ArheoKalendar© 2023.
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2023.
ArheoKalendar© objavljujemo na hrvatskom jeziku.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autorica fotografija | Opisi fotografija | Oblikovanje: Vendi Jukić Buča.
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Čestitka 2023. u znaku je ArheoKalendara©.
Ovogodišnje fotografije snimljene su tijekom jednomjesečnog (studeni 2022.) boravka Vendi i Berislava u Belgiji. Antwerpen je najveći grad u Belgiji i glavni grad Provincije Antwerpen u flamanskom dijelu Belgije. Grad je sagrađen na rijeci Scheldt te je jedna od najvećih europskih luka. Dugo je prednjačio u trgovini dijamantima. Brojne interpolacije kroz očuvanje povijesnih građevina te gradnja iznimnih aritektonskih dizajnerskih djela čine ovaj grad fascinantnim, kako danju tako i noću.
U planu je velika reportaža o Belgiji (Brussels – Leuven – Liège – Antwerpen), a kao ArheoKalendar© 2023. predstavljamo noćni Antwerpen.
Vendi Jukić Buča, glavna urednica
Kopenhagen, 30. 12. 2022.
0. Noćna panorama s položaja tvrđave Het Steen.
1. Centralna postaja (Antwerpen Centraal)
Inaugurirana 1905. godine, grandiozna Centralna stanica u Antwerpenu (također zvana Middenstatie ili Željeznička katedrala) jedna je od najljepših na svijetu. Sastoji se od metalne nadstrešnice iznad platforme i kamene građevine sâme stanice. Nadstrešnicu je dizajnirao inženjer i konstruktor Clément Van Bogaert krajem 19. st., dok je građevinu postaje, impresioniran Panteonom u Rimu, dizajnirao arhitekt Louis Delacenserie te je izgrađena odmah potom. Nadstrešnica je visoka 43 metara, dok kupola stanice na najvišem dijelu dostiže 75 metara.
Zaštićeni je spomenik kulture od 1975. godine.
2. Slastice, marcipan i praline iz G. Bastin, najstarije obiteljske čokolaterije u Antwerpenu, osnovane 1908. godine
Šaka je, prema legendi, simbol Antwerpena i kao takva izrađuje se u formi praline od čokolade s punjenjem i keksa (okusa vrlo sličnog danskim maslenim keksima) kao originalni suvenir u obiteljskim i komercijalnim čokolaterijama. Brojne skulture šake postavljene su kao ukras na novoizgrađenom muzeju Museum Aan de Stroom. Bez obzira na legendu, šaka u kontekstu Belgije i dalje asocira na nemilu povijest vladavine Leopolda II i njegovo djelovanje u Kongu.
3. Brabova fontana kipara Jefa Lambeausa na trgu Grote Markt ispred Hôtel de Ville, s Gradskom vijećnicom u pozadini
Fontana je podignuta 1887. godine radi obilježavanja legende prema kojoj je Antwerpen dobio ime. Naime, div Druon Antigoon odsijecao je ruke kapetanima koji su plovili na području grada, a koji su odbijali platiti naknadu, te ih bacao u rijeku Scheldt. Kako bi to spriječio, kapetan rimske vojske Silvius Brabo odsjekao je divu ruku. Skulptura na fontani prikazuje trenutak kada Brabo baca Druonovu ruku u rijeku. Prema ovoj legendi, etimologija imena grada složena je od nizozemskih rijeci (h)ant – ruka te werpen – lansirati. S druge strane, vjerojatnija su mišljenja da ime dolazi od riječi anda – na i werpum – dok, tvoreći frazu an ‘t werf – na doku, zatim aan de werpen – kod nasipa ili od aan’t wef – u brodogradilištu. U središtu grada pronađene su kovanice iz rimskog razdoblja s prikazom Anda Verpija.
Grote Markt središnji je trg u Antwerpenu koji omeđuju pročelja Gradske vijećnice i cehovskih dvorana većinom rekonstruiranih tijekom 19. i 20. st. prema slikama flamanskih umjetnika. Nekoliko fasada cehovskih dvorana, poput one Sint-Joris’s iz 16. st., očuvane su u originalnom obliku.
4. Hansahuis jedna je od prvih poslovnih zgrada u Antwerpenu arhitekta Josa Hertogsa izrađena prema narudžbi Wilhelma Arnolda von Mallinckrodta u razdoblju od 1897. do 1903. godine
Kipar Jef Lambeaus, autor Brabove fontane, postavio je niz mitoloških figura na fasadi. Četiri stojeće brončane statue prikazuju alegorije trgovine i brodarstva na podnožju pramca broda naspram bočnih pročelja te njemačke rijeke Elbe i Weser nasuprot glavnog pročelja, personificirane Merkurom i ženskim aktovima. Dva sjedeća brončana kipa na zabatu portalnog rezalita predstavljaju bradate riječne bogove s veslom i trozubom, personificirajući Rajnu, odnosno Šeldu. Ikonografski program upućuje na jake gospodarske veze Antwerpena i Njemačke.
Građevina je zaštićeno kulturno dobro.
5. Grand Cafe De Rooden Hoed i katedrala u pozadini
Grand Cafe De Rooden Hoed najstarije je poznato (od 1750-tih godina) svratište za kočijaše. I danas se može naručiti soep van de koetsier – kočijaška juha. Smatra se da je ime dobilo prema crvenim krovnim crijepovima. Slikar Quinten Matsijs (1466.-1530.) živio je ovdje, a izradio je okove iznad zdenca ispred katedrale u pozadini.
6. Specijaliteti iz Grand Cafe De Rooden Hoed
Jela se u Belgiji tipično serviraju uz ‘pomfrit’ (franc. pommes [de terre, op. a.] frites), koji se u Belgiji naziva jednostavno frites.
Frites su izumljeni u Belgiji, a nesporazum oko njihovog porijekla desio se tijekom Drugog svjetskog rata kada su ih američki vojnici, stacionirani u francuskom dijelu Belgije, popularizirali kao French fries. Prve su ispržili (i pojeli ) u 17. stoljeću stanovnici Liègea i Dinanta, umjesto ribe iz zamrznute rijeke Meuse. Belgijski se ‘frituranci’ [naziv od milja autorice teksta ] prže u životinjskoj masnoći i serviraju uz umak (majonezu, Samuraj – također tradicionalni Belgijski umak i druge) te jedu sâmi ili kao prilog. Ovdje su posluženi kao prilog kuhanoj jegulji, tradicionalnom ranosrednjovjekovnom flamanskom jelu paling in t’groen (eng. eel in the green, jegulja u zelenom), slatkovodnoj jegulji kuhanoj u zelenom umaku od trava i začina, slično rimskom umaku iz 4. st. te dvije vrste kroketa – od divlje svinje i sira. Kroketi su također vrsta friture te tradicionalni za ovo područje. Uobičajeno se u Belgiji u restoranu služi kruh s maslacem. Nezaobilazno pivo na izbor je u svim mogućim bojama, čašama, bocama te varijabilnog alkoholnog udjela. Mi smo se odlučili za dva lokalna piva, tamno i svijetlo, a više od toga se u pivo ne razumijemo 🙂
7. Sinagoga u Židovskoj četvrti (Kvartu dijamanata)
Smatra se da je Antwerpen u 16. stoljeću bio New York svoga vremena. Grad je bio uspješan internacionalni metropolis te centar trgovine i ekonomije. Od sredine 13. stoljeća raste trgovina dijamanata, nakon što je lokalni brusilac dijamanta izumio vrstu kotača za poliranje (scaif). Ovaj instrument omogućio je simetrično poliranje svih strana dijamanta kako bi se postiglo svjetlucanje koje s dijamantima povezujemo i danas. Izum je povećao narudžbe europske aristokracije i privukao mnoge obrtnike te je grad zaradio titulu the diamond capital of the world.
Prva prava burza na svijetu izgrađena je u Antwerpenu 1531. godine, na temelju koje su nastale burze u Londonu, Frankfurtu i Amsterdamu. Trgovci i istraživači uplovljavali su Scheldom, donoseći dragocjeno kamenje i metale u Europu. Gotovo svi dijamanti na svijetu prolaze kroz Antwerpen najmanje jedanput, a 80% svjetske proizvodnje neobrađenih dijamanata kupuje se i prodaje u Antwerpenu. Od 1829. godine broj Židova u Antwerpenu je rastao, te je stotinu godina kasnije njihov broj bio oko 35000. Sinagoga u Židovskoj četvrti sinagoga je Sefardi Židova koji su u Antwerpen došli s područja Otomanskog Carstva. Izgrađena je prema planu arhitekta J. De Lang i otvorena 1913. godine.
8. Jedan od dva lava koji flankiraju uspon na Južnu promenadu i Veliki kotač u pozadini
Južna promenada, odnosno šetnica, sagrađena je uz istočnu obalu rijeke Scheldt. Ispod rijeke sagrađen je 1930-tih godina 572 metara dug i keramičkim pločicama obložen Sint-Annatunnel – Tunel Sv. Ane, kroz koji je do Druge strane (Linkeroever) moguće propješačiti ili dovesti se biciklom. Do tunela, na dubinu od 30 metara, vode autentične drvene pokretne stepenice.
9. Ulaz u sportski bar WoodCutter
WoodCutter je sportski bar za bacanje sjekire. Na ulaznoj reklamnoj ploči kredom je nacrtana kaciga i dvije sjekire te se posjetitelje poziva da otkriju vlastitog ‘unutarnjeg Vikinga’. Bacanje sjekire izumili su Franci u 3. st. na području Južne Njemačke. Većinom seljaci, koristili su sjekire za sječu drva, ali i u borbi. U bitku su odlazili naoružani angons – kopljima i franciscas – sjekirama s kratkom drškom koje su se bacale na početku bitke kako bi razbile štitove neprijatelja. Ova vještina proširila se na druga područja Europe tijekom srednjeg vijeka. Smatra se da su vikinški ratnici prva plemena koja su dizajnirala sjekire za korištenje u ratu.
10. Tvrđava Het Steen
Još u 9. st. na području današnje tvrđave Het Steen postojalo je utvrđeno naselje koje je obuhvaćalo drvene gradnje, zemljani zid i jarak. Prve gradske kamene zidine podignute su tijekom 11. st. I danjas su vidljive substructure Het Steena izgrađene od specifičnog belgijskog crnog kamena (Tournai).
Današnji dvorac Het Steen podignut je tijekom 11.-12. st., kao jedan od ulaza veće utvrde Vojvoda od Brabanta koja je u srušena u 19. st. Godine 1890. Het Steen postaje arheološkim muzejem, a sredinom 20. stoljeća dodan je aneks u kojemu se nalazio Muzej pomorske povijesti Antwerpa, koji je 2011. godine preseljen u novoizgrađen Museum Aan de Stroom.
Na ulazu u Het Steen nalazi se reljef boga Seminia – skandinavskog boga mladosti i plodnosti.
Na mostu ispred tvrđave nalazi se skulptura diva i dva čovjeka. Prikazuje diva Lange Wappera, koji je običavao terorizirati stanovnike grada u srednjem vijeku. Ova legenda potječe iz 16. stoljeća iz obližnjeg gradića Wilrijka, u kojem se nalaze pojedini odsjeci antwerpškog sveučilišta te austrougarska utvrda.
11. Skulptura pantere iznad ulaza u pansion Sint-Julianusgasthuis, iz razdoblja srednjeg vijeka
Pansion su 1305. godine osnovali Ida van der List-van Wijneghem i kanonik Jan Tuclant. Služio je kao svratište za (siromašne) strance u prolazu. Tijekom obnove 1505. godine nastala je današnja kapelica u kojoj se od 1970. nalazi umjetnička galerija De Zwarte Panter. Ova galerija u središtu Antwerpena prerasla je u gradski kulturni spomenik, najstariju još aktivnu galeriju u zemlji.
12. Onze-Lieve-Vrouwenkathedraal
Antwepska katedrala, Onze-Lieve-Vrouwenkathedraal, sa svojih 123 metara najviša je gotička građevina na području Niskih zemalja (povijesno područje Srednje Franačke i Donje Lotaringije), prepoznat kao World Heritage Site, riznica umjetnosti s Rubensovim slikama, među ostalim Podizanje križa i Spuštanje s križa. Na mjestu današnje katedrale još u 9. st. postojala je mala kapela, a sredinom 14. st. započela je konstrukcija katedrale koja je dovršena 170 godina poslije. U prostoru koji je originalno bio kapela Sv. Ivana danas je restoran u kojem se prodaje Katedralsko pivo, dostupno u tamnoj i svijetloj varijanti.
Izabrana literatura
http://www.belgiumview.com/belgiumview/tl1/view0000599.php4
https://www.britannica.com/topic/Druon-Antigonus
https://www.g-bastin.com/the-finest-belgian-chocolates-from-belgium-g-bastin
http://www.dezwartepanter.com/
https://inventaris.onroerenderfgoed.be/erfgoedobjecten/4620
https://www.deroodenhoed.be/nl/over-ons
https://www.beertourism.com/blogs/news/behind-the-scenes-at-grand-cafe-de-rooden-hoed
https://theculturetrip.com/europe/belgium/articles/10-things-you-did-not-know-about-belgian-fries/
https://smodder.com/blog/eel-in-the-green/
https://www.sidewalksafari.com/2020/04/brussels-to-antwerp-in-a-day.html
Vandamme, Emma M. World Literature Today; Norman Vol. 94, Iss. 1, (Winter 2020): 5.
https://www.atlasobscura.com/places/st-annas-tunnel
https://www.woodcutter.be/
https://www.thehilt.co.uk/post/how-to-throw-an-axe
https://visit.antwerpen.be/en/het-steen
https://jguideeurope.org/en/region/belgium/antwerp/
Michael Pye, Antwerp: The Glory Years, 2021.
http://www.sandersjewelers.net/articles/why-is-antwerp-the-diamond-capital-of-the-world
https://www.anumuseum.org.il/jewish-community-antwerp-belgium/
https://visit.antwerpen.be/en/info/centraal-station-en
https://visit.antwerpen.be/en/info/cathedral-of-our-lady
https://www.dekathedraal.be/en/beer-cathedral
0. Kolo na guvnu, Grujini, Primošten. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
1. Ilirska nekropola Kopila smještena uz rub Blatskog polja, otok Korčula, 4.-1.st.pr.n.e. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
2. Vadalj, tradicionalno selo u zaleđu Primoštena. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
3. Mlinice na Majerovom vrilu, Gacka. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
4. Bunari Rajčica/Rajčića bunari u Zagori (između sela Nisko i Matasi), nepoznate starosti. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
5. Crljevica – Nekropola stećaka Crljevica kod Ciste Velike (pod zaštitom UNESCO-a). Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
6. Crkva sv. Maksima na Mošnici iznad Poljica kod Omiša prvi se put spominje 1080. godine. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
7. Kiklopske zidine gradine Purkin Kuk iznad Starog Grada na Hvaru. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
8. Srednjovjekovni obrambeni bedem (tzv. Kineski zid) na poluotoku Oštrica kod mjesta Grebaštica, 15. stoljeće. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
9. Predromanička crkva sv. Vida (9.-11. st.) na brdu Hum između Dola i Vrbanja na Hvaru. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
10. Pogled s lokaliteta Bribirska Glavica prema obali – lokacija Vratnice – nekadašnja gradska vrata liburnske i rimske Varvariae te srednjovjekovnog Breberiuma. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
11. Stari grad Melen (Milengrad, to je zapravo krivo prepisan naziv) na Ivanščici. Autor: Linda Bednjanec/Udruga Arx Novum.
12. Punta Planka/rt Ploča/Diomedov rt u blizini mjesta Ražanj (Općina Rogoznica) i crkvica sv. Ivana Trogirskog (14. st.) za vrijeme punog mjeseca. Autor: Kristina Gwirtzman/Udruga Arx Novum.
Naslovnica
Plutej, 6. st. Fotografija: S. Petešić.
Plutej, 6. st. Fotografija: I. Juričić.
Pilastar, 6. st. Fotografija: S. Petešić.
Plutej, 8./9. st. Fotografija: S. Petešić.
Pilastar, 8./9. st. Fotografija: S. Petešić.
Arkada ciborija, 8./9. st. Fotografija: S. Petešić.
Ploča, 8./9. st. Fotografija: S. Petešić.
Kamenica, kasna antika – srednji vijek Fotografija: V. Jukić Buča.
Keramička svjetiljka, 6 st. Fotografija: V. Jukić Buča.
Keramička svjetiljka, 6 st. Fotografija: V. Jukić Buča.
Uzložba ‘Pula – rađanje grada’ 2011. godine. Pogled na kasnoantičke i srednjovjekovne izloške. Fotografija: V. Jukić Buča.
