MHAS – Predstavljanje tiskanih izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu (PRESS)

Info
MHAS PRESS

Info
MHAS PRESS
Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje knjige
„Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora Staše Forenbahera
16. lstopada 2018. u 12 sati
Velika dvorana u Arheološkom muzeju u Zagrebu
U utorak , 16. listopada 2018. godine u 12 sati, u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige „Special Place, Interesting Times: The island of Palagruža and transitional periods in Adriatic prehistory“ autora prof. dr. sc. Staše Forenbahera s prilozima koje su napisali Zlatko Perhoč i dr. sc. Robert H. Tykot.
Knjigu će predstaviti dr. sc. Tihomila Težak-Gregl redovita profesorica na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Daria Ložnjak Dizdar znanstvena suradnica na Institutu za Arheologiju.

O knjizi:
Moglo bi se reći da je prapovijest Jadrana uvijek bila u tranziciji. Promjene su se događale korak po korak u svim razdobljima, no njihov ritam ponekad je bio sporiji, a ponekad brži. Prapovijest Jadrana obilježile su tri takve ključne epizode promjena. Prva od njih bila je preobrazba strategije opstanka, prijelaz od lova i sakupljanja na zemljoradnju koji se odigrao oko 6000. godine prije Krista. Druga, koju u nedostatku boljeg izraza nazivamo usponom najranijih elita, bila je preobrazba društva u trećem tisućljeću prije Krista, kada prvi put jasno vidimo moć pojedinaca izraženu materijalnom kulturom. Treća i posljednja epizoda, uključivanje Jadrana u svjetski sustav Sredozemlja i klasičnu sredozemnu civilizaciju, ujedno je označila završetak prapovijesti na tom prostoru.
Putovanja i povezanost s udaljenim krajevima odigrali su u sva tri slučaja iznimno značajnu ulogu. Pojedina mjesta stekla su u takvim okolnostima posebnu važnost zbog svojeg jedinstvenog zemljopisnog položaja. Palagruža, nesrazmjerno važna u odnosu na svoju fizičku veličinu, jedno je od najistaknutijih takvih mjesta. Prapovijest Jadrana ne može se ispričati bez spomena Palagruže, a prapovijest Palagruže ne može se razumjeti bez poznavanja prapovijesti Jadrana. Zbog strateškog smještaja u samom središtu Jadranskog mora, zbog tajnovitosti koju rađaju izdvojenost i daljina, zbog svojeg divljeg i veličanstvenog krajolika, Palagruža je doista posebno mjesto. Odraz te posebnosti je neočekivano obilje neobično kvalitetne arheološke građe koja potječe upravo iz triju spomenutih razdoblja obilježenih korjenitim promjenama.
O autoru:
Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher je antropološki arheolog, zaposlen na Institutu za antropologiju u Zagrebu. Bavi se prapoviješću Sredozemlja, a naročito razdobljem prijelaza na zemljoradnju, kao i vremenom uzdizanja prvih društvenih elita na prostoru Jadrana. Osim iskopavanja mnogih špiljskih nalazišta, bio je sudionikom dugogodišnjih arheoloških istraživanja na otoku Palagruža. Autor je više knjiga o prapovijesti, od specijalističkih studija do popularno-znanstvenih monografija namijenjenih širokoj publici.
|
Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije
8. do 12. listopada 2018. PRELIMINARNI PROGRAM NALAZI SE OVDJE |
![]() |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
Izvor
HAD PRESS
Školska knjiga, Zagreb, 2016.
Za izdavača: Ante Žužul
Urednik: Deniver Vukelić, prof.
Recenzenti: dr. sc. Marina Milićević Bradač, red. prof., dr. sc. Hrvoje Potrebica, izv. prof., dr. sc. Dražen Maršić, red. prof.
Grafička dizajnerica: Lovorka Sabljić
Izrada zemljovida: Tomislav Kaniški
Slikovni materijal: Detaljan popis slikovnog materijala nalazi se na str. 429 (Kazalo fotografija), Piktoteka Školske knjige
Jezik: hrvatski
Stranice:464
ISBN 978-953-0-30887-9
Galerija fotografija (autor VJB, uz odobrenje Autorice)

Publikacija ‘Prapovijesni Kikladi – Kulture ranoga brončanog doba na kikladskome otočju u Grčkoj’ objavljena je kao 15. knjiga Biblioteke Lucius izdavača Školske knjige, u formi sveučilišnog udžbenika. Prema riječima Autorice, prvi je od tri planirana udžbenika o egejskim brončanodobnim civilizacijama – egejskoj, minojskoj i mikenskoj.
Dr. sc. Helena Tomas, izv. prof., zaposlena je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija – kolegije u okviru kurikuluma koji nisu direktno vezani uz hrvatsku arheologiju i arheološke kulture na području Hrvatske (kakvih nedostaje – primjerice o egipatskoj civilizaciji! koja je osnova za kronologiju i razvoj arheološke znanosti). Kolegiji profesorice Tomas kojima sam prisustvovala tijekom studija arheologije, bili su medju najzanimljivijim kolegijima moje generacije (ujedno prve generacije koja ih je slušala), što je bilo potvrđeno iznimnim interesom studenata i visokom uspjehom prolaznosti na ispitu. To je postignuto ne samo zanimljivom tematikom ‘misterioznog’ Linear B pisma i civilizacije koja ga je koncipirala, već i modernim pristupom profesorice Tomas uz PowerPoint prezentacije, isprintima popisa literature uz svako predavanje, prezentacijom živopisnih fotografija i tlocrta uz vizualne analize i opise te osobni stil, pristup i ugodnu komunikaciju sa studentima.
Uz navedene kolegije, dr.sc. Helena Tomas predaje i Grčki jezik za arheologe I te Grčki jezik za arheologe II.
U Predgovoru Autorica osobnim izričajem detaljno opisuje okolnosti nastanka knjige – navodi stipendije koje su joj omogućile putovanja Grčkom, obilaske lokaliteta i muzeja te zahvaljuje suradnicima i pojedincima koji su dali doprinos njezinom istraživanju i, u konačnici, nastanku knjige.
Slijedi Tablica usporedne kronologije Egipta, Kiklada, Krete i grčkog kopna.
U Uvodu se raspravlja o terminu ‘kikladska civilizacija’, odnosno promišlja o tome radi li se o civilizaciji ili skupu egejskih kultura. Poglavlje započinje prikazom razvoja egejske arheologije i glavnim odrednicama egejskih civilizacija i nastavlja analizom problematičnosti pojma ‘kikladska civilizacija’. Navodi se popis muzeja i privatnih zbirki s kikladskim umjetninama iz cijelog svijeta.
Slijedi poglavlje s etimološkim, mitološkim, zemljopisnim i klimatskim podacima.
Poglavlje ‘Povijest istraživanja’ prezentira srednjovjekovne i novovjekovne putopisce i istraživače te početke arheoloških iskopavanja, suvremena istraživanja i istraživače.
Kronologija je obrađena zasebnim poglavljem: općenite smjernice te podjela kikladskog brončanog doba.
Iduće poglavlje odnosi se na prirodne karakteristike Kiklada – ‘Prirodni resursi’, koji su bogati opsidijanom i metalima.
Slijede poglavlja o naseljavanju i prebivateljima Kiklada tijekom neolitika i brončanog doba uz opise kultura.
Naselja i nastambe, groblja i pogrebni običaji te nalazi (mramorne posude, keramika, mramorne figurine, metalurgija, oružje, nakit) prezentirani su u zasebnim poglavljima.
Posebno poglavlje posvećeno je plovidbi i prekomorskoj trgovini.
Nakon poglavlja ‘Društvena organizacija’, posljednje je poglavlje pod naslovom ‘Kraj kikladske civilizacije’ te Epilog s osobnim sjećanjima Autorice na boravak i dogadjaje na Lokaciji.
Prilažem citat kao ‘teaser’.
Tijekom dugogodišnjih priprema za ovu knjigu te putovanja po Kikladima, što sam spomenula u Predgovoru, upoznala sam veoma mnogo različitih ljudi, od osamljenih otočana i pastira do vodećih kikladskih arheologa i znanstvenika. Bilo je puno situacija i avantura koje bi valjalo zapisati kao ‘Behind the scenes’ uradak koji bi pratio ovu knjigu, mnogo slučajnosti, iznenađenja, ali i puno trenutaka u kojima bih se osjetila sretnom i ispunjenom što je, eto, obilaženje egejskih otoga dio mog posla. Takve bi trenutke pratila nevjerica da su mi dodjeljene stipendije da po cijelo ljeto putujem Grčkom.
Jedan mi se događaj posebno usjekao u pamćenje, a njim bih ovu knjigu htjela i završiti.’
Iz Epiloga
Na kraju Publikacije nalaze se ‘Transliteracija grčkog alfabeta’, Popis kratica, Kazalo fotografija, Kazalo pojmova, Bibliografija, Biješka o autorici te Sadržaj.
Svako poglavlje započinje citatom na hrvatskom jeziku i u originalu. Publikacija impresionira i tehničkom izvedbom. Tvrdo je ukoričena, tiskana na glossy papiru te opremljena brojnim ilustracijama, fotografijama i kartama.
Zahvaljujem dr. Rajki Makjanić na posudbi publikacije.
Vendi Jukić Buča
U Oxfordu, 5. 7. 2018.
Arheološki muzej Narona i Gradsko kulturno središte Metković imaju čast pozvati Vas na predstavljanje monografije FORUM NARONITANUM, autora Emilia Marina i suradnika, koje će se održati u srijedu, 18. srpnja 2018. s početkom u 21 sat u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.
Monografiju će predstaviti:
akademik Emilio Marin, autor
Miroslava Topić, glavna urednica
Toni Glučina, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona
dr. sc. Smiljan Gluščević, arheolog

Izvor
AMN PRESS
Nnovinarska konferenca ob predstavitvi posebne izdaje revije
SLO, časi, kraji, ljudje – 100 let od konca prve vojne,
bo v sredo, 23. maja 2018, ob 11. uri v Narodnem muzeju Slovenije – Metelkova na Maistrovi ulici 1 v Ljubljani.

Sodelovali bodo:
– mag. Barbara Ravnik, direktorica Narodnega muzeja Slovenije,
– dr. Jože Dežman, urednik revije SLO, časi, kraji, ljudje,
– mag. Marko Štepec, urednik posbne izdaje SLO – 100 let od konca prve vojne, in
– mag. Jože Podpečnik, kustos v Narodnem muzeju Slovenije, soavtor razstave 100. obletnica ustanovitve države SHS.
V reviji je objavljenih 15 člankov najboljših poznavalcev z izjemnimi dokumentarnimi fotografijami.
Kazalo in nekaj vzorčnih strani najdete na povezavi:
http://www.druzina.si/flip/
Izvor
NMS PRESS