[SLO] ParSJAd – Management arheoloških parkova

Narodni muzej Slovenije u okviru projekta ‘ParSJAd – Arheološki parki severnega Jadrana’, koji je dio prekogranične suradnje Slovenija-Italija 2007-2013,  organizira četiri besplatne radionice za ukupno 200 slušatelja na temu upravljanja arheološkim parkovima u Republici Sloveniji. Arheološki parkovi važno pridonose razvoju slovenskog kulturnog turizma pod uvjetom da su primjereno uređeni i upravljani. Upravo se ova znanja žele predstaviti na radionicama.

Više o radionicama pročitajte >ovdje.

 

Izvor

ParSJAd PRESS

Narodni muzej Slovenije

NARODNI MUZEJ SLOVENIJE najstarija je muzejska ustanova na području Slovenije. Poslanstvo je muzeja educirati i informirati javnost o povijesti slovenskog teritorija i slovenske kulturne baštine.

Narodni muzej Slovenije. Autor: VJB.

Narodni muzej Slovenije. Autor: VJB.

POVIJEST MUZEJA

Narodni muzej Slovenije osnovan je  15. listopada 1821. godine (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 9).

Opširnije o povijesti muzeja

15. listopada 1821. godine Kranjski provincijalni parlament u Ljubljani prihvaća odluku baziranu na prijedlogu biskupa Avguština Grubera o osnivanju provincijalnog muzeja kako bi se nastavilo znanstveno djelovanje Academiae operosorum, ustanovljene godine 1963., i Družbe za poljodjelstvo in koristne umetnosti na Kranjskem, osnovane 1767. godine (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 9). Muzej bi postao

‘centar u kojem bi sva nova otkrića pronašla svoju put i mogućnosti iskorištavanja za općenitu korist i napredak’ (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 9).

Muzej je isprva bio smješten u Pogačnikovu kuču u Salendrovoj ulici (NMS.si/Zgodovina muzeja). Prihvatio je donacije brojnih zbriki privatnih kolekcionara (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 10). Nakon arheoloških istraživanja provednih na području Ljubljanskog barja, Vača, Šmarjete, Mokronoga, Velikim Malenicama, koja su rezultirala brojnim nalazima iz razdoblja neolitika i halštata, prvotni prostori Muzeja postali su premali (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 10). Kustos Karel Dežman inicirao je gradnju nove zgrade, u kojoj se Muzej nalazi od 1888. godine (Lozar Štamcar  (ur.) 2007: 12). Zgradu je po dizajnu J. V. Hraskyja izgradio ljubljanski graditelj Viljem Treo, u razdoblju između 1883. i 1885. godine u klasničnom neorenesansnom stilu austro-ugarskih muzeja (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 14). Nakon prvog svjetskog rata, isprva nazvan Deželni muzej za Kranjsko, Muzej mijenja ime u Narodni muzej (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 13). Jedan dio zbirki Narodnog muzeja preuzima 1923. godine osnovan Etnografski muzej, a drugi 1944. godine ustanovljen Prirodoslovni muzej (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 13). Sredinom 20. stoljeća Narodni muzej osniva pet odjela, a stalni postav postavlja se 1957. godine i u obnovljenom dvorcu na Bledu (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 13; NMS.si/Zgodovina muzeja). 1997. godine Muzej mijenja ime u Narodni muzej Slovenije (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 13). 2006. godine renovira se lapidarij u prizemlju zgrade, kojemu se dograđuje zastakljeni vanjski lapidarij u  muzejskom vrtu (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 16).

MUZEJSKA DJELATNOST

  • Zbirke

Narodni muzej Slovenije djeluje na dvije lokacije – u Prešernovoj i Metelkovoj ulici, te skrbi o Muzeju Grad Snežnik, stalnom postavu Blejski grad te arheološkom parku Hrušici.

Zbirke obuhvaćaju arheološki odjel, kulturno-povijesni odjel, numizmatički i grafički kabinet, knjižnicu i konzervatorsko-restauratorski laboratorij (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 13). Donirane zbirke uključuju minerale grofa Zoisa, mekušce dugogodišnjeg vođe muzeja grofa Franza Hohenwarta, herbarij grofa Žige Hladnika, zoološke izloške i arheološke nalaze iz kanala Ljubljanice, dar župana Hradeckog, umjetničko-obrtničke artfakte i umjetnine grofa Erberga, numizmatičku zbirku biskupa Volfa i Jože Repežiča te biblioteku i grafike dr. Jakoba Zupana (Lozar Štamcar (ur.) 2007: 10).

U zgradi Narodnog muzeja Slovenije – Prešernova prezentirane su arheološka izložba, izložba o slovenskoj povijesti, zbirka antičkih kamenih spomenika i jedina egipatska mumija na području Slovenije (NMS.si/Prešernova). U Narodnom muzeju Metelkova stalni postav obuhvaća Povijesnu i umjetničku zbirku predmeta od 14. stoljeća do danas, a u prizemlju se izmjenjuju aktualne izložbe (NMS.si/Metelkova).

  • Arheološki odjel

Arheološki odjel najstariji je specijalizirani odjel u Sloveniji (NMS.si/Arheološki oddelek). Pribavlja, čuva i proučava arheološki materijal (NMS.si/Arheološki oddelek). Čuva manju zbirku artefakata iz Egipta i mumiju u oslikanom sarkofagu (NMS.si/Arheološki oddelek). Zbirka obuhvaća oko 95 000 artefakata datiranih od starijeg kamenog doba do srednjeg vijeka, od kojih su neki posebno dragocjeni.

To so npr. 55 000 let stara neandertalčeva koščena piščal iz jame Divje babe na Cerkljanskem, bronasta okrašena situla z Vač (okrog leta 500 pr. n.  š.), bronast pozlačen kip emonskega meščana iz Ljubljane (2. stoletje) in bleščeč nakit iz obdobja preseljevanja ljudstev (Kranj, 6. stoletje).

To su npr. 55 000 godina stara neandertalska koštana frula iz jame Divje babe (Cerkljansko), brončana ukrašena situla iz Vača (otp. 500 god. pr. n. e.), brončani pozlaćen kip emonskog građanina iz Ljubljane (2. stl) i blještavi nakit iz razdblja seobe naroda (Kranj, 6. st.).

(Prijevod: VJB)

  • Istraživačka djelatnost

Prvi kustos koji se posvetio arheologiji, Karel Dežman, započeo je terenska istraživanja 1875. godine (NMS.si/Arheološki oddelek). U razdoblju od 1889. do 1903. Alfonz Müllner je inventirao sve arheološke nalaze i objavio fotografije gradiva (NMS.si/Arheološki oddelek).

Muzej se aktivno bavi istraživanjima. Recentna istraživanja vodio je Peter Turk (Škocjan na Krasu, Pržan pri Ljubljani), a trenutno traju iskopavanja u Kamni Gorici pri Ljubljani (započeta 2004. god.).

  • Izdavačka djelatnost

Knjižnica Narodnog muzeja Slovenije specijalizirana je knjižnica otvorena za javnost (NMS.si/Knjižnica). Većina publikacija nabavlja se razmjenom sa slovenskim i inozemnim ustanovama (NMS.si/Knjižnica). Narodni muzej Slovenije izdaje serijske publikacije Argo, Situla, Katalogi in monografije te Viri: gradivo za materialno kulturo Slovencev.

Literatura

Lozar Štamcar (ur.) 2007. Lozar Štamcar, Maja. Dragocenosti Narodnega muzeja Slovenije. Ljubljana, 2007.

Internetska stranica Narodnog muzeja Slovenije – www.NMS.si

[slideshow gallery_id=”7″]

>Lapidarij NMS

Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Zahvaljujemo NMS na mogućnosti fotografiranja.

NMS – Predavanje – Boris A. Novak ‘Srednjeveška ljubezenska poezija med ‘osvajanjem’ in ‘dvorjanjem”

 

U Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova, unutar ciklusa ‘Prvi torek v mesecu’ (‘Prvi utorak u mjesecu’), u utorak 5. ožujka 2013. godine u 18 sati, Boris A. Novak održat će se predavanje ‘Srednjeveška ljubezenska poezija med ‘osvajanjem’ in ‘dvorjenjem” (‘Srednjovjekovna ljubavna poezija između ‘osvajanja’ i ‘udvaranja”).

Boris A. Novak, prevoditelj jedine slovenske književne selekcije pjesama provansalskih trubadura iz 12. i 13. stoljeća (antologija Ljubezen iz daljave, MK, Kondor, 20o3), predstavit će poeziju preko dva povezana, međusobno suprotna koncepta: viteštvo i dvorska ljubav.

Kod viteške ljubavi vitez svojim djelima pridobije srce odabrane Dame: na bojnom polju ili viteškom turniru iskaže se hrabrošću i snagom, spasi nemoćnu princezu od zmaja, žrtvuje se za slabije i time očara njezino osjetljivo srce itd.,ali te su plemenite aktivnosti samo ukras stvarnog odnosa moći i nemoći u kojima vitez osvoji djevojku kao plijen.

Povijesna zasluga trubadura je gesta samoutemeljene ljubavi: bili su prvi koji su ljubav osjećali kao vrijednost radi sebe same i ne treba nikakva druga utemeljenja. Taj princip je kasnije dobio naziv dvorska ljubav.

Boris A. Novak je pjesnik, dramatičar, prevoditelj i redovni profesor na Odjelu za komparativnu književnost i književnu teoriju na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani te podpredsjednik Međunarodnog PEN-a.

Prijevod sa slovenskog jezika: VJB.

 

Za povećanje pozivnice kliknite na sliku.

 

Izvor

NMS PRESS

 

NMS - Predavanje - Boris A. Novak 'Srednjeveška ljubezenska poezija med 'osvajanjem' in 'dvorjanjem''. Ustupio: NMS PRESS.

NMS - Predavanje - Boris A. Novak 'Srednjeveška ljubezenska poezija med 'osvajanjem' in 'dvorjanjem''. Ustupio: NMS PRESS.

 

 

NMS – Međunarodni dan muzejske solidarnosti – simbolično brisanje situle iz Vača

 

Narodni muzej Slovenije pridružuje se >Međunardnom danu muzejske solidarnosti.

U znak potpore Zemaljskom muzeju u Sarajevu i drugim bosansko-hercegovačkim muzejima, Narodni muzej Slovenije će u razdoblju od 1. do 3. ožujka 2013. godine iz >stalnog postava Narodnog muzeja Slovenije – Prešernova, simbolično izbrisati znamenitu situlu iz Vača.

U petak, 1. ožujka 2013. godine u 10 sati, u Narodnom muzeju Slovenije – Prešernova, ravnateljica mag. Barbara Ravnik medijima će predstaviti sudjelovanje Narodnog muzeja Slovenije u međunarodnoj akciji osvješćivanja o krizi nacionalnih institucija Bosne i Hercegovine. Od petka. 1. ožujka, do nedjelje, 3. ožujka, iz stalnog će postava biti simboličo izbrisana situla iz Vača, a u ponedjeljak, 4. ožujka,  fotografija će ‘izbrisane’ situle postati dio međunarodne virtualne izložbe.

S tom akcijom NMS želi izraziti solidarnost s Narodnim muzejem Bosne i Hercegovine (Zemaljski muzej u Sarajevu) i ostalim bosansko-hercegovačkim muzejima.

Sa sudjelovanjem u akciji želi se na kobne probleme državnih i kulturnih institucija Bosne i Hercegovine upozoriti širu slovensku javnost, jer se radi o problemima globalnih razmjera.

 

Prenosimo službeno priopćenje.

‘Narodni muzej Slovenije se pridružuje mednarodnemu dnevu muzejske solidarnosti

Narodni muzej Slovenije se pridružuje mednarodni kulturni akciji ozaveščanja javnosti o krizi nacionalnih kulturnih institucij Bosne in Hercegovine.

Med 1. in 3. marcem bomo zato iz stalne zbirke simbolično izbrisali eno najpomembnejših in najznamenitejših najdb na slovenskih tleh, vaško situlo, fotografija »izbrisane« situle pa bo skupaj z drugimi »izbrisanimi« artefakti z vsega sveta del virtualne razstave, ki bo potekala v ponedeljek, 4. marca, na spletni strani www.cultureshutdown.net.

S tem dejanjem želi Narodni muzej Slovenije izraziti solidarnost z Narodnim muzejem Bosne in Hercegovine (Zemaljski muzej v Sarajevu) in ostalimi bosansko-hercegovskimi hrami kulture, ki so se zaradi nerešenega pravnega statusa in nedorečenih vzvodov financiranja znašli na robu izumrtja. Zemaljski muzej je bil tako že 4. oktobra 2012, po 124 letih delovanja, primoran zapreti svoja vrata, ista usoda pa grozi še šestim državnim kulturnim institucijam, med drugim Umetnostni galeriji BiH in Nardoni in univerzitetni knjižnici BiH.

4. marec, ki zaznamuje začetek šestega meseca zaprtja osrednjega muzeja Bosne in Hercegovine, so na platformi CULTURESHUTDOWN, ki je namenjena ozaveščanju o kulturni krizi BiH, razglasili za dan muzejske solidarnosti. V ponedeljek, na dan, ko je veliko muzejev in galerij zaprtih, bo tako na njihovi spletni strani potekala virtualna razstava fotografij »izbrisanih« artefaktov vseh v akciji sodelujočih institucij (več kot 160 institucij z vsega sveta).

S sodelovanjem v akciji pa ne izražamo zgolj solidarnosti s prizadetimi ustanovami, ampak želimo o usodnih problemih, s katerimi se že dalj časa neuspešno spopadajo največji kulturni stebri Bosne in Hercegovine, seznaniti tudi širšo slovensko javnost, saj gre za spomenike globalnega pomena, ki znotraj zaprtih oziroma komaj funkcionalnih institucij ne morejo biti kvalitetno zaščiteni.’

 

Za povećanje fotografije kliknite na sliku.

 

 

NMS - Situla iz Vača. Foto: Alu Komen. Ustupio: NMS PRESS.

NMS - Situla iz Vača. Foto: Alu Komen. Ustupio: NMS PRESS.

Službeno priopćenje 1. ožujka 2013.

‘Narodni muzej Slovenije se pridružuje mednarodnemu dnevu muzejske solidarnosti

Narodni muzej Slovenije se pridružuje mednarodni kulturni akciji ozaveščanja javnosti o krizi nacionalnih kulturnih institucij Bosne in Hercegovine.

Danes so zato iz stalne zbirke simbolično izbrisali eno najpomembnejših in najznamenitejših najdb na slovenskih tleh, situlo z Vač. S tem dejanjem želi Narodni muzej Slovenije izraziti solidarnost z Narodnim muzejem Bosne in Hercegovine (Zemaljski muzej v Sarajevu) in ostalimi bosansko-hercegovskimi hrami kulture, ki so se zaradi nerešenega pravnega statusa in nedorečenih vzvodov financiranja znašli na robu izumrtja. Zemaljski muzej je bil tako že 4. oktobra 2012, po 124 letih delovanja, primoran zapreti svoja vrata, ista usoda pa grozi še šestim državnim kulturnim institucijam, med drugim Umetnostni galeriji BiH in Nardoni in univerzitetni knjižnici BiH.

»Izbrisana« situla bo obiskovalce na perečo problematiko opozarjala do nedelje, fotografija »izbrisane« situle pa bo skupaj z drugimi »izbrisanimi« artefakti z vsega sveta del virtualne razstave, ki bo potekala v ponedeljek, 4. marca, na spletni strani www.cultureshutdown.net. 4. marec, ki zaznamuje začetek šestega meseca zaprtja osrednjega muzeja Bosne in Hercegovine, so na platformi Cultureshutdown, ki je namenjena ozaveščanju o kulturni krizi BiH, razglasili za dan muzejske solidarnosti.

V ponedeljek, na dan, ko je veliko muzejev in galerij zaprtih, bo tako na njihovi spletni strani potekala virtualna razstava fotografij »izbrisanih« artefaktov vseh v akciji sodelujočih institucij (več kot 160 institucij z vsega sveta).

S sodelovanjem v akciji Narodni muzej Slovenije ne želi zgolj izraziti solidarnosti s prizadetimi ustanovami, ampak želi o usodnih problemih, s katerimi se že dalj časa neuspešno spopadajo največji kulturni stebri Bosne in Hercegovine, seznaniti tudi širšo slovensko javnost, saj gre za kulturno dediščino globalnega pomena, ki znotraj zaprtih oziroma komaj funkcionalnih institucij ne more biti kvalitetno zaščitena.’

 

NMS - 'Izbrisana' Situla. Ustupio: NMS PRESS.

NMS - 'Izbrisana' Situla. Ustupio: NMS PRESS.

 

Izvor

NMS PRESS, Tin Kos

NMS i MGML – 8. februar Prešerenov praznik [Osvrt Vendi Jukić Buča]

 

Prešernov dan slovenski je kulturni i državni praznik,  koji se obilježava 8. veljače, na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna. Uz podjelu Prešernove nagrade i nagrade Prešernovog fonda za vrhunske dosege na području umjetnosti u Sloveniji, taj dan su muzeji i galerije otvoreni za javnost uz  slobodan ulaz, stručna vodstva, predavanja i različite priredbe i pogodnosti za posjetitelje.

Ovom prilikom neformalno sam posjetila Narodni muzej Slovenije i Mestni muzej Ljubljane.

Prije podne, u Narodnom muzeju Slovenije – Prešernova prošetala sam stalnim postavom u prizemlju i katu zgrade. U prizemlju se nalazi rimski lapidarij, u kojem su većinom izložene rimske stele, a ističe se brončani kip tzv. Emonca – rimskog građanina 2. stoljeća, pronađenog na području rimske Emone, čija kopija se nalazi na današnjem Kongresnom trgu. Na početku ‘starog’ lapidarija prezentiran je nalaz groba s kompletnim kosturom Slavenke iskopan na Bledu te datiran u 10. stoljeće. Na katu je osobito zanimanje posjetilaca, napose djece, potaknula prirodoslovna zbirka te kronološki prezentirana slovenska blaga. U suvenirnici je bilo moguće kupiti muzejske publikacije po povoljnijim uvjetima, a određene publikacije bile su dostupne bez naknade. Kao mali znak pažnje Muzej je pripremio značke s likom Francea Prešerna.

NMS - Prešernov dan - Ispred Narodnog muzeja Slovenije - Prešernova. Foto: VJB.

NMS - Prešernov dan - Ispred Narodnog muzeja Slovenije - Prešernova. Foto: VJB.

NMS - Prešernov dan - Uz bistu Franca Prešerna. Foto: Ada Jukić.

NMS - Prešernov dan - Uz bistu Franca Prešerna. Foto: Ada Jukić.

NMS - Prešernov dan - Uz vitrinu s izloženim 'piščalom iz Divjih Bab'. Foto: VJB.

NMS - Prešernov dan - Uz vitrinu s izloženim 'piščalom iz Divjih Bab'. Foto: VJB.

 

U Mestnom muzeju u 20 sati prisustvovala sam organiziranom vodstvu ‘Duhovi Turjaške palače oživijo’. Kroz Muzej su nas provele šarmantne i elokventne mlade žene obučene u ruho svoga vremena:  Primičeva Julija, Emonka Honorata, Barjanka Jezerna Roža i Virida Milanska, svaka pripovijedajući povijest grada sa svog aspekta i u okviru razdoblja u kojem su živjele. Prva je sišla u predvorje Muzeja Prešernova muza, duh-ovita Julija, pričajući o svojoj (nerealiziranoj) vezi s velikim pjesnikom  i Ljubljani svoga vremena.

MGML - Prešernov dan - Silazak Primičeve Julije. Foto: VJB.

MGML - Prešernov dan - Silazak Primičeve Julije. Foto: VJB.

Potom je prisutne povela u podzemne prostorije u kojima se nalazi in situ dio rimske ceste koja je spajala Ljubljanu (Emona) sa Siskom (Siscia) te dio originalne kloake kao značajnog doprinosa rimske civilizacije budućim urbanim strukturama do našega vremena.

MGML - Prešernov dan - Primičeva Julija i patricijka Honorata uz maketu Ljubljane. Foto: VJB.

MGML - Prešernov dan - Primičeva Julija i patricijka Honorata uz maketu Ljubljane. Foto: VJB.

O rimskom segmentu povijesti Ljubljane, koja će kao sljednica Emone sljedeće godine obilježiti 2000 godina postojanja! govorila nam je patricijka Honorata koja se s Julijom uspela i na kat. Na prvom katu su nas impresionirali portreti poznatih Ljubljančana, u raskoši svojih odora, funkcija i postignuća, uz zanimljive detalje iz osobnog života koje su nam povjerile voditeljice.

MGML - Prešernov dan - Patricijka Honorata o izlošcima na prvom katu. Foto: VJB.

MGML - Prešernov dan - Patricijka Honorata o izlošcima na prvom katu. Foto: VJB.

Jezerska Roža opisala je borbu (sa sretnim ishodom!) s prapovijesnim medvjedom, a obilazak je završen susretom s vojvotkinjom Viridom Milanskom na drugom katu Turjaške palače ispred Hribarovog portreta i jednog od ključeva gradskih vrata, kojih je Ljubljana imala šest.

MGML - Prešernov dan - S lijeva na desno Primičeva Julija, Virida Milanska, Jezerna Roža, patricijka Honorata te voditeljica pedagoške službe MGML Nika Damjanovič. Foto: VJB.

MGML - Prešernov dan - S lijeva na desno Primičeva Julija, Virida Milanska, Jezerna Roža, patricijka Honorata te voditeljica pedagoške službe MGML Nika Damjanovič. Foto: VJB.

Na kraju originalnog i impresivnog obilaska Mestoga muzeja najavljena je u svibnju ove godine spektakularna izložba na kojoj će biti javnosti predstavljen  najstariji drveni kotač na svijetu (Kolo) pronađen tijekom podvodnih istraživanja Ljubljanice (2003.), a koji je poslije kratkog izlaganja po otkriću desetak godina bio podvrgnut temeljitoj restauraciji i konzervaciji. Bit će to prvorazredan arheološki, kulturni i društveni događaj koji ćemo, naravno, popratiti perom i kamerom. Do tada, muzeji su otvoreni po standardnom programu i ne treba ih prepustiti duhovima 🙂

 

Ljubljana, 9. veljače 2013. Vendi Jukić Buča