AMZ – Mumije – Virtualni stari Egipat od 28. siječnja 2022. godine (PRESS)

U petak, 28. siječnja 2022. godine u sklopu manifestacije Noć muzeja 2022. otvorit ćemo sobu Mumije u sklopu virtualne izložbe Virtualni stari Egipat. U 2022. godini Arheološki muzej u Zagrebu, koji čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, pridružuje se brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, niz radionica, tjedan Tutankhamona, te prigodnog digitalnog sadržaja – Virtualni stari Egipat.

Mumije – Virtualni stari Egipat pokazuju mumije iz stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu, kao što su „gospodarica kuće“ Šepenun iz ptolomejskog razdoblja (332. – 30. pr. Kr.) ili Kaipamau, Amonovu pjevačicu, virtualno, zajedno s njihovim skrivenim slojevima otkrivenim suvremenim tehnologijama. Virtualna izložba otkriva postupak mumifikacije i upotrebu natrona, kako se u starom Egiptu postupalo s mozgom i ostalim unutarnjim organima preminule osobe i da li je moguće saznati uzrok smrti iz mumificiranih ostataka.

Prije razvoja suvremenih tehnologija mumije su se odmotavale kako bi se saznale informacije o njima. Danas imamo mogućnost skeniranja i istraživanja mumija bez njihova istraživanja, a mumije iz Arheološkog muzeja u Zagrebu skenirao je RTG, CT i MR aparatima radiolog dr. sc. Mislav Čavka u Kliničkoj bolnici Dubrava. Rezultati ovih istraživanja publici su prvi put predstavljeni 2012. godine na izložbi „Mumije – znanost i mit“, te ih ponovo donosimo publici u virtualnom obliku..

U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online posjetiti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučuje publika glasanjem putem društvene mreže Facebook. Prva otvorena soba Virtualnog starog Egipta posvećena je skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. U veljači publika će birati između ušabti figurica i kanopskih vaza.

Poveznica na Virtualni stari Egipat
https://www.artsteps.com/view/6172b276c237879ac39a2dec

Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar
Platforma virtualne izložbe: Artsteps (https://www.artsteps.com/)

Foto:
Mumija Šepenun dvostrukom drvenom sarkofagu (I. Krajcar)

Mumije

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Siječanjski program 2022. uz izložbu Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje

U povodu zadnjeg tjedna izložbe Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svjetla spoznaje i njenog zatvaranja, organiziran je Siječanjski program koji će se održavati od 13. do. 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ.

Program počinje u četvrtak, 13. siječnja u 18 sati, kada je na rasporedu Pećinski pub kviz u kojem će prijavljene ekipe natjecatelja imati priliku pokazati svoje znanje iz arheologije, povijesti i izložbe, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade.

U petak, 14. siječnja u 11 sati održat će se predstavljanje kataloga uz izložbu Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svijetla spoznaje tijekom kojeg će govoriti recenzenti Jacqueline Balen, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Milivoj Uroić, znanstveni suradnik Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković i Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre i urednik/ci autor/i.

U petak u 12 sati započet će Kreativna reinterpretacija paleolitičkih slikarija iz Romualdove pećine u Galeriji AMZ tijekom kojeg će grupa studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu oslikati pećinu na izložbi a prema pećinskim slikarijama iz Romualdove pećine, jedinim do sada poznatim primjerima paleolitičkog slikarstva pronađenim u Hrvatskoj. Sam tijek oslikavanja pećine pratit će autori izložbe Ivan Drnić, Ivor Janković i i Dalibor Paar te Darko Komšo, otkrivač slikarija u Romualdovoj pećini, dok će se za likovnu kvalitetu izvedbe brinuti Danko Friščić, prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

U petak u 18 sati predavanje Paleolitičko pećinsko slikarstvo i otkriće iz Romualdove pećine održat će Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, ujedno i arheolog koji je 2010. godine pronašao pećinske slikarije u Romualdovoj pećini, a čiju je autentičnost potvrdio međunarodni tim 2017. godine.

U subotu 15. siječnja s početkom u 12 sati obilježit ćemo Međunarodnu godinu speleoloških objekata i krša koja kao međunarodni projekt ima cilj podučiti javnost o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Organizira ga Međunarodna speleološka unija (UIS), međunarodna organizacija za istraživanje, proučavanje i zaštitu speleoloških objekata i krša koju čini 55 zemalja članica, a među njima i Hrvatska. U predavanju Speleološki objekti – znanstveni i edukativni izazovi Dalibor Paar s Fizičkog odsjek, PMF, Sveučilišta u Zagrebu skrenut će pažnju o špiljama kao o izvrsnim lokacijama za suvremene edukativne sadržaje, programe terenske nastave, popularizaciju znanosti i arheologije kao struke te podizanje svijesti o važnosti i potrebi zaštite kulturne i prirodne baštine.
Siječanjski program uz izložbu Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje
GALERIJA AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
13. – 15. siječnja 2022.

četvrtak, 13 siječnja 2022.
18:00 sati    Pećinski kviz – pub kviz
prijava ekipa od 3 člana na mail galerija@amz.hr uz kotizaciju od 100,00 kn

petak, 14. siječnja 2022.
11:00 sati Predstavljanje kataloga: Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svijetla spoznaje
govornici: dr.sc. Jacqueline balen, dr.sc. M. Uroić, Darko Komšo i urednici/autori
12:00 sati Kreativna reinterpretacija paleolitičkih slikarija iz Romualdove pećine u Galeriji AMZ
suorganizator: Akademija likovnih umjetnosti
voditelj: Danko Friščić
sudjeluju: Margareta Belančić i Bernardica Svaguša
18:00 sati Predavanje: Paleolitičko pećinsko slikarstvo i otkriće iz Romualdove pećine
predavač: Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Pula i otkrivač slikarija u Romualdovoj pećini

subota, 15. siječnja 2022.
12:00 sati     Obilježavanje Međunarodne godine speleoloških objekata i krša
predavanja:
Međunarodna godina speleoloških objekata i krša
Speleološki objekti – znanstveni i edukativni izazovi
predavač: Dalibor Paar s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Molimo najavite svoj dolazak na mail pr@amz.hr

Broj mjesta u Galeriji AMZ je ograničen.
Sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite RH za posjet Galeriji AMZ potrebno je predočiti važeću EU digitalnu Covid potvrdu, ili drugi odgovarajući dokaz, ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija, a u prostorima Galerije AMZ obavezno je nošenje maske.

Info:
AMZ PRESS

MGST – Edukativni blok Marko Marulić 500 MI JE GODINA TEK! (PRESS)

Dragi prijatelji Muzeja grada Splita,

u godini čitanja i obilježavanja 500 godišnjice prvotiska Judite, pripremili smo za naše osnovnoškolce (ali i za vas malo starije željne znanja i zabave) edukativnu knjižicu 500 mi je godina tek! O Marku Marulicu i njegovoj Juditi.

U njoj ćete saznati više o obitelji Marulić, zanimljivosti o Marulu i o jednom od njegovih najpoznatijih djela epu Juditi, kao i koji su ga vladari i intelektualci rado čitali. Zabavit ćete se uz zajedničko rješavanje zadataka, križaljke, labirinta…

Edukativnu knjižicu možete kupiti na recepciji Muzeja grada Splita po cijeni od 30 kn.

Radujemo se vašem dolasku!

Info:
MGST PRESS

MGST – U Galeriji Emanuel Vidović izložba Veličina Skromnosti – Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića (PRESS)

U Galeriji Emanuel Vidović izložba Veličina Skromnosti
– Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića

Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića

Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim simbolično, baš na stolu u sredini atelijera stoji nekolicina veličinom malih, a izražajnom snagom monumentalnih kipova Petra Smajića koji je zahvaljujući slikarevom sinu Slavanu Vidoviću, dobio priliku izložiti svoje radove u splitskom Salonu Galić 1934. godine i tako izašao iz anonimnosti. U kutu sobe vide se i gusle ukrašene figurom muškarca na konju, baš one koje je na splitskoj ulici 1932. godine zapazio i otkupio dr. Slavan Vidović te predložio Smajiću da od njihovog figuralnog ukrasa načini samostalnu skulpturu. Slijedeće dvije godine Slavan Vidović je otkupljivao Smajićeve skulpture i pohranjivao ih u očevu atelijeru pa je slikara okružio s čak četrdeset Smajićevih djela od kojih su mnogi kasnije postali motivi Vidovićevih mrtvih priroda i interijera. Stari meštar je ćutio plastičku i ekspresivnu kvalitetu Smajićevih kipova potvrdio je to i Cvito Fisković kada je 1936. godine u Novom Dobu napisao Vidović s mnogo topline govorio o Smajićevim skulpturama Adama i Eve. Zanimljivo je da baš te skulpture neobično podsjećaju na elementarne forme romaničkih Adama i Eve čiji odljevi još danas krase Vidovićev atelijer. Vjerojatno nikada nećemo saznati je li Smajić pronašao inspiraciju u prvim ljudima majstora Radovana iz umjetnikova atelijera, ali Smajićeve skulpture će zauvijek ostati dio Vidovićeva duhovnog inventara. Slikar ih je posvojio i tako što ih je većinu patinirao i(li) polikromirao, čime je samo pojačao sugestivnu moć njihovih jednostavnih, ali univerzalnim značenjem nabijenih oblika. Danas u atelijeru nema četrdeset skulptura, ali preostalih trinaest, među koje ubrajamo i sudbonosne gusle, dostojno prezentiraju najautentičniji dio Smajićevog stvaranja. Štoviše, mogu poslužiti kao presjek kiparevih tematsko-motivskih preokupacija, od likova i portreta bliskih mu ukućana i prototipova njegovih seljana, preko likova životinja (Konjić, Magarac) do bliskih mu zaštitnika, Madone, anđela i sv. Roka i dati potpunu sliku o izražajnim mogućnostima Petra Smajića iz dalmatinskog razdoblja (1932.-1941.). (Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita)

______

Izložba Veličina skromnosti – tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića produžena je do 10. siječnja 2022. godine. Možete je razgledati od ponedjeljka do petka od 9 i 30 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, a utorkom je zatvorena.

Info:
MGST PRESS

AMZ – Otvorena izložba Arheologija i speleologija: iz tame podzemlja do svjetla spoznaje u Galeriji AMZ (PRESS)

U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u četvrtak 25. studenog otvorena je izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Parra s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu uz rekonstrukciju špilje pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.

Podijeljena na četiri cjeline, izložba u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.

Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleologije, arheologije i antropologije. U katalogu obrađena su arheološka nalazišta neandertalaca, Romualdova pećina, Pećina vlakno na Dugom otoku, stočarske špilje u Hrvatskoj, Mala pećina u Sutini, pećina Bezdanjača kod Vrhovina, Vilina špilja iznad izvora Omble, Spila kod Nakovane i Bubijeva jama te suradnja o speleologa i arheologa.

Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević

Izložbu posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.

Info:
AMZ PRESS

AMI – Izložba “Bez zanata nema alata” (PRESS)

Izložba Muzeja vučedolske kulture “Bez zanata nema alata” u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12:00 sati.

Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.

Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.

Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.

Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.

Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.

Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.

Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.

Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.

Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.

autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
fotografije i video: Darko Puharić
stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer

Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.
Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheološkog muzeja Istre u petak 26. studenog 2021. godine u 20:00 sati.

Muzej vučedolske kulture

Info:
AMI PRESS