by PRESS | Jun 16, 2017 | Uncategorized
U ponedjeljak 15. svibnja 2017. u finskome gradu Turkuu dodijeljene su prestizne Nagrade Europske unije za kulturnu bastinu / Nagrade Europa Nostra Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorsku obnovu kapele sv. Martina u Starom Brodu i g. Ferdinandu Mederu za predani dugogodisnji rad. Posebno smo ponosni da je g. Mederu uruceno i najvise priznanje Europske unije i Europe Nostre – Grand Prix.
POZIV – 22. 5. Stari Brod i Zagreb
Hrvatski restauratorski zavod takoder Vas poziva na svecanosti predstavljanja Nagrada koje ce se odrzati u ponedjeljak 22. svibnja 2017. u Starom Brodu i Zagrebu. To ce biti prigoda za predstavljanje projekta konzervatorsko-restauratorske obnove kapele sv. Martina u Starom Brodu kao i opusa g. Medera.
Srdacno Vas pozivamo i nadamo se da cete ove vrijedne svecanosti medijski popratiti!
Fotografija: HRZ PRESS
Turku, 15. svibnja 2017. – Dobitnici Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u 2017. godini / Nagrade Europe Nostre, koje su najuglednije u tom području, slavili su kasno poslijepodne na eminentnom događanju organiziranom u crkvi sv. Mihovila u finskom gradu Turku. Maestro Plácido Domingo, predsjednik Europe Nostre, vodeće baštinske organizacije u Europi i Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zajednički su bili domaćini svečane dodjele nagrada za kulturnu baštinu Europe. Proglasili su i predstavili 7 Grand Prix dobitnika kao i nagradu po izboru publike, odabranih između 29 ovogodišnjih pobjedničkih projekata.
Sedam Grand Prix pobjednika, od kojih će svaki primiti €10,000 nagrade, izabrali su nezavisni žiriji čiji su članovi uvaženi međunarodni stručnjaci:
Kategorija Konzervacije
Barokni kompleks i vrtovi u Kuksu, regija Hradec Králové, Češka
Kraljev put preko Filefjell-a, Norveška
Palača kulture u Blaju, Transilvanija, Rumunjska
Krov za ruševine samostana St. Juan, Burgos, Španjolska
Kategorija Istraživanja
Istraživačko-konzervatorski projekt iz Hertogenbosch-a, Nizozemska
Kategorija Predane službe
Gospodin. Ferdinand Meder, Zagreb, Hrvatska
Kategorija Obrazovanje, usavršavanje i promidžba svijesti o očuvanju baštine
Centar za vizualne umjetnosti i istraživanja, Nikozija, Cipar
Nagrada po izboru publike, kojoj je ovo šesto izdanje, dodijeljena je gospodinu Zoltánu Kallósu, koji je tijekom 70 godina predano sakupljao značajne kolekcije glazbe, plesa, pripovjetki i obrta u zajednicama Mađara, Rumunja, Saksonaca i Roma u Translivaniji u Rumunjskoj. Ovo je prvi puta da je postignuće u kategoriji predane službe u području baštine dobilo najviše glasova. Preko 11,500 ljudi glasovalo je za najbolja baštinska postignuća u Europi putem internetskog upitnika u organizaciji Europe Nostre.
Tijekom svečanosti dodjele Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u Europi / Nagrade Europe Nostre one su uručene 29 pobjednika iz 18 zemalja koje su sudjelovale u EU programu Kreativna Europa. Također su i dva izuzetna projekta iz Švicarske i Turske, dakle europskih zemalja koje ne sudjeluju u tom programu, dobila nagrade Europa Nostra.
“Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo upoznati pobjednike i predati im nagrade u prekrasnom povijesnom gradu Turkuu u prigodi kada Finska slavi 100. obljetnicu svoje nezavisnostii. Svaki od pobjednika je blistav primjer za sve nas koji brinemo i radimo za dobrobit zajedničke baštine. Naša dodjela nagrada i kongres u Turkuu također su bili odlična prilika kako bi se pobjednici i partneri mobilizirali za aktivni doprinos Europskoj godini kulturne baštine u 2018. Ne smijemo propustiti povijesnu priliku za pozicioniranje naše kulturne baštine tamo gdje ona zaista pripada – u samo srce europskog projekta kojega trebamo probuditi!” izjavio je Plácido Domingo, poznati operni pjevač i predsjednik Europe Nostre.
“Još jednom su Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / Nagrade Europa Nostra proslavile nadarenost izvrsnih umjetnika i profesionalaca, neumoran rad volontera i predanost onih koji obrazuju ljude u području baštine kako bi u njemu mogli danas uživati I očuvati ju za buduće generacije. Kulturna baština Europe jedan je od njezinih najvrednijih resursa. Njezina vrijednost nije samo simbolična – ona ima pozitivan učinak na našu kvalitetu života, na naše gospodarstvo i na naše društvo. Oduševljen sam što će 2018. biti Europska godina kulturne baštine. To će nam omogućiti podsjetiti građane Europske unije, bez obzira na njihovo porijeklo, na vrijednost naše zajedničke kulturne baštine, na rizike s kojima se ona susreće i na prilike koje nam nudi u promicanju društvene uključenosti i u izgradnji budućeg društva” kazao je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.
Dodjeli nagrada u gradu Turku bilo je nazočno oko 1200 sudionika, uključujući baštinske stručnjake, volontere te one koji podržavaju događanje dijem Europe, uz nazočnost uglednih predstavnika iz institucija Europske unije, zemalja članica i zemlje domaćina.
Dodjelom nagrada završio je Europski baštinski kongres, javno događanje koje je okupilo stotine baštinskih stručnjaka iz cijele Europe u Turkuu između 11. i 15. svibnja 2017. U organizaciji Europe Nostre i predstavnika zemlje domaćina – Europe Nostre Finske, održavanje kongresa su pomogli Grad Turku, brojne javne i privatne institucije iz Finske i drugih zemalja kao i program Kreativna Europa kao potpora Europske unije.
U 2018, Nagrada Europske unije za kuturnu baštinu / Nagrada Europa Nostra iskoristiti će se kao osnovni instrument za promociju ciljeva i poruka Europske godine kulturne baštine. Poziv za kandidate u 2018. godini zajedno sa specijalnim izdanjem za dodjelu nagrada biti će objavljen 1. lipnja 2017. na posebnoj web stranici za nagrade: www.europeanheritageawards.eu/apply
FOTOGRAFIJE S CEREMONIJE VIDEO S CEREMONIJE
Biti će uskoro dostupne Biti će uskoro dostupan
Ferdinand Meder, Zagreb
Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.
Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.
Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:
Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.
Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra
Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.
U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).
Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).
Ukupno je dodijeljeno 102 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.
Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.
Europa Nostra
Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.
Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..
Kreativna Europa
Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.
Izvor
HRZ PRESS
by PRESS | Jun 16, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Časopisi, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Uncategorized, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati na predstavljanje 49. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu
utorak, 20. lipnja 2017. u 12 sati
Na predstavljanju će govoriti:
Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a i glavni urednik VAMZ-a
Tomislav Bilić, član Uredništva VAMZ-a, te kao predstavljači sveska:
Ljubica Perinić, znanstvena suradnica pri Odsjeku za arheologiju HAZU
Ivan Mirnik, znanstveni i muzejski savjetnik u miru
Velika dvorana na 1. katu Arheološkog muzeja u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Izvor
AMZ PRESS
by PRESS | Jun 14, 2017 | Edukacija, Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, Uncategorized
Hrvatska komora arhitekata najavljuje novo predavanje iz Programa stručnog usavršavanja HKA-a, u organizaciji Područnog odbora Dubrovnik HKA-a
dr. sc. Domagoja Perkića
Arheološka istraživanja Viline špilje iznad izvora Omble
u Dubrovniku, u četvrtak, 29. lipnja 2017. u 17:00h u Sveučilišnom kampusu, Ulica branitelja Dubrovnika 41.
Prijava
Arheološko nalazište Vilina špilja predstavlja samo manji dio špiljskog sustava Vilina špilja – izvor Omble.
Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja obavljao je istraživanja špilje tijekom dvije kampanje 2014. i 2015. godine. Za sada, Vilinu špilju kao arheološko nalazište možemo promatrati u dva različita konteksta. Prvi je iz ranijih prapovijesnih razdoblja od ranog neolitika do srednjeg brončanog doba, kada je špilja korištena kao izvjesni oblik povremenog staništa. Sljedeći kontekst korištenja Viline špilje imamo u razdoblju mlađeg željeznog doba, tj. njegova susreta s naprednijom grčkom civilizacijom. Naime, iz vremena 4. i 3. stoljeća prije Krista, u Vilinoj špilji nalazimo izvjesno domaće, ilirsko svetište.
U svakom slučaju riječ je o arheološkom nalazištu koje nam je donijelo brojne spoznaje o identitetu, religiji i materijalnoj kulturi Ilira, te načinu kako su se oni uključivali u svijet Mediterana, prvo u okviru grčke i helenističke, a potom i rimske civilizacije.
Predavanje će održati voditelj istraživanja dr. sc. Domagoj Perkić.
Predavanje se u Programu stručnog usavršavanja HKA-a vrednuje s ukupno dva (2) sata iz područja:
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C3.1 Nasljeđe
Izvor
HKA PRESS
by PRESS | Jun 14, 2017 | Inspiracija, PRESS, SLO MGML, U Europi, Uncategorized
Poletna muzejska noč 2017
7. junij 2017
V soboto, 17. junija, bo imela noč spet posebno moč …
Muzeji in galerije Ljubljane vas pričakujemo vse do polnoči!
Mestni muzej Ljubljana, Gosposka 15
10.00−16.30, 19.00−24.00 (zaprto med 16.30 in 19.00!)
Nova doba prihaja! Industrija – delo − kapital
Zlati nakupovalni vozički nas peljejo v nove čase. Kot so nas v nove čase peljali certifikati, veliki gospodinjski aparati, samoupravljanje, vojne skrivalnice, prvi velesejmi, boj za delavske pravice, prve tovarne in tovarnarji.
20.00−22.00 Ogled razstave bodo popestrili od 10 do 13 let stari učenci Osnovne šole Trnovo s projekta Muzej v malem.
Indus3ja, otroški vodnik po razstavi Nova doba prihaja!
Podajte se na raziskovanje pestre preteklosti ljubljanske industrije z otroškim vodnikom Indus3ja. V razgibani zloženki vas čakajo zabavne naloge, ki vam bodo razkrile tudi, kako se je spreminjal izgled tovarn skozi različna obdobja.
Hic procul a curis/Tukaj, daleč od skrbi
S pogorišča dvorca Zalog pri Moravčah rešene umetnine
Razstava do danes skorajda nepoznanih iluzionističnih baročnih poslikav Franca Jelovška, ki so bile pred sedmimi desetletij rešene z ruševin dvorca, nedavno pa temeljito restavrirane in raziskane. Bogata baročna likovna in arhitekturna dediščina iz muzejske zbirke prvič na ogled javnosti.
Dediščina Ljubljane: v Zakladnici muzeja razstavljamo aktualna arheološka izkopavanja.
Ob 21.00 Koncert dua Limonium
V muzejskem atriju Duo Limonium se predstavlja z jazzovsko in brazilsko glasbo, ki s svojim ritmom in toplino napoveduje prihod poletja.
Ob 22.00 Večerni sprehod z rimskimi duhovi
Podajte se na večerno vodstvo po stopinjah prebivalcev nekdanje Emone, s pridihom mistike in skrivnostnosti. Pridružite se rimskim duhovom na njihovem sprehodu po antični Emoni. Pohod z baklami se začne v Mestnem muzeju Ljubljana, nadaljuje pa po sledeh ljubljanskih antičnih spomenikov. Na brezplačnem vodstvu si lahko ogledate emonske arheološke parke in druge zanimive sledi 2000 let stare predhodnice naše prestolnice.
Arheološki park Zgodnjekrščansko središče, Erjavčeva 18
18.00−20.00 Pridite na zrak in se imejte fino v rimski družbi – z žabico Ljubo!
Družine, pridružite se žabici Ljubi in Rimljanki Honorati, ki vas bosta popeljali po ostankih rimske hiše. Pomagajte ji pri iskanju izgubljenih predmetov, oglejte si bazenčke v katerih je preživljala svoj prosti čas ter poustvarite svoj mozaik. Udeležite se tudi šolske učne ure, kakršna je potekala na forumu v rimski Emoni in se naučite zapisovati rimska števila. Lahko pa se preizkusite tudi v delu arheologov in poiščete zanimive stvari, ki so skrite v pesku.
Plečnikova hiša, Karunova 4 in 6
10.00–24.00
Plečnik in Praški grad: stanovanje za prvega češkoslovaškega predsednika
18.00–24.00
Brezplačni vodeni ogledi Plečnikovega domovanja
15 minutna vodstva potekajo vsako polno uro za skupine do 7 ljudi. Obvezne vnaprejšnje rezervacije mest sprejemamo v petek, 16. 6. od 8.00 do 15.00 na 01 24 12 506.
Mestna galerija Ljubljana, Mestni trg 5
11.00-24.00
Ištvan Išt Huzjan: Mere, samostojna razstava
Na povabilo Mednarodnega grafičnega likovnega centra bo Mestna galerija Ljubljana v sklopu Grafičnega bienala gostila razstavo zmagovalca zadnje edicije bienala Ištvana Išta Huzjana. Razstava bo osredotočena na delni pregled Huzjanovega dela, s poudarkom na delih z očitnimi referencami na pomembne mejnike umetnostno zgodovinskega kanona.
Ob 19.00 »Od tu do tu«, performans
Galerija Jakopič, Slovenska cesta 9
10.00-24.00
Maria Bonomi: Za vedno grafika
Maria Bonomi je brazilske umetnice svetovnega slovesa. Njeno delo pomeni afirmacijo grafičnega medija v sodobni svetovni umetnosti in je mejnik v zgodovini lesoreza, predvsem zaradi posebne obravnave tridimenzionalne matrice in njene interpretacije kot skulpture v javnem prostoru. V Ljubljani jo želimo izpostaviti kot umetnico, ki ji je uspelo nežen, skoraj krhek odtis na riževem papirju preoblikovati v umetniška dela, ki niso namenjena le poznavalcem.
Galerija Vžigalica, Trg francoske revolucije 7
12.00-24.00
Svetlobna gverila: Spomini
Mednarodni festival Svetlobna gverila je namenjen predstavljanju umetniških stvaritev, katerih izraznost temelji na mediju svetlobe. Letošnji program vsebuje vrsto projektov, ki raziskujejo in odkrivajo različne vidike spomina in spominjanja. Sodelujoči umetniki se ozirajo k tehnični, umetniški in kulturni dediščini, ki jim služi kot vir navdiha, ali pa se podajajo na pot raziskovanja (lastne) preteklosti in izkušenj, s pomočjo katerih nemalokrat preizprašujejo tudi svojo identiteto.
Ob 21.30: Francesco Della Toffola & Francesco Iberto Capalozza: Defragmentacija spomina, zvočno-vizualni performans, Trg francoske revolucije
Ob 21.30: Gverilski projektorji, začetek: Trg francoske revolucije
Ob 22.00: Vodstvo s kolesi po lokacijah Svetlobne gverile z dr. Savčenkom, začetek: Galerija Vžigalica
Bežigrajska galerija 1, Dunajska 31
10.00-20.00
Franci Zagoričnik: Podobe besed 1962–1997, Vizualna poezija, knjige, zborniki, fotografije, lepljenke, umetnost po pošti
Razstava enega izmed najpomembnejših avantgardnih umetnikov prejšnjega stoletja. V zbornikih WEST EAST, ki jih je z njim soustvarila njegova družina, je združil in objavil dela umetnic in umetnikov iz vsega sveta. Njihova dela so bila razstavljena na številnih razstavah pri nas in v tujini.
10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!
Bežigrajska galerija 2, Vodovodna 3
10.00-20.00
Metka Krašovec: Potovanje, Risbe in slike 1968 – 2016
Razstava je zasnovana na različnih snovanj prostora v risbah in slikah Metka Krašovec od konca 60. let prejšnjega stoletja do danes. Metka Krašovec je letos dobila Prešernovo nagrado za življenjsko delo na področju slikarstva.
10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!
Doživljajsko razstavišče Ljubljanica, Kulturni center Vrhnika, Tržaška cesta 32
10.00–24.00
Moja Ljubljanica
Na razstavi Moja Ljubljanica predstavljamo zgodbo edinstvene najdbe – okoli 5.200 let starega lesenega kolesa z osjo. Doslej najstarejša znana najdba lesenega kolesa na svetu sodi tako po starosti kot tudi po tehnološki dovršenosti v sam vrh svetovne kulturne dediščine.
Dokumenti:
Program MGML na PMN 2017
Link
Izvor
MGML PRESS
by PRESS | Apr 21, 2017 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Predavanja, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Uncategorized, Zagreb
četvrtak, 27. travnja 2017. godine u 12 sati
Predavanje dr. Margarite Glebe
„Archaeological textiles and what we can learn from them“
Dr. Margarita Gleba glavna je istraživačka suradnica na Institutu McDonald za arheološka istraživanja Sveučilišta u Cambridgeu te voditeljica projekta “Production and Consumption of Textiles in the mediterranean from 1000 to 500 BCE” financiranog od strane Europskog istraživačkog vijeća. Predavala je na mnogim europskim i američkim sveučilištima poput Sveučilišta Cambridge, Sveučilišta u Lundu, Sveučilišta u Kopehagenu te Sveučilišta Rutgers i Bryn Mawr. Koordinatorica je MA modula Textile Archaeology na UCL-u u sklopu kojeg održava niz kolegija. Autorica je i urednica niza publikacija od kojih važnije uključuju: Textile Production in Pre-Roman Italy (Oxford 2008), Making Textiles in Pre-Roman and Roman Times: People, Places, Identities (Oxford 2013), Textiles and Textile Production in Europe from Prehistory to AD 400 (Oxford 2012) te Communicating Identity in Iron Age Italic Communities (Oxford 2011).
Izvor
AMZ PRESS
by PRESS | Apr 19, 2017 | Inspiracija, Kazalište, Muzeji, PRESS, Uncategorized
Drama program sezone 2016/17, ki se osredotoča na velike utopije človeštva, zaokrožuje s krstno uprizoritvijo priredbe »knjige vseh knjig«.
V sredo, 19. aprila, ob 20.00 bo na velikem odru Drame premierno uprizorjena priredba Biblije, ene najbolj branih in največkrat prevajanih knjig vseh časov, ki je pomembno zaznamovala zgodovino človeštva, oziroma še danes pomembno vpliva na kontekste družbenega in individualnega v najrazličnejših kulturah širom sveta.
Ustvarjalna ekipa režiserja Jerneja Lorencija, ki avtorsko podpisuje odrsko priredbo tako imenovane »knjige vseh knjig«, si je pri poskusu uprizarjanja Biblije za izhodišče vzela zelo raznolika svetopisemska besedila. Med njimi so Visoka pesem, Pridigar ali Kohelet, Ezekiel in Jobova knjiga. Besedila iz Biblije so zelo raznolika. Vsako odpira svoja vprašanja, probleme, vsako lahko na svoj način izzove ustvarjalce pri postavljanju na gledališki oder. Ali se kje skriva kakšno univerzalno sporočilo? Morda neskončna potreba človeka po bližnjem, njegovo večno hrepenenje, krhkost, potreba po sprejetju, spoštovanju, cenjenosti, po tem da ne ostane sam, njegov odnos do boga, do drugega …
Krstno uprizoritev Biblija, prvi poskus odlikujeta izjemen igralski ansambel, ki ga v vlogi oziroma vlogah Igralcev sestavljajo Janez Škof, Marko Mandić, Nina Ivanišin, Nataša Barbara Gračner, Gregor Zorc, Jernej Šugman, Pia Zemljič, Aljaž Jovanović in Tina Vrbnjak, ter ekipa sodelavcev režiserja Lorencija: scenograf Branko Hojnik, kostumografinja Belinda Radulović, skladatelj Branko Rožman, oblikovalec luči Pascal Mérat, lektorica Tatjana Stanič in koreografinja Kaja Lorenci.
»O Bibliji je precej težje govoriti, kot poskusiti jo uprizoriti v sodelovanju z enkratno ekipo. V samem izhodišču študija nisem imel neke velike in motivirane ideje, nobenega posebnega uvida ali velikega spoznanja, ki bi me premočrtno gnalo v ta projekt. Bolj občutek, da gre za logično nadaljevanje dosedanjih ustvarjanj, in odziv na privlačnost vseh teh starih kanonskih besedil, ki so me vznemirjala že dolgo časa. Primerjati to, kar je bilo ‘na začetku’ – kar je bilo kasneje znova in znova prevajano in zapisano –, z današnjimi zapisi, se osredotočiti na razlike in podobnosti. Zanimal me je kontekst. Ta je danes najpomembnejši, ne samo v teatru. Zdi se mi, da je dobro premešati vsebine, ki naj bi na prvi pogled sodile nekam. Vsa ta sveta besedila so poskusi. Skupaj s soavtorji uprizoritve si prizadevamo, iščemo ključ, kako zaustaviti trenutek, ustvarjati zdaj. In tudi to je poskus,” je proces nastajanja uprizoritve Biblija, prvi poskus razložil režiser Jernej Lorenci.
»Dramsko besedilo uprizoritve Biblija, prvi poskus je nastalo iz segmentov, ki so jih sestavili igralci. V tem procesu smo pregledali, primerjali in deloma uporabili vse prevode Biblije, od Dalmatinovega do standardnega, najnovejše verzije. Besedila, ki jih igralci pripovedujejo, upoštevajo poetične elemente biblične naracije in žanrske razlike vsake posamezne zgodbe,” je na novinarski konferenci povedala lektorica Tatjana Stanič.
O Bibliji je napisanih morje razprav, knjiga pa je spodbudila tudi preštevilne interpretacije in akademske razprave, celo spore. Sveta knjiga ene od dominantnih svetovnih religij je prevedena v več kot 2400 jezikov. V imenu enega in edinega boga se je v človeški zgodovini zgodilo marsikaj, tako dobrega kot hudega. »Biblija je postopoma dosegla in si pridobila široke množice bralcev oziroma poslušalcev. Na začetku svoje poti, ko je bila še preganjana in osovražena, so njeni bralci in oznanjevalci zanjo tvegali in tudi izgubljali lastna življenja. Biblija je prehodila dolgo pot skozi človeško zgodovino in v sebi združuje vse, kar je človeškega: najbolj krhko osamljenost, izgubljenost in duševno stisko, človeški eros, hrepenenje in potrebo po ljubezni, potrebo po dopolnitvi v drugem, bolj popolnem, in po drugi strani najbolj okrutno nasilje, sovraštvo in zatiranje drugega ali samega sebe. Uprizarjanje Biblije je samo po sebi nekaj megalomanskega. Interpretacija manjših delov in fokus na posamezne motive se ne more izogniti razmisleku o celoti, ki je v primeru Biblije kot svete knjige zahodne kulture nekaj zares vseobsegajočega,« zapiše Tjaša Mislej v članku z naslovom Človek je bitje, ki gleda navzgor, objavljenem v gledališkem listu, ki ga je Drama pripravila ob krstni uprizoritvi.
Po besedah Nine Ivanišin vsaka uprizoritev zahteva neko svojo atmosfero, vsaka prikliče nekaj drugega. »Ta vseobsegajoči stari tekst pa je izzval čisto drugačno prisotnost v primerjavi z drugimi, saj delamo skromno, in z veseljem bi zadržala ta občutek,« je povedala na novinarski konferenci. Marko Mandić študijski proces primerja z delovanjem zbora: »Na vajah smo večkrat prebirali Biblijo in jo študirali, da bi prišli do točke, ko se lahko odpremo najprej sami pred seboj, nato na odru pred soigralci in nenazadnje pred gledalci v dvorani.« Tina Vrbnjak dodaja, da Biblije pred pričetkom študija ni nikoli brala, saj je besedilo ni pritegnilo. Tudi zdaj ugotavlja, da je ta knjiga v mnogih pogledih izrazito funkcionalno usmerjena. Pritegnil pa jo je proces ustvarjanja predstave, v katerem so s kolegi iskali in našli v Bibliji številne zelo lepe stvari in spoznanja o odnosu med človekom in bogom. Aljaž Jovanović pa kreativno energijo na odru opisuje kot intimo, »ki se je ustvarila in se še ustvarja; iskrenost in občutek, da je najbolj prav in najlepše, ko se človek prepusti in si dovoli, da je«.
V procesu nastajanja uprizoritve sta študijsko sodelovala tudi asistenta režiserja Dorian Šilec Petek in Jan Krmelj.
Izvajalci posnete glasbe v uprizoritvi so Branko Rožman, Štefica Stipančević (sopran), Eva Jurgec (oboa, kljunaste flavte) in Kaja Novosel (flavta).
PREDPREMIERA: v torek, 18. aprila, ob 19.30 na velikem odru PREMIERA: v sredo, 19. aprila, ob 20.00 na velikem odru PRVE PONOVITVE: 20. in 24. aprila ter 3., 8., 12. in 13. maja ob 19.30 na velikem odru, 4. maja ob 17.00
Foto: Peter Uhan/SNG Drama Ljubljana
Izvor
DRAMA PRESS
