Prešernov dan slovenski je kulturni i državni praznik, koji se obilježava 8. veljače, na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna. Uz podjelu Prešernove nagrade i nagrade Prešernovog fonda za vrhunske dosege na području umjetnosti u Sloveniji, taj dan su muzeji i galerije otvoreni za javnost uz slobodan ulaz, stručna vodstva, predavanja i različite priredbe i pogodnosti za posjetitelje.
Ovom prilikom neformalno sam posjetila Narodni muzej Slovenije i Mestni muzej Ljubljane.
Prije podne, u Narodnom muzeju Slovenije – Prešernova prošetala sam stalnim postavom u prizemlju i katu zgrade. U prizemlju se nalazi rimski lapidarij, u kojem su većinom izložene rimske stele, a ističe se brončani kip tzv. Emonca – rimskog građanina 2. stoljeća, pronađenog na području rimske Emone, čija kopija se nalazi na današnjem Kongresnom trgu. Na početku ‘starog’ lapidarija prezentiran je nalaz groba s kompletnim kosturom Slavenke iskopan na Bledu te datiran u 10. stoljeće. Na katu je osobito zanimanje posjetilaca, napose djece, potaknula prirodoslovna zbirka te kronološki prezentirana slovenska blaga. U suvenirnici je bilo moguće kupiti muzejske publikacije po povoljnijim uvjetima, a određene publikacije bile su dostupne bez naknade. Kao mali znak pažnje Muzej je pripremio značke s likom Francea Prešerna.
U Mestnom muzeju u 20 sati prisustvovala sam organiziranom vodstvu ‘Duhovi Turjaške palače oživijo’. Kroz Muzej su nas provele šarmantne i elokventne mlade žene obučene u ruho svoga vremena: Primičeva Julija, Emonka Honorata, Barjanka Jezerna Roža i Virida Milanska, svaka pripovijedajući povijest grada sa svog aspekta i u okviru razdoblja u kojem su živjele. Prva je sišla u predvorje Muzeja Prešernova muza, duh-ovita Julija, pričajući o svojoj (nerealiziranoj) vezi s velikim pjesnikom i Ljubljani svoga vremena.
Potom je prisutne povela u podzemne prostorije u kojima se nalazi in situ dio rimske ceste koja je spajala Ljubljanu (Emona) sa Siskom (Siscia) te dio originalne kloake kao značajnog doprinosa rimske civilizacije budućim urbanim strukturama do našega vremena.
O rimskom segmentu povijesti Ljubljane, koja će kao sljednica Emone sljedeće godine obilježiti 2000 godina postojanja! govorila nam je patricijka Honorata koja se s Julijom uspela i na kat. Na prvom katu su nas impresionirali portreti poznatih Ljubljančana, u raskoši svojih odora, funkcija i postignuća, uz zanimljive detalje iz osobnog života koje su nam povjerile voditeljice.
Jezerska Roža opisala je borbu (sa sretnim ishodom!) s prapovijesnim medvjedom, a obilazak je završen susretom s vojvotkinjom Viridom Milanskom na drugom katu Turjaške palače ispred Hribarovog portreta i jednog od ključeva gradskih vrata, kojih je Ljubljana imala šest.

MGML - Prešernov dan - S lijeva na desno Primičeva Julija, Virida Milanska, Jezerna Roža, patricijka Honorata te voditeljica pedagoške službe MGML Nika Damjanovič. Foto: VJB.
Na kraju originalnog i impresivnog obilaska Mestoga muzeja najavljena je u svibnju ove godine spektakularna izložba na kojoj će biti javnosti predstavljen najstariji drveni kotač na svijetu (Kolo) pronađen tijekom podvodnih istraživanja Ljubljanice (2003.), a koji je poslije kratkog izlaganja po otkriću desetak godina bio podvrgnut temeljitoj restauraciji i konzervaciji. Bit će to prvorazredan arheološki, kulturni i društveni događaj koji ćemo, naravno, popratiti perom i kamerom. Do tada, muzeji su otvoreni po standardnom programu i ne treba ih prepustiti duhovima 🙂
Ljubljana, 9. veljače 2013. Vendi Jukić Buča











