OPĆI PODACI

Vrsta muzeja: specijalizirani – arheološki

  • Ravnatelj: Sanjin Mihelić [prethodnici: dr. sc. Jacqueline Balen, dr. sc. Ante Rendić-Miočević]
  • Adresa: Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, (P.P. 13)
  • Tel: +385 (1) 48 73 000; 48 73 101
  • Fax: +385 (1) 48 73 102
  • Web stranica
  • Email
  • Otvoreno za posjetitelje: utorkom, srijedom, petkom i subotom  od 10 do 18 sati, četvrtkom 10 do 20 sati, nedjeljom od 10 do 13 sati, ponedjeljkom zatvoreno
  • Ulaznice: odrasli 20 kn, djeca i umirovljenici 10 kn, obiteljske ulaznice 30 kn, umirovljenici – besplatan ulaz utorkom
  • Stručna vodstva: 50 kn na hrvatskom jeziku, 100 kn na stranom  jeziku; za najave posjeta i stručnog vodstva kontaktirati na tel.  01/ 48 00 003 i mob: 098/9813108, Zorica Babić (zbabic@amz.hr)
  • Stalni postav, povremene izložbe

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU matični je arheološki muzej na području Hrvatske, koji se razvio iz nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzeološke ustanove u Zagrebu. Uz mnoga arheološka istraživanja koja redovito provodi, brine i o arheološkom parku – rimskoj Andautoniji u blizini Zagreba.

Foto: VJB

POVIJEST MUZEJA

Arheološki muzej u Zagrebu razvio se iz Narodnog zemaljskog muzeja (Rendić-Miočevć 1993: XX). Kao samostalan muzej počeo je djelovati od 1945. godine.

Opširnije o povijesti muzeja

Djelatnost Narodnog muzeja bilježi se od 1836. godine, za vrijeme aktivnog djelovanja tadašnje Pravoslavne akademije, najviše znanstvene ustanove u Zagrebu koja je započela je s radom 1829. godine (Butković, Vejvoda 1976: 1; Rendić-Miočevć 1993: XX). Prve osnovane muzejske zbirke postaju temelj fundusa Narodnog muzej službeno utemeljenog 1846. godine (Rendić-Miočevć 1993: XX). Dvadesetak godina kasnije upravu Narodnog muzeja preuzima Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Muzej, koji se isprva nalazio u prostorijama Narodnog doma u Opatičkoj ulici na Gornjem gradu, dijeli se na Prirodoslovni i Arheološki odjel čiji je prvi upravitelj bio Šime Ljubić koji je kasnije imenovan i ravnateljem Muzeja (Rendić-Miočevć 1993: XX). Zbirke Arheološkog odjela smještaju se 1880. godine u prostorije prizemlja novosagrađene Akademijine palače na Zrinjevcu (Rendić-Miočevć 1993: XX). Od 1893. godine Arheološki odjel Narodnog muzeja aktivno surađuje s djelatnicima katedre za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu – J. Brunšmid, V. Hoffiller, D. Rendić Miočević bili su ujedno profesori s Katedre i ravnatelji Muzeja (Rendić-Miočevć 1993: XX). Narodni muzej 1939. godine prestaje postojati u dotadašnjoj koncepciji, a njegov Arheološki odjel postaje zasebna ustanova – Arheološki muzej, koji, međutim, počinje djelovati tek od 1945. godine kada dobiva naziv Arheološki muzej Zagreb i smještaj u adaptiranoj palači Vraniczany, na Zrinskom trgu br. 19, gdje se nalazi i danas (Rendić-Miočevć 1993: XX).

MUZEJSKA DJELATNOST

• Zbirke
Zbrike obuhvaćaju Pretpovijesni odjel, Egipatski odjel, Antički odjel, Srednjovjekovni odjel, Numizmatički odjel i Razne kolekcije (Etrušćanski spomenici, Klinasti natpisi iz Mezopotamije, Keramika pretkolumbovskog doba).

Muzejski spomenici dospjeli su u Muzej iz različitih krajeva Hrvatske, u najvećem broju terenskim istraživanjem, a jedan dio poklom ili otkupom (Rendić-Miočevć 1993: XXI). Muzej također posjeduje kolekcije i zbirke stranog porijekla koje su pribavljene krajem 19. stoljeća – Egipatska zbirka, kolekcije antičkih kamenih spomenika i oslikanih grčkih vaza, među kojima se nalazi i jedan od najdragocijenijih spomenika fundusa Muzeja – ‘Zagrebačka lanena knjiga’ (Liber linteus Zagrabiensis),

”jedini sačuvani primjerak lanene knjige iz antičkog svijeta, spomenik s najdužim sačuvanim tekstom etrušćanskog jezika na svijetu.” (Rendić-Miočevć 1993: XXI).

U dvorištu Muzeja nalazi se lapidarij u kojem su izloženi rimski spomenici (miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadrgobne stele, sarkofazi i dr.).

• Istraživačka djelatnost
Najviše je građe za Muzej prikupljeno upravo kontinuiranim terenskim istraživanjima, a u tijeku su i aktualna istraživanja. U više od 110 godina terenske djelatnosti istraživani su lokaliteti u Zagrebu i okolici, Velikoj Gorici, Lici (Prozor, Vrebac, Široka Kula, Jablanac, Ribnik..), Slavoniji i Srijemu (Bijelo Brdo i Dalj kraj Osijeka, Vukovar, Vučedol, Mrsunjski lug, Kaptol kod Požege…), na području sjeverozapadne Hrvatske (Martijanec, Varaždinske toplice, Sv. Petar kraj Ludbrega…) i mnogi drugi (Rendić-Miočevć 1993: XXI).
Muzej provodi sustavna istraživanja i brine o redovitom održavanju arheološkog parka – rimskog grada Andautonije koji se nalazi u blizini Velike Gorice.

• Izdavačka djelatnost
Muzej je 1870. godine započeo s izdavanjem godišnjaka, koji do danas izlazi pod imenom ‘Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu’ (A2) (Rendić-Miočevć 1993: XXII). Njegove 3 serije, uz manje prekide, i s različitim nazivima, izlaze kontinuirano od 1879. godine.
Zamjenom tog glasila za slična izdanja brojnih ustanova u zemlji i inozemstvu Muzej pribavlja znatan dio fonda Biblioteke koji danas broji oko 45000 svezaka.
Uz VAMZ, Muzej izdaje i različite zbornike, kataloge i vodiče, kataloge i monografije te izdanja za djecu.

Muzej također ima Odjel za dokumentaciju, Pedagoški odjel, Konzervatorsko-restauratorski odjel te Odjel za marketing.

Literatura
Butković, Vejvoda 1976: Butković, Ivo, Vejvoda, Vera. Museen und Galerien in Zagreb. Zagreb, 1976.
Rendić-Miočević 1993: Rendić-Miočević, Duje. Arheološki muzej u Zagrebu. Izbor iz fundusa. Zagreb, 1993.

[slideshow gallery_id=”2″]

Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Zahvaljujemo AMZ na mogućnosti fotografiranja.

1316 Total Views 1 Views Today