AMZ – Panel: UMREŽAVANJE U MUZEJIMA: društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu vas poziva na panel o revoluciji društvenih medija u muzejskom svijetu.

UMREŽAVANJE U MUZEJIMA: DRUŠTVENI MEDIJI KAO MOST IZMEĐU STVARNOG I VIRTUALNOG

srijeda, 11. listopada 2023. u 11 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
Velika dvorana, 1. kat

PRIJAVITE SE OVDJE

Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog okupit će stručnjake i zaljubljenike u kulturu i muzeje kako bi istražili načine na koje društveni mediji oblikuju i revolucioniziraju muzejski svijet.

Muzeji su se oduvijek bavili čuvanjem, istraživanjem i izlaganjem kulturnog nasljeđa. No kako se digitalno doba razvija, muzeji su prepoznali moć društvenih medija kao sredstva za povećanje svoje dostupnosti i utjecaja. Ovaj panel istražit će na koje načine muzeji koriste društvene medije kako bi proširili svoj doseg, potaknuli edukaciju te interakciju s publikom.

Tijekom panela stručnjaci iz različitih područja analizirat će i raspravljati o:

inovacijama u muzejskom sektoru  – kako muzeji koriste društvene medije za privlačenje posjetitelja, promociju svojih izložbi i pričanju priča koje inspiriraju;

edukaciji kroz digitalne alate – kako se društveni mediji koriste za edukaciju publike i pružanja dubljeg razumijevanja kulturne baštine;

interakciji s publikom – kako muzeji potiču dijalog i interakciju s posjetiteljima putem društvenih medija;

promociji kulturne raznolikosti – kako društveni mediji pomažu muzejima u promociji različitih kulturnih izričaja

Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog prvi je od 4 planirana događanja koje organizira Arheološki muzej u Zagrebu u Programu Stručna događanja AMZ 2023. Na prvom će sudjelovati istaknuti govornici koji će podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo:

Doc. dr. sc. Krešimir Dabo – znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti, predavač na kolegijima vezanim uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju na Veleučilištu Edward Bernays, Sveučilištu VERN, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima;

Ivan Dorotić – glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura, fotograf, publicist i komunikacijski strateg;

Mihaela Kulej – ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica;

Dario Marčac – tiktoker, kreator sadržaja na društvenim mrežama, osnivač Crew zajednice.

Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog nezaobilazna je prilika za sve zainteresirane za budućnost muzeja i ulogu društvenih medija u oblikovanju kulturnog nasljeđa. Bez obzira jeste li stručnjak iz muzejskog i/ili kulturnog sektora, student ili jednostavno entuzijast za kulturu, ovaj panel će vas inspirirati i obogatiti vaše razumijevanje kako se muzeji umrežavaju s publikom putem digitalnih medija. Pridružite nam se na panelu Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog i zajedno istražimo kako društveni mediji postaju most između stvarnog i virtualnog svijeta.

Panelisti:

Doc. dr. sc. Krešimir Dabo znanstveni je suradnik na Institutu za migracije i narodnosti. Završio je preddiplomski stručni studij ekonomije, smjer turistički menadžment na Zagrebačkoj školi za menadžment. Specijalistički stručni diplomski studij Upravljanje poslovnim komunikacijama završio je na Sveučilištu VERN´, a drugi, diplomski, sveučilišni studij završio je pri Sveučilištu Sjever, na studiju komunikacijskih znanosti i odnosa s javnošću. Završio je jednogodišnji studij pri Centru za mirovne studije u Zagrebu. Doktorirao je u području društvenih znanosti, polje informacijsko-komunikacijske znanosti, grana komunikologija pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Profesionalnu karijeru počeo je na području novinarstva, radeći u uredništvima nekoliko medijskih kuća, počevši od Radio Studenta, pa do Hrvatskog radija, Televizije Z1 do RTL Televizije. Radio je u Odjelu za odnose s javnošću na RTL Televiziji, a šest je godina vodio Službu za odnose s javnošću i marketing u Ansamblu LADO. Na mjesto ravnatelja Ansambla LADO imenovan je 1. siječnja 2015. s mandatom od četiri godine. Kao vanjski suradnik, uz Veleučilište Edward Bernays, predaje na Sveučilištu VERN’, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima kolegije vezane uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju.

Ivan Dorotić je glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura – nezavisne platforme koja se u 10 godina postojanja prometnula u jedan od najznačajnijih domaćih medija suvremene kulture i umjetnosti. Dio je fotografskog dvojca Bosnić+Dorotić specijaliziranog za arhitektonsku fotografiju, kontinuirano surađujući s brojnim domaćim arhitektima/icama te arhitektonskim studijima, dokumentirajući projekte koji su bili laureati ili nominirani za neke od najvažnijih domaćih, regionalnih i međunarodnih arhitektonskih i dizajnerskih nagrada. Posljednjih 15 godina aktivno sudjeluje na domaćoj kulturno-umjetničkoj sceni kroz širok dijapazon uloga; kao urednik, fotograf, arhitekt, kreativni direktor, publicist, kustos te komunikacijski strateg i medijski stručnjak u sferi kulture i umjetnosti, surađujući s muzejima, galerijama i arhitektonskim studijima. Bio je dio multidisciplinarnog autorskog tima koji je predstavljao Hrvatsku na 17. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2021. godine te dio komunikacijskog tima hrvatskih paviljona na 18. Venecijanskom bijenalu 2023. te 23. Milanskom trijenalu 2022. u ulozi službenog fotografa, voditelja komunikacije, odnosa s javnošću i društvenih mreža. Od otvorenja Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju do danas angažiran je kao autor svih službenih autorskih fotografija muzeja te voditelj kreativne direkcije digitalne komunikacije muzeja i društvenih mreža, a jedan je od koautora Žute sobe – dijela stalnog postava muzeja. Izlagao je na šest samostalnih i dvadesetak grupnih izložbi. Fotografije su mu kontinuirano publicirane u brojnim stručnim inozemnim dizajnerskim i arhitektonskim magazinima.

Mihaela Kulej profesorica je povijest umjetnosti i filozofije, doktorandica na Filozofskom fakultetu, Odjelu informacijskih i komunikacijskih znanosti, područje Muzeologija, dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica – muzeja koji 2020. godine dobiva nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav, a 2022. godine  ŽIVA nagradu Foruma slavenskih kultura za najbolji slavenski muzej. Svim time Mihaela Kulej pokazuje izuzetnu stručnost u obavljanju muzejske djelatnosti i vođenju muzeja. Osim primarne muzejske djelatnosti kroz dokumentiranje, čuvanje i obrađivanje građe, Mihaela uspješno organizira niz izložbi te obogaćuje djelatnost Muzeja u pedagoško – edukativnom aspektu kroz organizaciju raznovrsnih radionica i poticanja djelatnika muzeja na kreativno – edukativan rad, po čemu su postali prepoznatljivi u široj zajednici. Također, uspješno je završila i implementirala muzeološku koncepciju novog stalnog postava “Drveno doba” u prostor novoobnovljenog Dvorca Pejačević. Bila je aktivni sudionik i stručni suradnik na integriranom projektu “5 do 12 za Dvorac” koji je uspješno završen 2019. godine, a Muzej je na četiri etaže otvorio vrata ne samo stalnog postava, već i svih dodatnih sadržaja prema današnjim muzejskim standardima.

Dario Marčac je istinski predstavnik Z generacije, mlade i nove publike koja se treba povezati s muzejima. Ovako kaže za sebe:
Pozdrav! Ja sam Dario Marčac i pomažem brendovima i kreatorima da izgrade uspješne profile na TikToku.
Na svom TikTok profilu imam preko 500.000 pratitelja, a moji klijenti su ostvarili preko 120 milijuna pregleda. Osnivač sam Crew zajednice koja ukupno broji preko 8 milijuna pratitelja i predstavlja najveću zajednicu TikTok kreatora u regiji Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Austrije. TikTok kreatori unutar zajednice Crew su birani prema tri glavna kriterija: dobronamjeran sadržaj, snaga njihove zajednice i profesionalan pristup.
Osim na TikToku, redovito objavljujem sadržaj na LinkedInu, Instagramu, Facebooku i YouTubeu. Ukupno preko 850.000 pratitelja redovito prati moj sadržaj. Ostvario sam suradnju s preko 70 brendova, kroz koje većini kompanija vodim njihove TikTok profile ili organiziram TikTok marketinške kampanje. Brendovima koji su prepoznali snagu najbrže rastuće TikTok platforme i koji žele samostalno stvarati sadržaj održavam edukacije, mentoring i radionice kako bi brže savladali potpuni drugačiji koncept stvaranja sadržaja u odnosu na Instagram i Facebook.
Osim toga, najmlađi sam kolumnist Jutarnjeg lista te redoviti gost brojnih konferencija i festivala gdje govorim o TikToku, Influencer marketingu, kreiranju sadržaja i društvenim mrežama.
Mediji redovito prenose moj rad, a moj izazov #BookTok u kojem je sudjelovalo 16 školskih knjižničara iz cijele Hrvatske bio je popraćen u emisijama nacionalnih TV postaja, novinama i časopisima.
Kao stručnjak za TikTok, pomažem brendovima da iskoriste potencijal ove platforme i postignu uspjeh.

Dodatne informacije: zbabic@amz.hr

PRIJAVITE SE OVDJE

Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

AMZ – Godišnji znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA održat će se u Belom Manastiru od 2. do. 6. listopada 2023. [PRESS]

Godišnji znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA održat će se u Belom Manastiru od 2. do. 6. listopada 2023. godine. Svečano otvorenje znanstvenog skupa održat će se u utorak, 3. listopada s početkom u 9 sati, u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. Na izdvojenoj lokaciji, u sklopu znanstvenog skupa, održat će se Svečano uručenje nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu i otvorenje dvije izložbe u Arheološkom muzeju Osijek.

Ove godine Arheološki muzej u Zagrebu suorganizator je znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA uz Centar za kulturu grada Belog Manastira, Etnološki centar baranjske baštine, Arheološki muzeja Osijek i Institut za arheologiju.

Znanstveni skup
TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA
2. – 6. 10. 2023.
Otvorenje znanstvenog skupa 3. 10. 2023. u 9 sati
Etnološki centar baranjske baštine
Ul. kralja Tomislava 70
Beli Manastir

Preuzmite knjigu sažetaka i program godišnjeg znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva

Sudionici znanstvenog skupa TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA u svojim izlaganjima dat će pregled rezultata najnovijih zaštitnih i sustavnih arheoloških istraživanja, te također i multidisciplinarnih istraživanja, zatim izdavačke i izložbene djelatnosti.

Iz programa izdvajamo predavanje Liminal zones, bottleneck and a new core area: the spread of farmers and the birth of the Central European Neolithic, koje će održati Eszter Bánffy, predsjednica Europskog arheološkog društva u utorak. 3. listopada, s početkom u 18.30 sati u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. Te također, promociju publikacije Arheološka istraživanja bjelovarsko-bilogorske županije i okolnih krajeva u nakladi Hrvatskog arheološkog društva i Jazz koncert izvođača Zrinke Barić na violončelu i Gorana Jurića na gitari koje će se održati u srijedu 4. listopada s početkom u 20 sati u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru

Svečano uručenje nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu
Otvorenje dvije izložbe
5. 10. 2023.
Arheološki muzej Osijek
Trg Sv. Trojstva 2
Osijek

Kao dio programa godišnjeg znanstveni skupa Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA u Arheološkom muzeju u Osijeku u četvrtak, 5. listopada, s početkom u 17 sati održat će se svečano uručenje Nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu. Nagrada Hrvatskog arheološkog društva “Don Šime Ljubič” za rad u Društvu dodjeljuje se dr. sc. Bruni Kuntić Makvić. Godišnje nagrade „Josip Brunšmid“ dobivaju: dr. sc. Mate Parica za monografiju Prapovijesne maritimne konstrukcije Dalmacije i Kvarnera te dr. sc. Ina Miloglav za popularizaciju arheologije u zemlji i svijetu za organizaciju konferencije METARH – Methodology and Archaeometry.

Nakon dodijele nagrada u Arheološkom muzeju Osijek, s početkom u 19 sati održat će se svečano otvorenje dvije izložbe Tisućljeća među rijekama – arheologija međurječja. Najnovija arheološka istraživanja na području Baranje i Arheologija iz zraka.

Baranjski kraj prebogat je arheološkom baštinom i svjedoči kontinuitet u ovim krajevima nastanjenim od mlađeng kamenog doba. U međuriječju Save, Drave i Dunava je posljednjih 15tak godina u sklopu velikih infrastrukturnih projekata izvršen veliki broj  zaštitnih arheoloških istraživanja. Također, uz podršku Ministarstva kulture i medija, istraživanje Dunavskog limesa je postavljeno kao strateški projekt u sklopu nominacije „Granice Rimskoga Carstva – spomenik svjetske baštine“ na UNESCO listu svjetske baštine. Izuzetno značajan i kontinuiran rad brojnih arheologa potaknula su Hrvatsko arheološko društvo da se u 2023. godini skup Društva, po prvi puta održi u Belom Manastiru.

[AMZ PRESS]

AMI – Arheološka istraživanja o prapovijesnim lovcima i skupljačima u Limskom zaljevu (PRESS)

Prapovijest Limskog zaljeva

Pripećak Abri kontija 002, smješten u Limskom zaljevu, prava je riznica spoznaja o dalekoj prošlosti. Na tom su nalazištu upravo završila arheološka istraživanja provedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“. Projekt PREHISTRIA je multi- i interdisciplinaran projekt koji putem različitih analiza (arheološka israživanja, radiometrijska datiranja, arheozoološke, ZooMS, litičke, geoarheološke i geofizikalne analize, analize drevne DNK i dr.) pokušava odgovoriti na pitanja o obrascima ponašanja stanovnika Istre u doba gornjeg paleolitika. Naime, u to je doba razina mora bila znatno niža, a klima hladnija, što je utjecalo na ekosustav kao i ljudske prilagodbe i kontakte s drugim tadašnjim ljudskim skupinama. Uz provođenje brojnih analiza na ranije sakupljenom materijalu, provode se i nova arheološka istraživanja, a ove je godine naglasak stavljen upravo na lokalitet Abri Kontija 002.

Tijekom istraživanja otkriveni su zanimljivi nalazi, poput ostataka tadašnjih životinja, kamenih alatki, probušenih školjki, okera i drugih pokazatelja ljudskih aktivnosti. Sakupljeni su uzorci za provođenje analiza drevne DNK i radiometrijske datacije te je čitav lokalitet snimljen laserom (LIDAR). Uz brojne spoznaje koje će pružiti rezultati spomenutih analiza, namjera je i pomoći lokalnoj zajednici da u budućnosti to važno nalazište bude na što kvalitetniji način prikazano javnosti te zaštićeno za buduće generacije. Nadalje, dio ove vrijedne arheološke baštine bit će prikazan u novom stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre u Puli.

U projektu PREHISTRIA sudjeluju znanstvenici iz čak 5 zemalja, uključujući i ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Darka Komšu. U ovogodišnjim arheološkim istraživanjima sudjelovali su voditelj navedenog projekta, dr. sc Ivor Janković i doktorandica Lia Vidas (Institut za antropologiju u Zagrebu), dr. sc. James Ahern (Sveučilište u Wyomingu, SAD), dr. sc. Rory becker (Sveučilište Istočnog Oregona, SAD) i studenti antropologije i arheologije sa navedenih američkih sveučilišta.

Info:
AMI PRESS

NMSL – Predstavitev monografije Od Okre do Albijske gore (PRESS)

Vljudno vas vabimo na predstavitev 45. monografije iz serije Katalogi in monografije:

From Ocra to Albion / Od Okre do Albijske gore 


Avtor: Boštjan Laharnar 
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora

Na predstavitvi bodo sodelovali:

  • dr. Pavel Car,
  • dr. Boštjan Laharnar,
  • dr. Peter Turk in
  • zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.

Info:
NMSL PRESS

NMSL – Vabilo muzejskim sodelavcem: Industrijski forum – digitalne rešitve za muzejske predstavitve (PRESS)

Vabimo vas na ekskluziven dogodek, namenjen povezovanju kustosov slovenskih muzejev in galerij ter podjetij, ki se ukvarjajo z različnimi oblikami digitalnih vizualizacij

INDUSTRIJSKI FORUM v torek, 19. aprila 2022, ob 10. uri v Narodni muzej Slovenije (Muzejska 1, Ljubljana).

Družili se bomo s predstavniki desetih vodilnih podjetij s področja izdelave različnih vizualizacij (VR, AR) in drugih digitalnih rešitev za muzejske predstavitve (360° fotografija, virtualne razstave)  ter spoznavali njihove rešitve.

Dogodek poteka v okviru projekta Arheološke eKrajine Podonavja. Na kratko bomo predstavili projekt in strategije za izdelavo digitalnih rekonstrukcij in vizualizacij arheološke dediščine, ki smo jih razvili v okviru projekta. Pojasnili bomo tudi postopek izdelave vizualizacije Ulake, železnodobnega najdišča na Notranjskem, glavne teme novega dela stalne muzejske razstave z naslovom ZGODBE IZ DAVNINE. Potovanje v nekdanje pokrajine.

Na razstavi bodo prikazane najnovejše vizualizacije edinstvene arheološke krajine v deželah ob reki Donavi, ki smo jih v okviru projekta pripravili partnerji iz devetih evropskih držav. Razstava bo za udeležence tudi predpremierno na ogled.

Program dogodka najdete v prilogi, na tej povezavi pa si oglejte utrinek virtualnega doživetja.

Info:
NMSL PRESS