[contact-form-7 id=”13688″ title=”Contact form 1″]
ArheoKalendar© 2019.
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2019.
‘An Elephantastic Adventure in Petra’ by Judith McKenzie
U suradnji s foto arhivom Manar al-Athar Sveučilišta u Oxfordu (projekt Faculty of Classics, na kojem je zaposlena Vendi Jukic Buca, glavna urednica Portala), kreirali smo ArheoKaledar u formi slikovnice. Priču o dva slona koji traže svoje kljove u Petri inspirirao je pravi ‘mali princ’ Hashem, sin jordanske HRH princeze Dane Firas koji obožava slonove. Priča će biti objavljena u formi slikovnice početkom iduće godine.
Fotografije Petrinih kulturnih i zemljopisnih znamenitosti ilustriraju avanturu dvoje slonova koji na svome putu, u potrazi za kljovama, sreću druge životinje i mitološka bića koja im pomažu u njihovoj misiji.
ArheoKalendar© objavljujemo na engleskom jeziku, uz prijevod na hrvatski jezik u ovom postu i na FB stranici Arheologije.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autori fotografija: HRH Princess Dana Firas, Kristina Gwirtzman, Sean Leatherbury, Maria Lidova, Judith McKenzie, Otto Nieminen, Steve Walsh.
Naslov: Berislav Buča, Marlena Whiting, Vendi Jukić Buča, Beatrice Leal
Oblikovanje Kalendara: Vendi Jukić Buča
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Čestitka 2019. u znaku je ArheoKalendara©.
Oxford, 31. 12. 2018.
Glavni i odgovorni urednik
Vendi Jukić Buča
00. Naslovnica.
01. Siječanj.
02. Veljača.
3. Ožujak.
4. Travanj.
5. Svibanj.
6. Lipanj.
7. Srpanj.
8. Kolovoz.
9. Rujan.
10. Listopad.
10. Studeni.
12. Prosinac.
ICUA – Međunarodna konferencija Podvodna kulturna baština u Europi danas Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (PRESS)
Međunarodna konferencija
Podvodna kulturna baština u Europi danas
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru,
Zadar, Hrvatska
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom ,,Podvodna kulturna baština u Europi danas’’. Manifestacija će se održati od 25. do 27. listopada 2018. godine u prostoru crkve Sv. Nikole u sklopu MCPA u Zadru.
Konferencija je prilika da se povodom Europske godine kulturne baštine pronađu odgovori na današnja pitanja i izazove te razmotre načini kako se oni mogu rješavati, a ujedno i potaknuti na istraživanje bogate i raznolike europske kulturne baštine. Jednako tako, bit će to prilika povezivanja i uspostavljanja formalne suradnje s nadležnim institucijama u Europi i specijaliziranim ustanovama koje se bave očuvanjem podvodnog kulturnog nasljeđa te promicanju UNESCO-ovih aktivnosti usmjerenih očuvanju podvodne kulturne baštine. Konferencija je dio službenog programa predsjedanja Republike Hrvatske Odborom ministara Vijeća Europe.
TEME ZA RASPRAVU NA STRUČNOJ KONFERENCIJI
Sudionici će imati do 15 minuta za prezentaciju
Radni jezik: engleski
Na stručnoj konferenciji koja će se održati dana 25. listopada razmijeniti će se iskustva te predstaviti dostignuća u zaštiti i očuvanju kulturne baštine, mogućnosti današnje tehnologije koja olakšava otkrivanje i pristup podvodnoj kulturnoj baštini u cilju povezivanja i ostvarivanja kontakata između međunarodnih organizacija, znanstvenih institucija, stručnih udruga, arheologa, ronioca i drugih zainteresiranih strana te široj javnosti nužnoj za zaštitu podvodne kulturne baštine.
TEME ZA RASPRAVU NA MEĐUNARODNOM SASTANKU
Sudionici će imati do 5 minuta za službenu izjavu
Radni jezik: engleski
Međunarodni sastanak koji će se održati dana 26. listopada bit će posvećen pitanjima provedbe UNESCO-ve Konvencije iz 2001. godine o zaštiti podvodne kulturne baštine u zemljama EU-a, iskustvima zemalja potpisnica Konvencije te onih koje to još nisu učinile, kao i poboljšanju učinkovitosti mjera na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini za zaštitu podvodne kulturne baštine.
Predstavnici ministarstava kulture raspravljat će o važnosti podvodne kulturne baštine kao sastavnog dijela kulturne baštine čovječanstva i osobito značajnog faktora u povijesti ljudi, naroda i njihovih međusobnih odnosa.
DATUM I MJESTO ODRŽAVANJA
Datum: 25. – 27. listopada 2018.
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, crkva sv. Nikole, Božidara Petranovića 1
REGISTRACIJA I AKREDITACIJSKE OZNAKE
Registracija sudionika počet će u 09:00 sati u četvrtak 25. listopada 2018.
Ispred crkve sv. Nikole podijelit će se akreditacijske oznake. Sudionicima konferencije neće se naplaćivati kotizacija.
PRIJEVOZ
Svim sudionicima pri dolasku osigurat će se prijevoz iz Zračne luke Zadar do hotela Kolovare.
SMJEŠTAJ
Ako će biti potreban smještaj u Zadru, mole se sudionici da obavijeste MCPA-a. Za sva pitanja vezano uz smještaj molimo obratite se gđi. Doris Kurtov ( dkurtov@icua.hr).
DODATNI SADRŽAJI
Organizirat će se posjet Galeriji podvodne arheologije i radionicama MCPA u Zadru uz stručno vodstvo kao i razgled Grada Zadra.
Organizirat će se obilazak Muzeja ninskih starina i poznatog projekta rekonzervacije staro hrvatskih brodova Condura Croatica uz stručno vodstvo gđe. Anita Jelić i gđe. Marine Šimičić.
Obilazak je planiran od 09:30 do 12:00 sati. Prijevoz do Nina organizirat će se u 09:00 sati ispred hotela Kolovare.
Informacije o obilasku: Muzej Ninskih starina
Povijesna priča o gradu Ninu je priča o blagostanju koja se temelji na soli kao i na dugoj pomorskoj tradiciji, zajedno s prepoznatljivim brodovima pod nazivom Condura Croatica.
Ovi su brodovi pronađeni na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a 1974. godine izvađeni su iz mora kada je i započet proces desalinizacije, konzervacije i restauracije u Zadru.
Brodovi su plovili krajem 11. i početkom 12. stoljeća.
https://www.nin.hr/hr/kulturna-bastina/muzej-ninskih-starina
KONTAKT INFORMACIJE
Za dodatne informacije, ukoliko je potrebno, molimo obratite se:
Doris Kurtov, voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju i fondove, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, Božidara Petranovića 1, tel.: + 385 023 250 486; mobitel: +385 99 210 65 83, email: dkurtov@icua.hr
Foto: ICUA
Izvor
ICUA PRESS
ArheoKalendar© 2018.
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar© 2018.
‘Kitten Pritten in Great Britain* – Maca Oxfordaca* – PULCI predstavlja OXFORD’
Portal Arheologija.hr i petu godinu nastavlja s projektom izdanja kalendara s motivima arheoloških nalaza, muzejskih predmeta ili lokaliteta te umjetničkim reprodukcijama.
Od posljednjeg tjedna listopada 2017. redakcija portala Arheologija.hr djeluje iz Oxforda, Velika Britanija, u koji su preselili njegovi osnivači Vendi Jukić Buča i Berislav Buča, zajedno s ljubimcem Pulcijem. Dr. sc. Berislav Buča prihvatio je poslijedoktorsku poziciju na Odsjeku za fiziku Sveučilišta u Oxfordu, što je bio povod preseljenju.
*Autor Berislav Buča
O Kalendaru 2018.
Predstavljamo vizure oxfordskih znamenitosti ‘po odabiru’ Mačka Pulcija, kućnog i internetskog ljubimca portala Arheologija.hr.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autori fotografija*: Berislav Buča i Vendi Jukić Buča.
Oblikovanje Kalendara: Vendi Jukić Buča
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
Čestitka 2018. u znaku je ArheoKalendara©.
ArheoMačak Pulci portretiran je u naručju oxfordskog post-doca Berislava ispred ceremonijalne hale The Sheldonian Theatre. Black board s natpisima inspiriran je pločom s Einsteinovim rukopisom koja se čuva u Museum of the History of Science, u neposrednoj blizini Sheldonian-a. Čestitka je izrađena u suradnji s portalom www.FILM-mag.net.
Autori: Vendi Jukić Buča & Berislav Buča.
Oxford, 28. 12. 2017.
Glavni i odgovorni urednik
Vendi Jukić Buča MA MSc PhD ACIfA
Popis fotografija
0. The Sheldonian Theatre – Sheldonian Theatre izgrađen je sredinom 17. stoljeća prema dizajnu Christophera Wrena za University of Oxford. Građevina nosi ime svog financijera, Gilberta Sheldona, onodobnog kancelara Sveučilišta i nadbiskupa Canterburyja. U Sheldonianu se održavaju glazbena događanja, koncerti, predavanja i sveučilišne ceremonije.
1. Magdalen College – Magdalen je osnovan sredinom 15. stoljeća, a danas je jedan od najbogatijih koledža u Oxfordu. Nalazi se uz rijeku Cherwell i posjeduje velike zelene površine na kojima obitavaju jeleni. Zatvorenim prostorom dominira masivni četverokutni toranj s kojega tradicionalno, još od vremena Henrika VII, zbor Koledža pjeva na prvi maj u 6 sati ujutro (May Morning on May Day).
2. Keble College – Keble je jedan od koledža s najvećim brojem studenata. Ustanovljen je 1870. godne i sagrađen u neogotičkom stilu od cigle karakterističkog izgleda – varijacijama u boji oblikovani su cik-cak motivi i motivi šahovnice.
3. Radcliffe Camera – Kružnog oblika, Radcliffe Camera jedan je od najprepoznatljivijih oxfordskih znamenitosti. Sagrađena je sredinom 18. stoljeća u neoklasicističkom stilu za potrebe Radcliffe znanstvene biblioteke (Radcliffe Science Library).
4. Oxford Castle – Zamak je sagrađen 1071. godine kao motte-and-bailey castle, odnosno zamak na umjetno podignutoj uzvisini s ograđenim dvorištem i zaštićen vodenim opkopom, za monastičku zajednicu s kapelicom i stambenim odajama monaha. Najstariji danas sačuvani dio zamka je St George’s tower, s čijeg vrha se prostire impresivan pogled na Oxford.
5. Christ Church – Christ Church objedinjuje koledž i katedralu oxfordske dijeceze. Kralj Henry VII osnovao ga je 1546. godine, a danas je jedan od najvećih i najbogatijih koledža. Christ Church posjeduje Christ Church Meadow – veliku livadu usred grada okruženu rijekama Thames i Cherwell.
6. University Church of St Mary the Virgin Tower – Sveučilišna crkva smještena je na sjevernoj strani High Street te predstavlja centar iz kojeg se razvio University of Oxford. Njezina župa sastoji se gotovo u potpunosti od sveučilišnih građevina i koledža. Crkveni toranj iz 13. stoljeća završava vrhom (spire) za koji se smatra da je jedan od najljepših u Engleskoj (nadimak Oxforda je The City of Dreaming Spires).
7. University Church of St Mary the Virgin na križanju High Street i St Mary’s Passage.
8. The Sheldonian Theatre.
9. Hertford Bridge (‘the Bridge of Sighs’) – Ovaj zatvoreni most spaja dvije građevine Hertfort koledža iznad ulice New College Lane. Nadimak je dobio radi pretpostavljene sličnosti s poznatim Mostom uzdaha u Veneciji, iako više nalikuje venecijanskom mostu Rialto.
10. Lamb & Flag Passage – Pasaža spaja ulicu St Gile’s s Museum Road, od puba Lamb & Flag do ulaza u Keble College. Pub posjeduje St John’s College. Nazvan je prema simbolu Krista kao janjeta (Agnus Dei) koje nosi križ s barjakom (Knjiga Otkrivenja). Križ s barjakom povezuje se i s Ivanom Krstiteljem, čime se demonstrira vlasništvo koledža St John the Baptist.
11. Carfax Tower – Križanje glavnih ulica (Carfax) najstarijeg, zemljom ograđenog, naselja, postoji i danas (križanje St Aldate’s Street, Cornmarket Street, High Street i Queen Street) te se smatra središtem Oxforda. Nekoć je na ovoj poziciji postojala St Martin’s Church s tornjem (danas Carfax Tower) na kojem su se nalazili bell-ringeri u obliku drvenih rimskih vojnika iz 16. stoljeća. Oni se danas čuvaju u Museum of Oxford, a zamijenjeni su replikama.
12. Radcliffe Camera u pozadini te All Souls College s Codrington Library i Hertford College na desnoj strani.
[IT] Museo Archeologico Nazionale di Venezia | Arheološki muzej u Veneciji (osvrt Vendi Jukić Buča)
Arheološki muzej u Veneciji (Museo Archeologico Nazionale di Venezia) osnovao je 1523. godine talijanski plemić, teolog i kardinal Domenico Grimani (1461. – 1523). Danas djeluje u okviru institucije Soprintendenza Speciale per il Patrimonio storico, artistico ed etnoantropologico e per il Polo Museale della città di Venezia e dei comuni della Gronda lagunare koja obuhvaća više muzeja na ovoj i drugim lokacijama pod zajedničkim imenom I Musei di Piazza San Marco (Palazzo Ducale, Museo Correr, Museo Archeologico Nazionale i Stanze Monumentali della Biblioteca Marciana). Svojim postavom Arheološki muzej zaokuplja jedno krilo prvog kata građevine Procuratie Nuove, koja s južne strane ograđuje Trg Svetog Marka (Piazza San Marco).
Najveći broj izložaka odnosi se na grčke i rimske kamene skulpture, a prezentirani su keramički i numizmatički artefakti, oružje, oruđe te artefakti egipatske provenijencije. Nalazi potječu iz nekadašnjih zbirki venecijanskih obitelji iz razdoblja od 16. stoljeća nadalje, a prezentirani su i arheološka zbirka Muzeja Correr te artefakti iz nekadašnjeg muzeja u crkvi sv. Donata u Zadru, koji su Arheološkom muzeju u Veneciji dodijeljeni poslijeratnim dogovorom između Italije i Jugoslavije 1961. godine.
Muzej obuhvaća sedamnaest izložbenih prostorija koje su međusobno povezane.
U prvoj prostoriji izloženi su kameni spomenici koji sadrže grčke inskripcije i dekrete sa spomenom kretskih gradova iz 2. st. pr. n. e. te rimski mramorni spomenici, među kojima se ističu grandiozno stopalo nekadašnje kolosalne skulpture kasnog rimskog razdoblja i reljef s prikazom Mitre koji ubija bika iz 2. stoljeća.
Druga i sedma prostorija su povezane, a sadrže dvije vitrine. U prvoj su izloženi nalazi iz brončanog i željeznog razdoblja, koji su pronađeni na području Treviza te etrušćanski i rimski artefakti datirani u razdoblje od 5. st. pr. n. e. do 3. stoljeća. Do nje nalazi se vitrina s rimskim i bizantskim dragocjenostima izrađenima od bjelokosti, geme i kameje te veći dio numizmatičke kolekcije koja obuhvaća grčki novac, novac iz spomenute zadarske zbirke, rimski republikanski i carski te barbarski i bizantski novac. Prezentiran je sadržaj ostava novca iz Martellaga i Meola, pronađenih 1916. i 1937. godine.
U trećoj prostoriji izložene su kopije grčkih originala iz prve polovice 5. st. pr. n. e. Ističu se glava Hermesa i Kore, skulptura hodajuće Artemide (1. st. pr. n. e.) te dvije karijatide.
U središtu velike četvrte prostorije postavljena je Ara Grimani, nekoć vjerojatno baza skulpture, ukrašena floralnim reljefima te prikazom nimfi i satira iz 1. st. pr. n. e. U prostoriji su također izloženi grčki portreti iz Anatolije (Asia Minor) i Egipta.
Peta prostorija sadrži rimske replike grčkih majstora, primjerice Praksitelovog tzv. Apollōna Lukeiosa, grčke originale iz Atike, među kojima se treba istaknuti dvije glave Atene te originalne grčke votivne i pogrebne reljefe iz 5. i 4. st. pr. n. e.
U šestoj prostoriji nalaze se originali grčkih ženskih skulptura datiranih u razdoblje od 5. do sredine 4. st. pr. n. e., Atena, Demetra, Perzefona, koje potječu s područja Anatolije i egejskih otoka. Od izloženih, najpoznatiji kip je tzv. Abbondanza Grimani, koju je prvi proučavao poznati njemački arheolog Adolf Furtwängler.
Osma prostorija sadrži rimske kopije helenističkih skulptura, a najznačajnije su skulpture Uliksa (Odiseja) i i tri Galatejca, kopije grčke škole u Pergamu (3. – 2. st. pr. n. e.) te kip muze, kopija grčkog originala s područja Anatolije iz 2. st. pr. n. e., nazvane Kleopatrom zbog renesansne restauracije koja se atribuira radionici Tullia Lombarda.
U devetoj prostoriji prezentirani su rimski portreti Augusta capite velato, Tiberija, Trajana, Hadrijana i Domicijana te renesansne kopije rimskih originala, od kojih se može izdvojiti tzv. Karakala Farnese, i moderni radovi koja nalikuju antičkim.
Prostorije deset i jedanaest su povezane, a sadrže muške i ženske rimske portrete (Karakala, Lucije Ver, dva ženska flavijevska portreta).
Na kraju jedanaeste sobe nalazi se posebno ograđen prostor u kojem je prezentiran relikvijar iz Samagera kod Pule iz 5. stoljeća (iz zadarske kolekcije). Relikvijar je od posebne važnosti jer, osim što je izrađen od srebra, sadrži reljefne prikaze kršćanskog života i važan je za proučavanje ranokršćanskog razdoblja na području Istre. Na zidovima ovih prostorija postavljeni su reljefi iz rimskog razdoblja, mramori koji su bili dijelom tzv. Saturnovog trona (1. st.) te ulomak sarkofaga s prikazom otmice Perzefone iz 2. stoljeća, ulomak reljefa s prikazom masakra Niobida (2. st.) i ulomak atičkog sarkofaga s prikazom pomorske bitke.
Sobe trinaest i četrnaest također su povezane. U hodniku su prikazani pogrebni artefakti – reljefi te vaze, urne, oltari koji su sadržavali pepeo pokojnika. Uočavaju se urna bračnog para, pogrebni oltar s malim stupovima u uglovima i nadgrobna ploča s prikazom mita o Kleobisu i Bitonu (2. st.).
Petnaesta soba sadrži vitrine u kojima su izloženi grčki i rimski keramički artefakti datirani u razdoblje od 9. do 3. st. pr. n. e. Kao najvažniji mogu se istaknuti vilanovanska pogrebna urna, etrurska polirana crna bucchero keramika te crvenofiguralne atičke i južnoitalske vaze. Izložene posude uglavnom su se koristile za posluživanje pića i jela te za čuvanje parfemskih ulja, a postavljale su se unutar grobnica kao dio pogrebne opreme. U istoj prostoriji nalaze se rimski oltari i pogrebne ploče.
Posljednja cjelina odnosi se na tri povezane sobe – sedamnaestu, osamnaestu i dvadesetu. U njima se nalaze skulpture – rimske kopije grčkih originala, primjerice glava Hermesa (Hermes Propylaios) iz 5. st. pr. n. e., Aresa iz Leptis Magne (2. st.). Ističu se glave iz rimskog Egipta izrađene od bazalta te grčki originali iz 4. st. pr. n. e. – skulptura muze i Artemide iz kolekcije Francesca Morosinija (17. stoljeće). U prostorijama sedamnaest i dvadeset nalaze se egipatski i artefakti – skulpture, dvije mumije iz razdoblja 1./2. stoljeća, ulomci papirusa, kanope te asirski artefakti, koji se odnose na reljefe iz carskih palača Ninive i Kalhua (danas Nimrud) s prizorima procesije, rata i lova (9. – 6. st. pr. n. e.).
Osim stalnog postava, Muzej organizira povremene izložbe, koje ne moraju nužno biti arheološke tematike. U vrijeme našeg postava bila je postavljena izložba posvećena migrantima i ratnim izbjeglicama, koja je zaokupljala prostor između izložaka u nekoliko muzejskih prostorija.
Izlošci su u Muzeju organizirani na jednostavan i klasični način, a prezentacija koja se zasniva na zidnim panelima, kratkim opisima koji se nalaze uz izloške te višejezične opise A4 formata upotpunjena je LCD zaslonima uz pojedine grupe izložaka. Iako Muzej nije velik, njegove zbirke su izrazito sadržajne i potrebno je provesti nekoliko sati u detaljnom obilasku.
U atriju Muzeja nalaze se brojni ranokršćanski spomenici, pretežito sarkofazi i kamene ploče koje su mogle biti dijelom oltarne pregrade ili sarkofaga s prikazima križa, križa pod arkadama i kristograma, te jedan predromanički ulomak s kvalitetno klesanim prepletom, koji se može povezati s istarskim predromaničkim spomenicima – dekoriran je u stilu pluteja iz Bala te sadrži prikaz niza motiva kružića unutar kružnica (occhi di dado), za koje se smatra da simboliziraju drago kamenje na kamenim spomenicima, a kakvi se nalaze i na Mauricijevom ciboriju iz Novigrada te novootrkivenim predromaničkim kamenim spomenicima s područja Pule (koje sam analizirala u doktorskoj disertaciji, čija se objava planira iduće godine).
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Veneciji i direktorici muzeja, dr. sc. Annamariji Larese, na mogućnosti obilaska i fotografiranja Muzeja.
>Galerija fotografija (autor Vendi Jukić Buča)
Vendi Jukić Buča
U Ljubljani, 24. 6. 2017.