by PRESS | Feb 14, 2013 | Arheološki muzej Istre, Časopisi, Monografije, Muzeji, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre u Puli, u petak 22. veljače 2013. godine u 13 sati u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, organizira predstavljanje publikacija – monografije ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’ (Monografije i katalozi sv. 22) i časopisa Histria Archaeologica 42.
Monografiju će predstaviti dr. sc. Tonči Burić, a časopis dr. sc. Jacqueline Balen.
Za povećanje pozivnice kliknite na sliku.
Izvor
AMI PRESS
AMI - Publikacije - Pozivnica predstavljanja monografije Kamnik na kunfinu i časopisa Histria Archaeologica 42. Ustupio: AMI PRESS.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 20, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzej antičkog stakla, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
Katalog prati izložbu ‘Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi’ autora Ive Fadića i Berislava Štefanca postavljenu od 14. rujna 2012. do 20. siječnja 2013. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru.
Osvrt na izložbu dostupan je na >linku.
Iscrpan i detaljan katalog sastoji se od tri dijela.
Prvi dio odnosi se na članak o staklenoj građi iz rimskog razdoblja pronađenoj na području Hrvatske. Nabrajaju se hrvatska i latinska imena mjesta i lokaliteta na istočnoj jadranskoj obali koji egzistiraju od razdoblja antike, a najveća koncentracija pronađenih staklenih posuda i ulomaka pronađena je upravo na području Zadra i njegove okolice. Spominju se brojke sačuvanog staklenog fonda u odnosu na (relativni*) broj posuda koje na svojem dnu imaju prikazan žig. Ovi oblici podijeljeni su na grupe s obzirom na oblik i funkciju posude te na taj način i koncipirani u izložbi i katalogu, a naveden je i broj sačuvanih primjeraka. Slijedi znanstvena analiza pojedinih kategorija staklenih recipijenata u odnosu na njihov izgled (tipologija, morfološka obilježja), funkciju, motive žigova, područje nalaza, paralele na užem i širem području, prethodna proučavanja i istraživanja te podrobni opis svake izložene posude sa žigom. U ovom dijelu dana je karta arheoloških lokaliteta s nalazima staklenih recipijenata označenih radioničkim žigom, brojne fotografije staklenih recipijenata te crteži žigova.
Nakon zaključka slijedi katalog nalaza s informacijama o nalazištu, godini nalaza, mjestu pohrane, inventarnim brojem, opisom, veličinom, opisom žiga, prijepisom teksta, ukoliko postoji, te statusa objave. Kao u prethodnom, i u kataloškom dijelu nalaze se fotografije pojedinih, izuzetnih, primjeraka.
Za svaki žig i recipijent na kojemu se nalazi izrađeni su crteži sadržani u posljednjem dijelu kataloga – Tablama. Ukupno je katalogizirano 312 primjeraka.
Katalog je koncipiran sadržajno, pregledno i jezgrovito uz bogat ilustrativni materijal u vidu fotografija i crteža.
Zahvaljujem Muzeju antičkog stakla za ustupljeni primjerak.
*Broj posuda dostupnih za objavu.
Ljubljana, 17. siječnja 2013. Vendi Jukić Buča
NAslovnica kataloga 'Rimsko staklo hrvatske -Reljefni radionički žigovi'. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 19, 2013 | Arheološki muzej Zadar, Autorski osvrti, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
U subotu 1. 12. 2012. godine u Muzeju ninskih starina u Ninu, povodom 180. obljetnice Arheološkog muzeja Zadar i znanstvenog skupa ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812. – 2012.’ otvorena je izložba ‘Don Luka Jelić i Nin’ autora Mate Radovića.
Osvrt na izložbu dostupan je na >linku.
Katalog izložbe sadrži iscrpnu biografiju don Luke Jelića (1864. – 1922.), koja donosi podatke o njegovom djetinjstvu, utjecajima, zaređenju za svećenika, visokom obrazovanju, znanstvenom interesu te bavljenju strukom.
Reproducirana je njegova fotografija te brojne fotografije arheoloških iskopavanja koje je provodio u Ninu. Fotografije su okvirno datirane i sadrže podatke o lokaciji.
Ljubljana, 17. siječnja 2013. Vendi Jukić Buča
- Naslovnica kataloga ‘Don Luka Jelić i Nin’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 18, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Katalog je objavljen kao prateća publikacija uz istoimenu izložbu autora Igora Uranića, čiji je osvrt dostupan na >linku.
Zanimljive pojedinosti o nastanku Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu sredinom 19. stoljeća ukratko su opisane u uvodnom poglavlju kataloga. U ono vrijeme ponovno je otkrivena faraonska kultura koja je fascinirala brojne Europljane, a među njima i Mihaela Barića, koji je tada živio u Beču, a za vrijeme boravka u Egiptu 1848. i 1849. godine kupio egipatsku mumiju te je izložio u svome stanu. Ova mumija je upravo poznata mumija omotana povojima s natpisom koji se danas naziva Zagrebačka lanena knjiga, a kao poklon Narodnom muzeju bila je začetak Egipatske zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Danas zbirka broji preko 2100 artefakata.
Cjelina ‘Mitologija vječnog života’ Igora Uranića podijeljena je na nekoliko poglavlja. U ‘Putovanju na drugi svijet’ autor opisuje staroegipatske zamisli o životu nakon smrti. Poglavlje je svojevrstan kratki uvod u egipatsku religiju, tumačenje čovjekovog postojanja. Autor pojašnjava nekoliko važnih pojmova i njihove prezentacije u vidu hijeroglifa koji se odnose na proces prelaska čovjekove duše na drugi svijet, uz sudjelovanje nekoliko egipatskih božanstava. Poglavlje ‘Vječni život u doba piramida’ obuhvaća povijesne i arheološke podatke te simboločki aspekt egipatskog kulta mrtvih koji se tiču najvišeg sloja – faraona, uz citiranje dijelova epova urezanih na zidove piramida. Slijedi poglavlje ‘Demokratizacija vječnoga života’ u kojemu se autor osvrće na činjenicu kako vječnom životu, ranije dostupnom jedino faraonima, počinju težiti i moćnici koji su za takvu ekskluzivnost stekli uvjete. Poglavlje ‘Mumificiranje’ u nekoliko potpoglavlja opisuje obredni postupak kojim se duši mrtvoga omogućavao vječni život u nevidljivom svijetu Duatu. Sam proces uključuje odstranjivanje unutrašnjih organa, isušivanje i konzerviranje, zamatanje u trake te pojedine završne zahvate. U poglavlju ‘Moderni svijet i mumije’ opisan je kontekst novije prošlosti obuzete fascinacijom mumijama vidljivom na području umjetnosti – filmu i književnosti.
Prvo poglavlje druge cjeline ‘Mumije i znanost’ Mislava Čavke i Anje Petaros, pod nazivom ‘Mumije i radiologija’, obuhvaća informacije vezane uz povijesni razvoj načina i mogućnosti proučavanja mumija te mogućnosti primjene novih neinvazivnih tehnologija, a drugo je fokusirano na opise pet mumija iz Arheološkog muzeja u Zagrebu (‘Ljudske mumije iz Arheološkog muzeja u Zagrebu’): Zagrebačku mumiju, Mumiju Šepenun, Mumiju nepoznatog muškarca, Mumiju Kaipamau te Petu mumiju te mumificirane dijelove ljudskog tijela. Poglavlju ‘Mumije i radiologija’ nedostaje početni dio što čini simpatičan kuriozitet izdanja u tiskarskom smislu.
Dodane su još dvije zasebne cjeline – ‘Mumije životinja’ i ‘Životinjske mumije Arheološkog muzeja u Zagrebu’ te zaključak.
Katalog sadrži brojne fotografije, crteže te radiološke snimke.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 18. siječnja 2013. Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga izložbe 'Mumije: znanost i mit'. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 9, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
Katalog prati izložbu Pokrajinskog muzeja Murska Sobota ‘Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja’ autora Branka Kermana, koja je u razdoblju od 11.10.-10.12.2012. godine bila postavljena u Narodnom Muzeju Slovenije u Ljubljani.
Osvrt na izložbu dostupan je na >linku.
Pojašnjenje samog naziva izložbe, porijeklo i odabir obuhvaćenog materijala te njezin koncept opisan je u prvom poglavlju Kataloga. Kao uvod problematici ukratko je opisano razdoblje i okolnosti slavenske selidbe iz Pradomovine na područja na kojima se nalaze danas, s naglaskom na područje Slovenije i Prekmurja u odnosu na susjedne narode i društvene forme (Langobardsko kraljevstvo, Avarska država i dr.).
U posebnom poglavlju prikazane su glavne značajke istodobnih odnosa između Rimljana i Slavena. Nakon ovog, relativno općenitog uvoda, u poglavlju Slovanska poselitev Prekmurja, kronološki je opisan prikaz doseljenja Slavena na spomenuto područje te u sljedećem (Slovanska lončenina) karakteristična slavenska keramika (keramičko posuđe) prema podjeli na ranu (Praški tip) kraja 6. i prve polovice 7. stoljeća, srednju – 8. i 9. st. te kasnu, od 10. do 12. stoljeća. Poglavlje ‘Avarske najdbe’ odnosi se na nalaze koji se u kontekstu prve polovice 7. st. na području Murske Sobote povezuju s Avarima. Slijedi poglavlje o načinu slavenskog pokopa, uz opis groblja i grobova te nalaza pronađenih u njima. O životu Slavena u to vrijeme i tom prostoru govore poglavlja o slavenskim naseljima, nastambama i načinu života.
Na samom kraju je kronološka tabela s najznačajnimim datiranim događajima te literatura.
Vizualno oblikovanje kataloga je efektno, posebno dizajn naslovnice na kojoj su prikazane polovice posuda pronađenih na lokalitetima obuhvaćenim izložbom, uz navedena imena te njihov glavni ukrasne motiv – valovnica, jedinstvena za svaku posudu. Valovnice vizualno odvajaju posude, a ujedno imaju prvotnu, dekorativnu funkciju.
U Katalogu su prezentirane brojne fotografije i crteži nalaza, zračni snimci zemljopisnog područja, lokaliteta, karte migracija, mape s položajima naselja te ilustracije s prikazima slavenske obitelji u uobičajenim dnevnim aktivnostima u lokalnom okolišu s domaćim i divljim životinjama.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom Katalogu.
- Naslovnica kataloga izložbe ‘Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja’. Foto: VJB.
U Ljubljani, 7. 1. 2013.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Dec 13, 2012 | Arheološki muzej Zadar, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
Monografija ‘Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu’ dr. sc. Janka Beloševića, professora emeritusa Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zadru te nekadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja Zadar, objavljena je 2007. godine, trideset godina od završetka arheoloških istraživanja ovoga groblja. Izuzetnog opsega, monografija sadrži iscrpnu dokumentaciju vezanu uz tijek istraživanja i nalaze te znanstvenu interpretaciju, statističke podatke, fotografije i crteže.
Već u Predgovoru autor objašnjava razloge naknadne objave i zahvaljuje svima koji su pridonijeli realizaciji ovoga rada.
Groblje na Ždrijacu u Ninu, do sada je najveće sustavno istraživano starohrvatsko groblje na području Hrvatske. U uvodnom dijelu autor se osvrće na razvoj istraživanja starohrvatskih grobalja koje započinje potkraj 19. st., preciznije 1855. godine kada pokretač hrvatske arheologije u Dalmaciji, fra Lujo Marun, osniva u Kninu Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici (kasnije Kninsko starinarsko društvo, te naposlijetku Hrvatsko starinarsko društvo). Brojna istraživanja u okolici Knina potaknula su osnivanje Prvog muzeja hrvatskih starina u Kninu te tiskanje časopisa Starohrvatska prosvjeta. Autor navodi relevatna nalazišta i zaslužne arheologe te kritički sagledava probleme ranijih istraživanja, među kojima je pitanje objavljivanja rezultata te svojedobni manjak interpretacije i novih saznanja. Autor nastavlja poviješću istraživanja te poglavlje završava pregledom istraživanja Nina i opisom arheološke situacije područja groblja, koja svoje početke ima još u prapovijesnom dobu.
‘Opsežnija arheološka iskapanja u Ninu vršena su na površini okoliša crkve sv. Križa, od godine 1968. do 1970. i od 1977. do 2000. Na istraženoj površini od oko 2000 m2 otkriveni su ostatci antičke stambene arhitekture koju je većim dijelom u ranom srednjem vijeku starohrvatsko pučanstvo Nina, suhozidnim dogradnjama i pregradnjama, iskoristilo u stambene svrhe. U okolišu crkve sv. Križa, koja je sagrađena na jednoj antičkoj stambenoj insuli, otkriveno je i višeslojno ranosrednjovjekovno groblje s preko 300 grobova, od kojih 50 pripada autohtonom kasnoantičkom življu 7. – 8. stoljeća, a ostali grobovi starohrvatskom pučanstvu 9. – 17. stoljeća. Uz ostatke antičke i srednjovjekovne arhitekture, na dijelu terena bili su otkriveni i skromni tragovi prapovijesne (liburnske) arhitekture. Osim toga, u slojevima otkopa otkriveno je obilje sitne pokretne arheološke građe prapovijesne, antičke i srednjovjekovne provinijencije, bitne za praćenje kontinuiteta života u Ninu kroz puna dva milenija.’
Slijedi poglavlje s opisom topografskog smještaja groblja i podacima o tijeku istraživanja. Prve nalaze djelomice uništenih kosturnih grobova prvi je uočio 1967. godine Zdenko Brusić, kustos Područne arheološke zbirke u Ninu, koji je o tome obavijestio djelatnike Arheološkog muzeja u Zadru. Nakon rekognosciranja položaja, odredila se pokusna sonda da bi se prikupilo više podataka o groblju. Sustavna istraživanja započela su 1969. godine pod stručnim vodstvom Autora, u to vrijeme voditelja Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja Zadar. Daljnji tekst knjige odnosi se ne tijek i metode istraživanja po kampanjama, uz prisustvo tehničkih i, povremeno, antopoloških stručnjaka iz Ljubljane te studenata arheologije.
‘Dakle, na Ždrijacu u Ninu u šest provedenih istraživačkih kampanja (1969., 1970., 1971., 1974., 1957. i 1977.) istražena je površina terena od oko pola hektara i otkriveno sveukupno 337 starohrvatskih grobova: 278 na zapadnom dijelu i 56 grobova na istočnom dijelu groblja.’. Kako dalje navodi Autor, grobova je bilo više, ali su tijekom vremena uništeni.
Sljedeće poglavlje sadrži opis arheoloških karakteristika groblja (Opće značajke groblja, Oblik i vrsta grobova, Način pokapanja, pogrebni običaji i grobni prilozi, Problem naselja uz groblje na Ždrijacu). Reproducirano je nekoliko zračnih fotografija.
Slijedi Katalog grobova i grobnih nalaza. Opis grobova i nalaza uključuje podatke o dimenziji, orijentaciji, detaljan opis samoga groba, odnosno rake, njezin sadržaj, antropološki određeni podaci o kosturu te popis priloga, ukoliko ih je bilo. Svakom grobu, kao i svakoj grupi priloga, pripada odgovarajući crtež na numeriranoj tabli (ukupno 107 tabli crteža te 51 tabla s fotografijama nalaza u boji).
U poglavlju ‘Analiza grobnih nalaza’ nalazi su grupirani prema funkciji: Nakit i ukrasni dijelovi nošnje (Naušnice, Prsteni, Ogrlice, pojedinačni nalazi – Torkves i Medaljon, Praporci, Ukrasne aplike), Oružje i oprema konjanika (Mač (spatha), Koplja, Bojni noževi, Vršci strijela, Ostruge s garniturom za zakopčavanje), Oruđe i pribor – predmeti dnevne uporabe (Noževi, Sklopivi noževi (britve), Kresiva i kremenje, Srp, Šila, Kameni brusovi, Željezni ključevi, Pršljeni (utezi vretena za predenje), Koštani češljevi, Koštani iglenici i željezne šivaće igle, Brončane i željezne kopče i pređice, Brončana dugmad, Cijevasti okovi remena), Predmeti kultne namijene (Grobna keramika, Željezni okovi drvene vedrice, Stakleni predmeti – boca, čaše i ulomci stakla, Puževe kućice, Posude (recipijenti) od jelenjih parožaka, Novac) te Ostali nalazi (Ostatci tekstila i kože, Rimski brončani čavli, Željezni čavli za spajanje drvena lijesa i kovinski ulomci od neutvrđenih predmeta, Lančić od tordirane brončane žice, Ulomci brončanog lima s čavlićima od obuće). Za određene grupe nalaza izrađene su i karte rasprostranjenosti, kako bi se zemljopisno mogli pratiti njihovi položaji.
Slijedi cjelina ‘Statistički pregled grobnih nalaza’ za svaki grob u odnosu na spol pokojnika i nalaze u grobu.
U Zaključnom razmatranju Autor sumira zaključke na osnovi datog pregleda.
‘Izneseni podatci o arheološkim značajkama starohrvatskog groblja na Ždrijacu u Ninu dokazuju, na temelju dosadašnjih razmatranja, a prije svega provedene analize grobnih nalaza, da se groblje može sa sigurnošću okvirno datirati u 8. i prvu polovicu 9. stoljeća. To je dosada najveće sustavno istraženo starohrvatsko groblje s 337 otkrivenih grobova s poganskim načinom pokapanja, ne samo na području Dalmatinske Hrvatske, već i Republike Hrvatske uopće. To groblje arheološki je veoma značajno jer nas rezultati istraživanja upoznavaju s načinom pokapanja, s pogrebnim običajima, s tipologijom grobova, s brojnošću i raznolikošću kulturnog grobnog inventara. A to su sve bitni podatci za osvjetljavanje duhovne i materijalne kulture Hrvata nedugo nakon njihova doseljenja u novu postojbinu na obalu i šire zaleđe istočnog Jadrana’.
Slijede brojne fotografije ninskog područja, samog lokaliteta, arheološkog istraživanja, sudionika, grobova, nalaza te karte rasprostranjenosti.
Sažeci su napisani na njemačkom i engleskom jeziku.
Uključeno je šest priloga crteža pozicije grobova, Popis nalazišta na arheološkim kartama, Popis priloga te Popis kratica i Literatura, a na samom kraju i Bilješka o piscu.
Knjigu sam dobila kao sudionica znanstvenog skupa >‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812. – 2012.’.
U Ljubljani, 12. 12. 2012. , Vendi Jukić Buča
- Naslovnica monografije ‘Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu’. Foto: VJB.
