AMZ – 17. 18. i 19. lipnja 2022. održani su Europski dani arheologije (PRESS)

Od 17. do. 19. lipnja 2022. u Hrvatskoj smo obilježili Europske dane arheologije za koje je programski sadržaj pripremilo 17 institucija, a koji se sastojao od 56 događanja i virtualnih sadržaja. Događanja i virtulane sadržaje posjetilo je 4312 zaljubljenika u arheologiju. 

Ove godine bila su organizirana stručna vodstva, obilazak arheoloških lokaliteta, radionice, kamp za djecu i mlade, predavanja, virtualne izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) koji okupljaju niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi se na popularan i pristupačan način prezentirala arheologija i podijelila nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.

2022. godine u obilježavanju Europskih dana arheologije u Hrvatskoj sudjelovali su:

Arheološki muzej Narona

Arheološki muzej u Zagrebu

Gradski muzej Karlovac

Gradski muzej Križevci

Gradski muzej Virovitica

Gradski muzej Vukovar

Institut za arheologiju

Muzej grada Trogira

Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor

Muzej krapinskih neandertalaca

Muzej seljačkih buna

Muzej vučedolske kulture

Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Općina Kaptol

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Zavičajni muzej Poreštine

Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home

Održani Europski dani arheologije 2022

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Europski dani arheologije 17., 18. i 19. lipnja 2022. (PRESS)

Od 17. do 19. lipnja 2022. godine održat će se 3. po redu Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Šesnaest institucija udružilo se i ponudilo niz besplatnih sadržaja kako bi zainteresiranoj publici u ova tri dana približilo arheologiju.

Sve znatiželjnike, zaljubljenike u povijest i arheologiju pozivamo na zajedničko obilježavanje Europskih dana arheologije od 17. do 19. lipnja. Očekuju vas stručna vodstva, arheološki lokaliteti, radionice, igraonice, arheološki kamp za djecu i mlade, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, pub kviz, projekcije filmova, manifestacije i virtualne izložbe i virtualna stvarnost.

Provjerite program, pregledajte virtualne sadržaje, organizirajte posjet ili izlet na vrijeme i pridružite nam se u muzejima, na fakultetima, arheološkom lokalitetima i manifestacijama! Na Europskim danima arheologije 2022. u Hrvatskoj sudjeluju Arheološki muzej Narona, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Gradski muzej Karlovac, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Muzej grada Trogira, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzej vučedolske kulture, Zavičajni muzej Poreštine, Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor, Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna, Općina Kaptol i Arheološki muzej U Zagrebu kao glavni organizator za Hrvatsku.

Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Francuski nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) okuplja niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi na popularan i pristupačan način prezentirao arheologiju i podijelio nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.
Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home
Sudjelovanje u svim događanjima je besplatno!

PROGRAM ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU
PETAK 17. 6. 2022.
10 sati otvorenje izložbe „Virtualni stari Egipat“ (virtualno događanje)
12:00 – 13:30 sati predstavljanje knjige “Arheološki genom Podravine” (Galerija AMZ-a)
21 – 23:00 sati projekcija filma „Le parfum retrouvé“ (Lapidarij AMZ-a)
SUBOTA 18. 6. 2022.
9:30 – 11:30 sati stručno vodstvo „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ (početak u predvorju AMZ-a)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Putovanja Gagliane grosse – Uzbudljiva priča o kasnorenesansnom mletačkom trgovačkom brodu“ (Lapidarij AMZ-a)
NEDJELJA 19. 6. 2022.
12:00 – 18:00 sati besplatan ulaz, vodstva i radionice u Arheološkom parku Andautonija (Arheološki park Andautonija)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Arheološki muzej u Zagrebu“ (Lapidarij AMZ-a)

PROGRAM PARTNERSKIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ
ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA

PETAK 17. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“
SUBOTA 18. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati likovna radionica „Skrivena arheološka blaga Vida, Pruda i Metkovića“
18 – 19 sati predavanje „Arheološka baština Vida i Metkovića“
NEDJELJA 19. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“

ODSJEK ZA ARHEOLOGIJU, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
SUBOTA 18. 6.
10 – 14 sati radionica „Od predmeta do crteža“ (radionica će se odvijati u prostoriji C025 (Arheološki praktikum) u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta)

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU
SUBOTA 18. 6.
14 – 14:45 sati predavanje „Škola u rimsko vrijeme“ (OŠ Bartula Kašića Zadar)

GRADSKI MUZEJ KARLOVAC (MUZEJI GRADA KARLOVCA)
PETAK 17. 6.
8 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
10 – 12 sati stručno vodstvo po lapidariju
SUBOTA 18. 6.
10 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
NEDJELJA 19. 6.
10 – 12 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij

GRADSKI MUZEJ KRIŽEVCI
SUBOTA 18. 6. 10 – 13 sati radionica „Prapovijesni keramičari“

GRADSKI MUZEJ VIROVITICA
SUBOTA 18. 6.
10 – 19 sati Arheološki kamp za djecu i mlade
NEDJELJA 19. 6.
11 – 13 sati Arheološki kamp za djecu i mlade

GRADSKI MUZEJ VUKOVAR
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati Muzejski pub kviz
SUBOTA 18. 6.
10:30 – 12 sati radionica „Od arheologije do muzeologije“

MUZEJ GRADA TROGIRA
SRIJEDA 15. 6.
19:30 – 20:30 sati predavanje „Uvid u život i smrt Trogirana prije 2000 godina – rezultati novih arheoloških istraživanja” (Lujana Paraman, Muzej grada Trogira, Ana Sunko Katavić, Kaukal d.o.o. i Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati radionica „What is bioarchaeology and what can it tell us about ancient Tragurians?“ (voditeljica: Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati vodstvo lapidarijem i perivojem Muzeja
10 – 12 sati radionica Mali arheolozi (ili po najavi škole)
SUBOTA 18. 6.
9 – 13 sati JUTRO U MUZEJU – radionica-igraonica Rimska svakodnevnica
NEDJELJA 19. 6.
10 ­– 13 sati vodstvo očuvanim dijelovima Claustre na području grada Rijeke

MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati muzejski pub kviz (održava se u prostorijama Gradskog muzeja Vukovar)
SUBOTA 18. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje
NEDJELJA 19. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje

ZAVIČAJNI MUZEJ POREŠTINE
PETAK 17. 6.
19 –20:30 sati predavanje „Oteto moru, dano gradu – arheološka istraživanja na porečkoj rivi 2020. godine“

DVOR VELIKI TABOR, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
SUBOTA 18. 6.
17 – 20 sati program povodom Europskih dana arheologije u Dvoru Veliki Tabor (stručna vodstva, radionice, projekcija filma)

MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
NEDJELJA 19. 6.
15 – 21 sati program  “Dobrodošli u kameno doba“ u Muzeju krapinskih neandertalaca (obilazak stalnog postava i nalazišta, vodstva, radionica za djecu)

MUZEJ SELJAČKIH BUNA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
PETAK 17. 6.
18 – 21:30 aplikacija za hologramske naočale (Oživljeni Tahy, mač i igra memori)
18 – 19:30 radionice (Arheološka slagalica, Složi sam svoj dvorac)
19:30 – 20:30 radionica Potraga za burgovima
19:30 – 20:15 predavanje Arheologija – Instagram vs. reality
20:30 – 21:30 stručno vodstvo kroz stalni postav
21:30 – 22:00 3D video-mapping projekcija Gubec-teatar na Spomeniku Seljačkoj buni i Matiji

OPĆINA KAPTOL, TURISTIČKA ZAJEDNICA ZLATNI PAPUK
SUBOTA 18. 6.
20 – 23 sati manifestacija Halštatski dani (predavanje Požeška kotlina i Baranja ‒ arheološki dragulji međuriječja, izložba Virtualni arheološki krajolici Podunavlja ‒Željezno doba u digitalnom svijetu)
NEDJELJA 19. 6.
12 – 20 sati manifestacija Halštatski dani (razgled izložbe, stručno vodstvo turističkom rutom Putevima ratnika ‒ starije željezno doba u Zlatnoj dolini, radionice)

Info:
AMZ PRESS

ZRC SAZU – Grošljev simpozij 2022 (PRESS)

Vljudno vas vabimo na 13. Grošljev simpozij z naslovom »Zdaj zavezale smo grde jezike: Vraževerje in čarovništvo v antiki«, ki ga organizirata Društvo za antične in humanistične študije Slovenije ter Inštitut za arheologijo ZRC SAZU.

Interdisciplinarno znanstveno srečanje bo potekalo od ponedeljka, 6. junija, do srede, 8. junija 2022, v Atriju ZRC SAZU, Novi trg 2, Ljubljana. Referati se bodo snemali in bodo z nekajdnevnim zamikom na ogled tudi na ZRC-ovem kanalu YouTube. Povezave bodo objavljene na spletnih straneh ZRC SAZU in DAHŠ.

Na simpoziju bodo naprodaj klasičnofilološke, zgodovinske, filozofske in druge knjige več založb po znižani ceni.

Vstop je prost.

Prisrčno vabljeni!

Organizacijski odbor Grošljevega simpozija 2022
Nada Grošelj, predsednica DAHŠ
Anja Ragolič, IZA, ZRC SAZU
David Movrin, podpredsednik DAHŠ

***

Zdaj zavezale smo grde jezike:
Vraževerje in čarovništvo v antiki (2022)

Grošljev simpozij
KDAJ: 6.–8. junij (od ponedeljka do srede) 2022
KJE: Atrij ZRC SAZU, Novi trg 2, Ljubljana

PROGRAM SIMPOZIJA

Prvi dan (ponedeljek, 6. junij): Arheološke najdbe iz antike in srednjega veka
16.00 · Odprtje simpozija
16.05 · Julijana Visočnik: Epigrafski dokazi za prisotnost haruspikov v vzhodnoalpskem prostoru
16.30 · Bernarda Županek, Alenka Miškec, Špela Karo, Gojko Tica: Pokop v Emoni: zaščiteni živi, nevarni mrtvi
16.55 · razprava
17.20 · odmor
17.50 · Andrej Preložnik: Medicus invidiae: Petovionska fascina in njihova raba
18.15 · Jernej Rihter: Ključi z (zgodnje)srednjeveškega grobišča Kranj Župna cerkev. Simbolna uporaba tehničnih predmetov na grobiščih
18.40 · razprava
Zaključek prvega dneva simpozija

Drugi dan (torek, 7. junij): Čarovništvo skozi prizmo krščanstva in islama
16.00 · Gašper Kvartič: Quid sit magus? Definicija čarovnika kot jedro Apulejeve Apologije
16.25 · Benjamin Bevc: Čarovništvo (μαγεία) in copranje (γοητεία) med Kelzom in Origenom
16.50 · razprava
17.15 · odmor
17.45 · Miran Špelič: Pogled prvih kristjanov na poznoantične magične prakse
18.10 · Matej Petrič: Država in čarovništvo v času vladavine Valentinijana in Valensa
18.35 · Aljaž Krajnc: Koran in očitki o čarovništvu
19.0o · razprava

Zaključek drugega dneva simpozija
Tretji dan (sreda, 8. junij): Čarovništvo in vraževerje v književnosti od antike do novega veka
16.00 · Matej Hriberšek: Sibilinske knjige in sibilinske prerokbe
16.25 · Lara Unuk: Psi zavijajo v mestu: Podoba grških htoničnih božanstev v Grških magičnih papirusih
16.50 · razprava
17.15 · odmor
17.45 · Jernej Kusterle: Posledice estetike grdega pri transformaciji muze kot antičnega božanskega navdiha v slovenski poeziji moderne: čaščenje demoničnega in (duhovni) propad lirskega subjekta
18.10 · Milena Mileva Blažić: Primerjalna analiza antičnih mitov s pravljičnimi tipi in motivi – študij primera: Čarovnik in njegov učenec (ATU 325)
18.35 · razprava
19.00 · sklepni kulturni dogodek: predstavitev razstave o Joannisu Kapodistriasu, ki so jo leta 2021 pripravili študentje klasične filologije z red. prof. dr. Jernejo Kavčič
Zaključek simpozija


Amor in Psihe na nagrobnem spomeniku iz Celeie (hrani Pokrajinski muzej Celje, inv. št. L 181)

Info:
ZRC SAZU PRESS

AMZ – Otkrivanje kopije nalaza brončanodobne ostave u Dežmanovoj ulici u Zagrebu (PRESS)

U petak , 27. svibnja 2022. u 15 sati u Dežmanovoj ulici, ispred broja 6, bit će otkrivena kopija nalaza brončanodobne ostave pronađene 1949. godine. Otkrivanje ovog spomenika predstavlja realizaciju 15. projekta muzejske akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.
(U prilogu Vam dostavljamo pozivnicu)Prigodom iskopa temelja zgrade na lokaciji Dežmanova ulica 6 1949. godine otkrivena je ostava predmeta iz kasnog brončanog doba datirana u 12. stoljeće prije Krista. Ostava je većim dijelom uništena no sačuvano je 8 brončanih predmeta: igla, koplje, 4 srpa, sve fragmentirano, te dva grumena bakra. Predmete iz ostave čuva Arheološki muzej u Zagrebu.Brončanodobna ostava je, kao što i samo ime kaže, mjesto gdje su kakvi predmeti istovremeno i namjerno ostavljeni, točnije deponirani, zakopani u zemlju, kao svojevrstan materijalni ili duhovni zalog. Ostava iz Dežmanove ulice nađena je prigodom iskopa temelja zgrade Centralnog komiteta KPH-a u Dežmanovoj 6, a zahvaljujući savjesnim radnicima i inženjerima poduzeća „Udarnik“, dio ansambla nalaza sačuvan je i predan na čuvanje Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ostava nije sačuvana u punini, tako da su u Muzej dospjeli tek njezini najveći komadi; izduženi lovorasti vrh koplja, 4 srpa, dva grumena sirove bakrene slitine te jedna igla kaneliranog zadebljanog vrata i velike okrugle glavice, izgledno funkcionalno-dekorativnog značaja. Temeljem vrste i oblika predmeta iz ovog ansambla, vjerojatno je kako je ostava zakopana pred 3200 godina, početkom kasnog brončanog doba. Nažalost, kako ostava nije sačuvana u cjelini i unutar šireg arheološkog konteksta, teško je tvrditi je li zakopana iz kakve votivne ili pak profane intencije, je li ju zakopao kakav pojedinac ili zajednica koja je obitavala na prostoru Gornjeg Grada. Moguće je kako je zakopana iz votivnih razloga, moguće je da je zakopana s intencijom ponovne uporabe sirovine, moguće je da su predmeti pripadali pojedincu, ali i da su ukopani kao kolektivni doprinos zajednice čiji identitet ovakva ostava djelomično zrcali. Bilo kako mu drago, ostava danas neminovno odražava pretpovijesno naslijeđe i kolektivnu memoriju prostora. Sačuvana je zahvaljujući savjesti radničke zajednice koja ju je uočila i obavijestila Muzej, a Muzej ju je danas javnim novcem, kao javno dobro, vratio u živući, urbani, javni prostor suvremene zajednice pa je, u tom smislu, ostava nanovo postala ono što je i bila – kolektivni doprinos na opće dobro zajednice podno obronaka Medvednice.

Koordinacija: Arheološki muzej u Zagrebu; Izrada odljeva: Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o., Zdravko Ladiš; Kamenarski radovi i izrada spomenika: Luka Ivandić; Suradnici na akciji: Jacqueline Balen, Filip Franković, Slađana Latinović

Spomenik je postavljen uz potporu Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo i Turističke zajednice grada Zagreba.

Muzejska akcija ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094., svojevrsna je inverzija u kojoj muzejski originali u vidu svojih kopija, izlaze iz muzejskih vitrina na ulice grada Zagreba dajući urbanim prostorima dašak muzealnosti, a muzejskim predmetima toliko potrebnu vitalnost.
Arheološka istraživanja na području grada Zagreba nedvojbeno su pokazala da Zagreb nije nastao slučajno već je život na tome prostoru počeo znatno prije osnutka biskupije 1094. godine. Stoga su autori muzejske akcije ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – ZAGREB PRIJE 1094. Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić (nakon smrti Zorana Gregla 2017. godine autorskom timu se pridružio arheolog Ozren Domiter) smatrali potrebnim da se postavljanjem karakterističnih spomenika i obilježja iz najstarijih geoloških i arheoloških razdoblja (prapovijest, antika, rani srednji vijek), prikaže šira slika o nastanku i povijesnome razvoju grada, te da se tako skrene pozornost ne samo stručne i znanstvene, nego i široke javnosti na ovaj manje poznat i vidljiv segment naše prošlosti.

Od 1990. do danas realizirano je 14 takvih projekata, a realizacija 15. (Brončanodobna ostava iz Dežmanove ulice) je u tijeku. U deset su slučajeva na mjestu nalaženja postavljene kopije spomenika (Poncije u Kerestincu, Rimljanin u Petrinjskoj, mamut u Frankopanskoj, Jupiter u Banjavčićevoj, Akonija Salvija na Kaptolu, krunište rimskodobne stele na Gornjem Bukovcu, kostur kita u Podsusedu, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti, nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u parku Ribnjak, miljokaz u Jelkovcu), a u četiri slučaja lokaliteti su obilježeni samo pločom ili reljefom (crkva u Stenjevcu, križanje Savske ceste i Ulice grada Vukovara, novac cara Dioklecijana na Trgu bana Jelačića, novac cara Hadrijana na Trgu N.Š. Zrinskog). Neke od realiziranih projekata pogledajte na poveznici:
https://bit.ly/ZagrebDokGaJosNiBilo

O tome kako su građani Zagreba prihvatili ovu akciju najbolje svjedoči podatak da je nakon postavljanja rimskodobnog spomenika u Kerestincu mjesni trg preimenovan u RIMSKI TRG. Po spomeniku mamutu, koji je postavljen u predvorju “Dramskog kazališta Gavella”, mala scena toga popularnog kazališta nazvana je MAMUT SCENA.

A da je projekt zanimljiv i turistički dokazuje šetnja ZAGREB PRIJE SVEGA koja je uvrštena u posebnu ponudu razgleda i turističkih vođenja po Zagrebu.

Vrijedno je istaknuti da je Zagreb jedini europski grad u kojem se kontinuirano, iz godine u godinu, na ovako originalan način obilježavaju arheološki i paleontološki lokaliteti što predstavlja prvorazrednu turističku atrakciju.

Muzejska akcijat ZAGREB DOK GA JOŠ NI BILO – PRIJE 1094. je 1991. g. dobio prvu nagradu 26. Zagrebačkog salona arhitekture u sekciji Prijedlog.

Info:
AMZ PRESS

AMI – U Puli održan međunarodni kongres podvodne arheologije (PRESS)

U PULI ODRŽAN MEĐUNARODNI KONGRES PODVODNE ARHEOLOGIJE

Dvadeset sedmo izdanje međunarodnog kongresa podvodne arheologije „In Poseidon’s Realm“ (“U Posejdonovu carstvu”) održalo se od 16. do 22. svibnja u Puli, a domaćin manifestacije koju organizira njemačka udruga DEGUWA bio je Arheološki muzej Istre. Kongres s višedecenijskom tradicijom održava se jednom godišnje, naizmjenično u Njemačkoj, i u nekoj drugoj zemlji.

Ovogodišnja tema kongresa “Pomorski krajolici” uključivala je obalne i podvodne lokalitete. Arheolozi iz desetak zemalja, kao što su Australija, Italija i Grčka, održali su više od 30 predavanja na kojima su predstavili istraživanja brodoloma iz raznih perioda i u raznim morima, drevnih luka, brodogradnje i obalnih pejzaža. Pred stručnjake je postavljen izazov stvaranja čim točnije rekonstrukcije nekadašnjeg izgleda određenog kulturnog krajolika.

Na kongresu je promovirana i monografija “Mijoka”. Knjiga autorice iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, Vesne Zmaić , bavi se arheološkim nalazištem brodoloma koji se početkom 17.stoljeća dogodio u blizini Murtera. Nalazi upućuju kako je riječ o gusarskom brodu kojim su prevozili opljačkane predmete, od kojih su mnogi najfiniji rad talijanskih i njemačkih zanatskih radionica 16. stoljeća.

Kroz izložbu “Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina” goste je provela autorica Duška Romanović iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Arheolozi sudionici kongresa uz stručno su vodstvo razgledali Pulu i njezino povijesno naslijeđe, Rovinj, gdje su obišli Ekomuzej batana i ronili s Ronilačkim centrom Shark, a vidjeli su i arheološka nalazišta na Brijunima, te rimske vile koje se uz pomoć VR naočala mogu doživjeti na poluotoku Vižula. Upoznali su se i s jednim od najvažnijih istarskih podvodnih nalaza, prapovijesnim šivanim brodom iz uvale Zambratija.

Referati s kongresa bit će objavljeni u njemačkom zborniku za podvodnu arheologiju i kulturnu povijest “Skyllis”.

Daljnja suradnja između hrvatske i njemačke arheologije najavljena je za jesen: studenti Odjela za klasičnu arheologiju Sveučilišta u Marburgu doputovat će u Istru kako bi proučavali pomorske krajolike u priobalju. Mentorica će im biti voditeljica Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač.


Fotografiju ustupio AMI

Info:
AMI PRESS