Zmije u zahvatu Herakla, čije ruke koje vire iz kolijevke. Fotografija: Marin Veraja.

 

Nova rubrika ‘Arheoloških pet s Kristinom Gwirtzman’ namijenjena je kratkom predstavljanju izabranih arheoloških projekata i izložbi. Četiri pitanja su zajednička svakom razgovoru, a peto je osobno.

Prvi kratki intervju ‘Arheoloških pet’ provodimo s arheologinjom Sandom Viskić, kustosicom – dokumentaristicom u Arheološkom muzeja Narona, prilikom otvorenja izložbe ‘Mitološki blizanci u Naroni’ (http://www.arheologija.hr/2023/05/13/amn-mitoloski-blizanci-u-naroni-press/). Sanda je bila moja fakultetska kolegica i čestitam joj na samostalnom izložbenom projektu!

Autorica izložbe Sanda Viskić s izloškom. Fotografija: Marin Veraja.

Izložba je nastala u suradnji s umjetnicima i rukotvorcima iz Hrvatske i svijeta, a jednu skupinu izložaka napravili su osnovnoškolci iz Ploča i Opuzena.

Mitološki blizanci, koji su pomagali ljudima u situacijama nesigurnog ishoda, na izložbi su predstavljeni kombinacijom digitalnih ilustracija i 3D predmeta od drva, vune, gline, papira i stakla.

Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki.

  1. Tko su mitološki blizanci?

Blizanci u mitologiji imaju posebno značenje. Nije ih lako smjestiti u jednu kategoriju jer njihov odnos može obuhvaćati sve nijanse – od ljutog suparništva i neprijateljstva (npr. Romul i Rem) do idealne sloge i privrženosti (najbolji primjer su Kastor i Poluks, poznatiji kao Dioskuri). Mitološki blizanci koji se nalaze u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona dijele skladan i prisan odnos i kao takvi pomažu ljudima u situacijama koje mogu poći po zlu, koje se nalaze izvan ljudske kontrole i kod kojih je potrebna božanska zaštita. Te situacije sam podijelila u pet područja: rođenje, zdravlje, putovanje, prijenos vlasti na carske nasljednike i zagrobni život. 

  1. Što je izloženo?

Parovi blizanaca predstavljeni su pomoću digitalnih crteža koje upotpunjuju predmeti od raznih materijala. Npr. Izida i Serapis blizanci su i supružnici koji su, između ostalog, štitili trgovinu žitom koje je velikim trgovačkim brodovima dopremano iz Egipta. Digitalni crtež prikazuje aleksandrijsku luku i Serapisa s košarom na glavi (mjerom za žito), a brod izrađen od papira s oznakama božice Izide nalazi se neposredno pored i plovi prema luci upotpunjujući tako cijelu sliku.

  1. Kome je izložba namijenjena?

Izložba je namijenjena prvenstveno mlađoj publici, ali i svim onima koje zanima mitologija. Namjera mi je bila mitologiju predstaviti spojem moderne i tradicionalne umjetnosti, jer umjetnici su, u krajnjoj liniji, zaslužni i za sve sitne predmete, kipove i reljefe koji se nalaze u arheološkim muzejima. Iskreno se nadam se da će ova izložba biti dobra promocija za njihove biznise i domaću radinost.

  1. Što biste istakli kao najzanimljiviji podatak ili artefakt?

Meni osobno najdraži predmet su dvije vunene zmije (igračke) koje predstavljaju ubojite zmije koje je Hera poslala da ubiju Herakla u njegovoj kolijevci. Čitajući o toj epizodi uvijek sam gledala na te zmije-ubojice očima samog Herakla – one za njega uistinu i jesu bile tek igračke koje on nije doživljavao kao opasnost. Mislim da tako i mi danas trebamo neke na prvi pogled nerješive probleme pokušati vidjeti malo drugačijim očima, ne doživljavati sve kao prijetnju, već vjerovati u svoje snage i igrati se dok igra traje.

  1. Kakav je utjecaj imala Vaša sestra blizanka na ostvarenje ove izložbe?

Naravno, moja sestra blizanka imala je veliki utjecaj na samu ideju izložbe i na njenom stvaranju. Iako živimo na raznim kontinentima i bavimo se sasvim drugim strukama, spona među nama postoji oduvijek i jedna za drugu smo uvijek sigurnosna mreža na koju možemo računati.

Dvije učenice blizanke, koje su radile glinene ruke ispred ilustracije o politici. Fotografija: Marin Veraja.

 

Želite li još nešto istaknuti?

Ovom prilikom posebno zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija RH koje je uložilo većinu sredstava za ovaj projekt iza kojeg nije stajao novi materijal već predmeti iz stalnog postava Arheološkog muzeja Narona. Da nije bilo njihove financijske potpore, ovu izložbu ne bi bilo moguće ostvariti u ovom obliku. Početna ideja je bila da dobivena sredstva odmah uložim u mlade umjetnike iz Hrvatske i svijeta koji će, svaki za sebe, raditi na jednom projektu čiji će se dijelovi spojiti tek u trenutku postavljanja izložbe. Sve je trebalo podesiti – ilustracije s odgovarajućim predmetima, izgled i visina postolja koji su trebali biti “nevidljivi”, nezamjetni, da se čini da predmeti lebde u prostoru…I odmah sam znala da će jedan dio predmeta raditi djeca jer sam se i sama zainteresirala za mitologiju (a time i arheologiju) u 11. godini života, tako da smatram da treba nalaziti nove načine zainteresirati djecu za povijest, muzeje, kulturu.

Svi umjetnici su predstavljeni QR kodovima koji vode na njihove Instagram stranice jer sam ih upravo tamo i našla, kontaktirala i dogovorila suradnju. Još moram napomenuti da je većina suradnika spustila cijenu svog rada kako ne bismo prešli granicu predviđenog budžeta.

 

Zahvaljujem na razgovoru!
Kristina Gwirtzman

24. svibnja 2023.