AMZ – Predstavljen prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine (PRESS)

U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, u utorak 21. rujna 2021. godine predstavljen je međunarodni časopis Iron Age Danube Route Magazine. Na predstavljanju časopisa govorili su Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu i Predsjednik Udruge Ruta željeznog doba Podunavlja, dr. sc. Matija Črešnar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Zavoda za zaštitu kulturne baštine Republike Slovenije te prof. Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Znanstveno-popularni časopis „Iron Age Danube Route magazine“ namijenjen je širokoj publici i bavi se novocertificiranom kulturnom rutom od strane Vijeća Europe – Rutom željeznog doba Podunavlja, kojom upravlja istoimena međunarodna udruga sa sjedištem u Zagrebu. Izdan je na engleskom jeziku u suradnji Udruge i Arheološkog muzeja u Zagrebu jer ruta obuhvaća velik broj zemalja podunavskog područja. Za vizualni identitet časopisa zaslužan je Nedjeljko Špoljar.“ rekao je Sanjin Mihelić.

„Časopis je rezultat dugotrajnog rada članova Udruge i kanalizira niz znanstvenih spoznaja koje ovim putem dijelimo s javnošću s ciljem zaštite, očuvanja, promocije i valorizacije baštine u okvirima održivog kulturnog turizma.“ naglasio je Sanjin Mihelić, te ujedno najavio i sljedeći broj časopisa koji će izaći sljedeće godine.

„Osim podataka o današnjim partnerima rute, časopis donosi informacije o tome što je željezno doba, kratke priče o aktualnim otkrićima iz željeznog doba, rad s djecom i mladima te projekt Heriterra u kojem se spajaju održiva poljoprivreda, obrtništvo i arheološko znanje, kao i projekt pretpovijesnog kulinarstva koji je pokrenut u Hrvatskoj i Sloveniji. U časopisu se također nalaze i najave budućih događanja i izložbi.“ rekao je Matija Črešnar, naglasivši da je želja svih partnera da željezno doba postane svojevrsni brend zbog impozantnih arheoloških nalaza i nalazišta koje ovo vrijeme donosi na području Europe. Također je izrazio i želju da se ruti pridruže novi partneri iz cijele Europe.

Kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja proizašla je iz entuzijazma pojedinaca i ustanova, a Arheološki muzej u Zagrebu iznimno je pomogao da ovaj časopis ugleda svijetlo dana.

„Podloga Rute željeznog doba Podunavlja je znanstvena, proizašla je iz znanstvenih projekata i entuzijazma pojedinaca i ustanova. Društvena odgovornost arheološke struke je vratiti dug zajednici od koje uzimamo resurse kako bi se mogli baviti znanošću. Interreg projekti iz kojih je proizašla ruta bavili su se znanstvenim pristupom i samom prezentacijom željeznog doba. Časopis predstavlja sljedeću etapu, a to je upravo prezentacija znanstvenih spoznaja javnosti.“ rekao je Hrvoje Potrebica.

„Časopis ima progresivnu komponentu te će se u sljedećim brojevima, osim informacije o novim članovima rute, svakako nalaziti i nova istraživanja i spoznaje do kojih dolazi znanstvena zajednica.“ naglasio je Hrvoje Potrebica.

Riječ glavnog urednika časopisa, Sanjina Mihelića:

Od svog početka, programi Interrega pokazali su se vrlo važnim za podizanje suradnje u Europi, u najrazličitijim područjima, na potpuno novu razinu. Naravno, od svega toga naš najveći interes leži u arheologiji i nema sumnje da se odnos između njih dvoje može najbolje opisati kao priča o uspjehu, što se lako dokazuje dugim nizom visokokvalitetnih arheoloških projekata u svim dijelovima Interrega tijekom proteklih desetljeća. iz željeznog doba-ili bolje rečeno, jedan od njegovih dugoročnih ishoda: međunarodni poduhvat u održivom kulturnom turizmu koji nosi naziv kulturna ruta Staza željeznog doba Podunavlja, koji je nedavno dobio prestižni certifikat Vijeća Europe kao posljednji dodatak njihovom vrlo utjecajnom klubu kulturnih ruta. Budući da vjerojatno još niste imali prigodu detaljnije se upoznati s Stazom željeznog doba Podunavlja, želimo vam ovdje ponuditi, nadamo se, zanimljiv uvod u njezine osnovne značajke, partnere i ciljeve: naći ćete ih u prvom broju međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine.

Časopis je zamišljen kao način da vas upozna s kulturnom rutom Staza željeznog doba Podunavlja, da vam otkrije svoje tajne i ispriča vam svoje priče; ukratko, da vas pozovemo da upoznate željezno doba posjećujući arheološka nalazišta, pješačeći kroz prapovijesne krajolike, doživljavajući davno zaboravljene aktivnosti ili kušajući tisućljetna jela.

Počinjemo s osnovama: ukratko objašnjavajući što je to željezno doba te zatim i o samoj Ruti. Nakon toga vas pozivamo da slijedite rutu upoznavanjem institucija i ljudi koji stoje iza cijelog ovog poduhvata. Zatim možete na Kalendaru provjeriti naše aktivnosti tijekom ove godine – mali savjet: djeluje još bolje ako dvaput provjerite na našoj web stranici svježe informacije – nakon čega ćete biti počašćeni nekim vijestima iz željeznog doba i bit će vam predočene niz Priča o željeznom dobu. U sljedećem poglavlju predstavit ćemo divote kuhinje iz željeznog doba, nešto što jednostavno ne možete dopustiti propustiti, zar ne? Preostali dijelovi časopisa posvećeni su mladima iz željeznog doba – nisu li svi u jednom ili drugom trenutku svog života htjeli biti arheolozi? – i događajima i izložbama iz željeznog doba: molimo vas da sami pogledate i provjerite postoje li neki vam se događaju. Na samom kraju časopisa uvijek ćemo predstavljati neke od najpoznatijih predmeta iz ovog posljednjeg razdoblja pretpovijesti, a ovaj smo put izdvojili pravo remek-djelo iz željeznog doba: pazite da ne propustite kultna kolica iz Strettwega!

Ovaj časopis – i doista sama Ruta – ne samo da želi pokazati da je Podunavlje u željeznom dobu imalo iznimno zanimljivu prošlost, nego također nastoji osigurati da ima i budućnost – budućnost koju ste svi pozvani dijeliti. Pridružite nam se kao čitatelji ili nam se pridružite kao turisti. I tko zna, jednog dana biste možda i pomislili da nam se pridružite kao partneri. No, koju god ulogu odvojili za sebe, dvije su stvari sigurne: prvo, bit ćete dobrodošli, i drugo, nema boljeg načina da započnete svoje putovanje od čitanja ovog časopisa. Nadamo se da ćete uživati!

Predstavljanje časopisa organizirano je u sklopu programa Mobility Action, posvećenog temi kulturnih ruta, koji se održava u okviru EU Interreg projekta „Virtualni arheološki krajolici Podunavlja“ (Danube’s Archaeological Landscapes , DTP3-641-2.2 koji je suninaciran iz EFRR-a).

Prelistajte online prvi broj međunarodnog časopisa Iron Age Danube Route Magazine

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

MHAS – Predstavljanje časopisa NOVA ANTIČKA DUKLJA i projekta LET’S EXPLORE HISTORY AND HERITAGE (PRESS)

Predstavljanje časopisa NOVA ANTIČKA DUKLJA i projekta LET’S EXPLORE HISTORY AND HERITAGE u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, 27. ožujka 2019. g. u 12 sati

Časopis Nova antička Duklja čiji je izdavač Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice, prati nova arheološka istraživanja, posebno antičke Dokleje i drugih nalazišta na području Crne Gore. Novija istraživanja Dokleje djelomice su financirana iz EU fondova prekogranične suradnje. Rezultati tih istraživanja značajni su i za arheologe u Hrvatskoj, a časopis će predstaviti njegov urednik Dragan Radović, ravnatelj Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice.

Projekt Let’s explore history and heritage (HExplora) prijavljen je na Interreg IPA Program Hrvatska – BiH – Crna Gora. Nositelj projekta je općina Muć, a partneri su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Hrvatska), Javna ustanova Radimlja – Stolac (Bosna i Hercegovina) i Kulturni centar Bar (Crna Gora). Projekt ima za cilj prezentaciju arheološke baštine i obogaćenje turističke ponude. HExplora mreža trebala bi omogućiti kvalitetniju turističku ponudu koja bi posjetiteljima otkrila arheološku baštinu izvan dosadašnjih turističkih itinerara. Projekt će predstaviti načelnik Općine Muć Filip Stupalo.

Info:
MHAS PRESS

AMZD – Predstavljanje časopisa ‘Diadora 32’ (PRESS)

Čast nam je pozvati Vas na  predstavljanje časopisa „Diadora 32“, u petak, 22. veljače 2019.  u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine,  dolazi na 264 stranice i donosi 10 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.

Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Martina Čelhar, dr. sc. Tomislav Bilić i prof. dr. sc. Pavuša Vežić.

Veselimo se Vašem dolasku.

Info:
AMZD PRESS

(SLO) NMS – Novinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne (PRESS)

Nnovinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije

SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne,

bo v sredo, 23. maja 2018, ob 11. uri v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova na Maistrovi ulici 1 v Ljubljani.

https://i.imgur.com/2tMalJ9.gif

Sodelovali bodo:
mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
dr. Jože Dežman, urednik revije SLO, časi, kraji, ljudje,
mag. Marko Štepec, urednik posbne izdaje SLO – 100 let od konca prve vojne, in
mag. Jože Podpečnik, kustos v Narodnem muzeju Slovenije, soavtor razstave 100. obletnica ustanovitve države SHS.

V reviji je objavljenih 15 člankov najboljših poznavalcev z izjemnimi dokumentarnimi fotografijami.

Kazalo in nekaj vzorčnih strani najdete na povezavi:
http://www.druzina.si/flip/revije/slo/posebna%20izdaja%202018/index.html#p=1

Izvor

NMS PRESS

MDC – Predstavljanje Muzeologije 54 – od evaluacije do razvoja publike (PRESS)

Razvoj publike, novi sveti gral europskih kulturnih politika, za muzeje pojednostavljeno znači iznaći načine da se bolje dopre do sadašnjih i potencijalnih posjetitelja svih vrsta. Kako su u Hrvatskoj nastojanja da se upoznaju korisnici još uvijek sporadična i nesustavna, Muzeologija 54 posvećena je upravo temi Razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima aktivnostima i programima.

U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Muzeologiji 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankomDruštvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“  dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa.

U članku  Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove.

Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike.  Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste.

Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba ’45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi ’45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.

Ova istraživanja tek su ilustracije mogućih primjena i mogu poslužiti muzejima kao orijentir za sveobuhvatnije evaluacijske cikluse koji bi se neposredno vezivali za komunikacijske ciljeve programa i muzejskog poslanja.

Predstavljanje novog broja Muzeologije održat će se u četvrtak 12. travnja u 12 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.

http://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-10-4-2018/#Muzeologija54

Izvor

MDC PRESS