnice predstaviti raznovrsna gledišta i prikaz građe koja pruža uvid u tisućljetni put glagoljaštva i njegovu prisutnost u splitskoj, a tako i u nacionalnoj povijesti.
„Kad razmišljamo o glagoljaštvu, većina se na prvu neće sjetiti Splita. Ova izložba prati jedanaest stoljeća splitske glagoljaške povijesti – od kralja Tomislava do Torcide – te pokazuje da i Split ima čime pridonijeti toj vrijednoj temi.“, istaknula je suautorica izložbe, znanstvena savjetnica Ana Šimić iz Staroslavenskoga instituta.
S njom se slaže i viša kustosica Muzeja grada Splita, druga suautorica izložbe, Darka Perko Kerum:
„Sa Splitom su povezani važni trenutci glagoljaške povijesti. Sjetimo se Prvoga splitskog crkvenog sabora iz 925. godine, kada je osnovana Splitska metropolija. S tim je saborom povezan prvi spomen Tomislava kao kralja, ali i prvi spomen glagoljaštva. Nešto više od tisuću godinu nakon toga održava se glasoviti Drugi vatikanski sabor, na kojem splitski biskup Frane Franić svjedoči o glagoljaškoj liturgiji na hrvatskoj strani Jadrana.“
Izložba će u tri tematske cjeline kronološki prikazati povijest glagoljaštva u Splitu od 925. do današnjice. U prizemlju će biti postav o crkvenim saborima u Splitu – onom iz 10. stoljeća (925.) u doba kralja Tomislava te onom iz 11. stoljeća (1060.), iz vremena kralja Petra Krešimira IV. – kao ključnim točkama oblikovanja crkvenoga i kulturnoga identiteta grada Splita.
Na drugoj etaži, bit će zastupljena povijest splitskoga glagoljaštva od 13. do 20. stoljeća. Ondje će se, među ostalima, naći i jedan od najstarijih glagoljskih rukopisa – Splitski odlomak glagoljskoga misala iz 13. st. – kao jedinstven svjedok hrvatske liturgijske prakse na glagoljici. Neizbježan je, među ostalim, i faksimil Hrvojeva misala (15. st.), najljepše hrvatskoglagoljske knjige koja je pisana za splitskoga hercega i bosanskoga vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Na trećoj etaži, bit će predstavljena glagoljica kao trajan identitetski znak, koji ulazi u polje likovne i književne umjetnosti. Posjetitelji će, među ostalim, moći razgledati detalj s freske „Krist Kralj“ Ive Dulčića, proglas Matka Trebotića pod naslovom „Manifest zlatnoga križa“, a naći će se ondje i prikaz Torcidina murala smještenoga u središtu Splita, na koji se Šimić na početku razgovora i osvrnula.
Sam naslov izložbe „Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“ nadahnut je riječima koje je papa Ivan Pavao II. izgovorio 4. listopada 1998. godine u katedrali sv. Dujma.
„Rečenicom – Ovdje povijest ne šuti – papa je izrazio živu prisutnost prošlosti u Splitu koji brižno čuva glasove svojih svetaca, predaka i sugrađana. Ta rečenica kasnije je uklesana na spomen-ploču u splitskoj katedrali te i danas odzvanja Splitom i njegovom okolicom. Mnogi Splićani i Dalmatinci, a tako i Ana i ja, dobro pamtimo papin dolazak u Split i njegove mudre riječi.“, pojašnjava viša kustosica Perko Kerum misao vodilju izložbe koja prati više od tisuću godina staru kulturu glagoljske riječi i pisma u Splitu.
Izložbu prati i katalog u kojem se, uz tekstove dviju autorica izložbe, mogu čitati i vrijedni prilozi koje potpisuju don Slavko Kovačić (Katolički bogoslovni fakultet, Nadbiskupski arhiv u Splitu), Katarina Lozić Knezović (Filozofski fakultet u Splitu), Mirko Jankov (Umjetnička akademija u Splitu), Branko Jozić (Književni krug Split – Marulianum), Ivan Balta (Nadbiskupski arhiv u Splitu) i Ivan Andabak (Državni arhiv u Splitu).
„Darka i ja iznimno smo zahvalne na prilici da radimo ovu izložbu. Naši suradnici i nas dvije u glagoljaštvu vidimo prvorazrednu povijesnu, kulturnu i duhovnu pojavu koja ima odgovore na pitanja koje muče i suvremenoga čovjeka. Nadamo se brojnim posjetiteljima izložbe koji će se iz prve ruke željeti uvjeriti jesmo li pritom u pravu.“, zaključuje suautorica Šimić, pozivajući sve ljubitelje hrvatske kulturne baštine da u što većem broju posjete izložbu:
„Svi znatiželjni Splićani te njihovi gosti diljem Hrvatske i svijeta dobrodošli su posjetiti izložbu. Bit će poticajna i velikima i malenima, pogotovo u jesenskim danima kad je potrebno nešto da nam podigne duh.“
U iščekivanju otvorenja izložbe, donosimo i kratki dokumentarni prikaz kao uvod u sve ono što su naše sugovornice i istaknule – važnost glagoljaštva u splitskoj, ali i cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.
VIDEO
Izložba „POVIJEST KOJA NE ŠUTI: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)“ bit će otvorena u srijedu 29. listopada u 12 sati u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, te ostaje dostupna za razgledavanje posjetiteljima do 20. prosinca.
MGS PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
U petak, 12. prosinca u 19 sati, u Arheološkom muzeju Narona otvara se izložba „Tragovima arheološke baštine Baćine“, koja donosi pregled najznačajnijih arheoloških nalaza prikupljenih na području naselja Baćina (Grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija).
Tijekom proteklih godina u fundus muzeja pohranom i poklonima dospjeli su brojni nalazi s područja Baćine. Na izložbi se predstavlja oko stotinu artefakata s četiri nalazišta: Sv. Jure, Sv. Andrija, Portina i Poljuća. Nalazišta Sv. Jure i Sv. Andrija istraživao je Arheološki muzej Narona 2022. i 2023. godine, dok je podvodno nalazište Portina istražio Arheološki muzej u Splitu 2017. godine. Voditelji istraživanja bili su mr. sc. Toni Glučina i Mario Radaljac. Nalazište Sv. Andrija prvi put je istraživano još prilikom gradnje Jadranske magistrale. Tri nalazišta – Sv. Andrija, Sv. Jure i Portina – registrirana su kao zaštićena kulturna dobra, dok je Poljuća neistraženo nalazište.
Dio nalaza iz Portine muzeju je darovao gospodin Goran Zolnaić, a nalaze iz Poljuće gospodin Dominko Marinović.
Nalazi predstavljeni na izložbi svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Baćine od srednjeg neolitika do novog vijeka, otkrivajući vrijedne tragove materijalne kulture i povijesnog razvoja ovog područja.
Autorica izložbe je viša kustosica Konstanta Bukovac. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2026. godine.
AMN PRESS
by PRESS | May 25, 2026 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Više predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavljeni su na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi u Španjolskoj. Izložba ostaje otvorena do 5. travnja 2026. godine.
Kustosice izložbe, Esther Pons Mellado i Isabel Olbés Ruiz de Alda, zajedno s tehničkom kustosicom Maite Mascort Roca, razvile su ovu izložbu fokusirajući se isključivo na rane faze života u starom Egiptu, koje su oblikovale budućnost svakog egipatskog stanovnika u zemlji Nila, bez obzira na to gdje je živio ili kojem je društvenom sloju pripadao. Djetinjstvo i adolescencija, predstavljeni su na izložbi s gotovo 200 izložaka iz španjolskih i europskih muzeja i institucija, privatnih kolekcija, imerzivnim audiovizualnim sadržajima svakodnevni život mladih u zemlji Nila: njihove obitelji, igre, obrazovanje, rituale, zdravlje i vjerovanja.
Mrežna stranica izložbe:
https://eldespertaralavidaenegipto.com/en/home/
Izdvajamo dva predmeta iz Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu koja se mogu vidjeti na izložbi Awakening to Life: Childhood and Adolescence in Ancient Egypt u Cordobi:
Pogrebna maska
Pozlaćena pogrebna maska od katronaže, obojena u raznim bojama. S obzirom na veličinu radi se vrlo vjerojatno o dječjoj maski.
Maska se po spoju dva stila može datirati u sam kraj ptolomejskog i početak rimskoga razdoblja. Po stilu pripada maskama iz Haware.
Datacija: ptolemejsko razdoblje (332-30. pr. Kr.) / rimsko razdoblje (30. pr. Kr – 395.)
Drvena lutka
Lutka, odnosno tijelo lutke, bez glave i završetaka udova. Predmet koji na prvi pogled izgleda kao dječja igračka. Međutim, na lutki je naglašena spolna simbolika. Lutka nosi kratku haljinu od crvenih crjepića (ili entiteta koji podsjećaju na riblje ljuske), a to je jedan od glavnih atributa Izide. Stoga postoji mogućnost da je lutka imala neku ulogu u narodnoj religiji plodnosti. Oko vrata lutke oslikan je nejasan lik koji podsjeća na pretpovijesne ženske idole plodnosti, a na leđima u visini abdomena kornjača.
Datacija: Srednje kraljevstvo (2055-1650. pr. Kr.)
AMZ PRESS
Izvor: Igor Krajcar/AMZ
by PRESS | May 25, 2026 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Održavanje izložbe „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ u Trstu
Museo d’Antichità J.J. Winckelmann
22. 5. – 16. 8. 2026.
Jedan od najpoznatijih neandertalskih nalaza na svijetu prvi put napušta Hrvatsku. Znamenita Lubanja C iz Krapine bit će predstavljena međunarodnoj publici u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trstu u sklopu izložbe „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“.
Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.
Izložba će biti predstavljena u Museo d’Antichità J.J. Winckelmann u Trst, u razdoblju od 22. svibnja do 16. kolovoza 2026. godine. Ovo gostovanje predstavlja prvo samostalno predstavljanje Lubanje C izvan granica Republike Hrvatske, čime se ovaj iznimno vrijedan nalaz po prvi put sustavno prezentira međunarodnoj publici u kontekstu velike europske muzejske institucije. Takvo predstavljanje ima posebnu važnost za međunarodnu vidljivost hrvatske znanstvene i kulturne baštine te dodatno potvrđuje značaj krapinskih nalaza u globalnim istraživanjima ljudske evolucije. Istodobno, izložba otvara prostor za jačanje međunarodne stručne suradnje i razmjenu znanja između HPM-a i inozemnog muzeja.
Nalazište neandertalaca u Krapina jedno je od vrlo važnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovo brdo, a istraživano je od 1899. do 1905. godine pod vodstvom znamenitog znanstvenika Dragutin Gorjanović-Kramberger. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu. Procjenjuje se da su ondje pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je omogućilo značajne znanstvene uvide u neandertalce te usporedbe s nalazima iz drugih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka iznimno bogata, Lubanja C njezin je najpoznatiji dio. Osim anatomskih obilježja, posebnu pozornost privlače urezi na čeonoj kosti koji upućuju na složenije, moguće simboličke aspekte života neandertalaca.
Središnji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive fosil neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima.
Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake. Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju popratne publikacije, odnosno katalog izložbe, za stjecanje dodatnih spoznaja o fosilnom nalazu i neandertalcima.
U sklopu izložbe predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni široj javnosti i znanstvenoj zajednici, uz sudjelovanje muzejskih djelatnika i vanjskih suradnika iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i stručnih iskustava.
HPM PRESS
Slike s otvorenja izložbe u Zagrebu u studenom 2025.
