by PRESS | Sep 8, 2023 | Izložbe, Muzeji, PRESS, SLO Narodni muzej Slovenije, U Europi
Na otvoritveni slovesnosti 29. konference Evropskega združenja arheologov, ki je med 30. 8. in 2. 9. 2023 potekala v Belfastu na Severnem Irskem, so razglasili prejemnike priznanj za dosežke na področju arheološke dediščine (European Archaeological Heritage Prize). Vsako leto jih podeljuje Evropsko združenje arheologov. Več o nagradi in letošnjih nagrajencih preberite tukaj.
Mednarodna ekipa razstave Prvi kralji Evrope (First Kings of Europe), pri kateri s svojimi arheološkimi predmeti sodeluje tudi Narodni muzej Slovenije, si je za organizacijo izjemno zahtevnega projekta prislužila častno omembo komisije. Svoje moči so združili raziskovalci in muzejski strokovnjaki 26 muzejev iz kar 11 držav jugovzhodne Evrope.
Razstava ponuja vpogled v raznolike zbirke nakita, orožja, orodja, ritualnih skulptur in drugih arheoloških predmetov, ki jih hranijo sodelujoči muzeji z območja jugovzhodne Evrope. Posamezni sklopi so razporejeni kronološko, od mlajše kamene dobe, neolitika, do železne dobe. S svojo bogato arheološko dediščino se predstavljajo: Slovenija, Albanija, Bosna in Hercegovina, Bolgarija, Hrvaška, Madžarska, Kosovo, Črna gora, Severna Makedonija, Romunija in Srbija.
Dr. Peter Turk, kustos za prazgodovino v Narodnem muzeju Slovenije: »Ta sijajna razstava nas spominja, da je bila prav jugovzhodna Evropa prostor najstarejše človekove stalne poselitve v Evropi že konec 7. tisočletja pr. n. št., obenem pa prostor, v katerem so se od 5. tisočletja pr. n. št. naprej kot prve na evropskih tleh oblikovale najstarejše vladarske družbe, vse do najstarejših državnih oblik in navsezadnje helenistične civilizacije v 4. in 3. stoletju pr. n. št. Prispevek Narodnega muzeja Slovenije k veliki razstavi o prvih evropskih vladarjih odraža pomen našega prostora v pozni bronasti dobi, ko je s pomembnimi zakladi, kakršen je tisti iz Dragomlja, soustvarjal zapleteno evropsko metalurško proizvodno in izmenjalno mrežo. Z njo so vzdrževali tesne stike z osrednjim in vzhodnim Sredozemljem kot središčem tedanje visoke civilizacije, obenem pa so domače in sosednje regije oskrbovali z bakrom in bronom kot najpomembnejšima dejavnikoma tedanje izmenjave. V starejši železni dobi so se tudi na ozemlju današnje Slovenije razvila pomembna središča evropske elite, ki so z izjemnimi izdelki, kot so kompleksno izdelane steklene jagode iz Podzemlja, bronasta dvogrebenasta čelada z Magdalenske gore in figuralna situla iz Valične vasi, izkazovale svoj visok status.«
Razstava je trenutno na ogled v Združenih državah Amerike, v chicaškem Naravoslovnem muzeju (Field Museum), prihodnje leto se seli v Kanado (Canadian Museum of History, Gatineau-Ottawa), v Evropo prihaja leta 2025, najverjetneje si jo bomo lahko ogledali v madžarskem Narodnem muzeju v Budimpešti.
Virtualno nadzorovanje postavljanja razstave (foto: Peter Turk, Narodni muzej Slovenije)
Virtualno nadzorovanje postavljanja razstave (zajem zaslona: Peter Turk, Narodni muzej Slovenije)
Virtualno nadzorovanje postavljanja razstave
Kustos dr. Peter Turk je pri postavitvi slovenskega dela razstave v Ameriki sodeloval virtualno. »Vsak predmet, ki so ga polagali v vitrino, sem lahko po neposredni video zvezi pregledal, preveril, kakšno je nadzorovano klimatsko okolje in ali je imobiliziran dobro prestal pot, in konec koncev sodeloval pri odločanju o njegovem mestu v vitrini«, pravi dr. Peter Turk. »Če bo razstava res tako blizu, praktično v naši soseščini, bomo seveda sodelovali pri njenem postavljanju«, še dodaja dr. Turk.
Starejša železna doba je »ustoličila« prve vladarje na ozemlju današnje Slovenije
»Pomen našega prostora je skozi celotno prazgodovino nedvomno v veliki meri določal njegov geografski položaj, se pravi mesto stičišča poti med Balkanom in Alpami, med Panonijo in Sredozemljem. A to je zgolj predpogoj, potencial za ploden, kreativen razvoj. Tak družbeni razvoj na ozemlju današnje Slovenije prepoznavamo konec 2. tisočletja pr. n. št., ko so se intenzivni izmenjalni in migracijski stiki z bližnjimi in oddaljenimi regijami prepletali z domačo demografsko prosperiteto, ki je v prvi polovici in sredi 1. tisočletja pr. n. št. tudi pri nas vodila v razvoj t. i. vladarske družbe. V času starejše železne dobe imamo torej tudi pri nas opraviti s kompleksno, močno hierarhizirano družbo, s številnimi posrednimi in neposrednimi stiki s sočasno arhajsko, klasično in helenistično civilizacijo sredozemskega sveta. Glede na bogastvo, raznovrstnost in glede na slikovno govorico pridatkov v njihovih grobovih sklepamo, da so bili naši tedanji vladarji nosilci tako vojaške in politične kot tudi verske oblasti,« še pove dr. Turk.
NMS PRESS
by PRESS | Aug 25, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U ponedjeljak, 21. kolovoza 2023. godine, u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, otvorena je izložba Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora. Na otvorenju izložbe okupljenim gostima obratile su se autorice izložbe Vesna Zmaić Kralj i Marina Lambaša i Boris Mostarčić, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda i Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzreja u Zagrebu.
Izložba ostaje otvorena do 13. rujna 2023.
Ulaz na izložbu se ne naplaćuje.
Izložba prezentira rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoke, nedaleko otoka Murtera.
Prije oko 300 godina na pličini Mijoka potopljen je brod. Lokalitet brodoloma bio je izrazito devastiran, no tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađen je izuzetno zanimljiv, nesvakidašnji teret, koji se pokazao vrjednijim nego što je itko mogao pretpostaviti.
Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, zaštitna arheološka istraživanja su na lokalitetu provođena od 2006. do 2012. godine. Istraženo je područje od 64 m² te je sakupljena velika kolekcija vrijednih pokretnih nalaza datiranih u 16. i 17. stoljeće.
Bez obzira na veliki stupanj devastacije lokaliteta, rezultati istraživanja pružili su uvid u materijalnu kulturu 16. i 17. stoljeća, proizvodnju i trgovinu velikih obrtničkih centara, ali i u pomorsku trgovinu i prilike na Jadranu tijekom tog razdoblja. Mahom skupa i luksuzna roba te velika količina zlatnog i srebrnog novca na brodu koji je bio relativno malih dimenzija i bez ozbiljnog naoružanja, ukazuju da je vjerojatno riječ o piratskom brodu koji je stradao dok je prevozio raznoliku zaplijenjenu robu. No također ne bi se smjela u potpunosti odbaciti mogućnost da je riječ o trgovačkom brodu s teretom iz grada Nuremberga i drugih europskih centara.
Cilj izložbe je prikazati rezultate spomenutih istraživanja te time još jednom široj i stručnoj javnosti omogućiti uvid u dio bogatstva jadranske podmorske baštine koji je pohranjen u Muzeju grada Šibenika. Izložba prikazuje značenje i bogatstvo pronađenog materijala, ali također stavlja i naglasak na problem devastacije arheološkog nalazišta, ali i vrijednost istraživanja usprkos devastaciji. Izložba daje informacje o arheološkim nalazištima, osobito onim pod morem, i očuvanju naše zajedničke baštine.
Organizatori izložbe:Muzej grada Šibenika, Hrvatski restauratorski zavod i Arheološki muzej u Zagrebu
Autorice izložbe: Vesna Zmaić Kralj (Hrvatski restauratorski zavod) i Marina Lambaša (Muzej Grada Šibenika)
Foto Otvorenja: Igor Krajcar/AMZ
Foto katanca od mjedi: Muzej grada Šibenika
IZLOŽBA
Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora
21. 8. – 13. 9. 2023.
Galerija amz, Pavla Hatza 6
Radno vrijeme
utorak – petak 12 – 18 sati
subota 10 – 13 sati
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 12, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Najveći švicarski grad nije ujedno i glavni grad države. Ali švicarski nacionalni muzej nije u Zürichu zbog njegove veličine (najveći, ali ne glavni grad) već zato jer je 1891. godine u natjecanju s Luzernom, Bernom i Baselom pobijedio kao lokacija na kojoj će biti muzej nacije. Nalazi se kod Glavnog kolodvora, na trokutu sjecišta rijeka Sihl i Limmat, uz područje prostranog parka Platzspitz punom zelenila i lijepim paviljonom iz 1882. godine, poput onoga na Zrinjevcu.
Muzejsku zgradu u historicističkom stilu projektirao je arhitekt Gustav Gull (1858.-1942.), prema konceptu koji odražava ujedinjenost između kolekcija, izložbi i arhitekture. Veličina dvorca nije bila dovoljna za smještaj stalnog postava i povremenih izložbenih koncepata, stoga je naknadno, relativno nedavne 2016. godine, izgrađena ekstenzija prema arhitektonskom projektu švicarskih arhitekata Christ & Gantenbein. Nadogradnja komplementira arhitektonski spomenik kulture od nacionalne važnosti, kao izniman primjerak modernog izdanja. U ovoj ekstenziji nalaze se prostrane fleksibilne izložbene sale, knjižnica te auditorij za javne događaje. Muzej je impresivno velik, prostire se na nekoliko katova, a obuhvaća brojne blokove i cjeline s kolekcijama raznovrsnih artefakata i izložaka. Posjetiteljima su na raspolaganju tiskane brošure i mobilna aplikacija s vodičem.
Nekoliko je stalnih izložbi, a povremene se redovito izmjenjuju. Razgled može započeti iz zapadnog krila historicističke zgrade ili iz krila nove ekstenzije. Savjetovano mi je da krenem iz novog krila u kojem se nalazi stalna izložba ‘Ideje o Švicarskoj’. Švicarska je zanimljiva zemlja koja službeno i uspješno ujedinjuje više nacija te ima četiri službena jezika. Izložbom se propituje što ujedinjuje društvo: zajednički jezik, vanjski neprijatelji ili ekonomski interesi. Izložba naglašava veću važnosti zajedničkih ideja koje se prenose s generacije na generaciju, a koje oblikuju razvoj društva. Upravo ove ideje određuju značajke kolektiva i vode k utemeljenju nacionalnog identiteta. Izložba o nastanku impresije moderne Švicarske četvorice autora (Henri Dunant, Jean-Jacques Rousseau, Jean Calvin, Petermann Etterlin) zauzima cjelokupno prizemlje novog krila, neutralnog ambijenta betonskog prostora hangarskog tipa s visokim zidovima. Ogoljene površine interijera omogućuju da se tehnološki napredni izlošci još više istaknu. Povijesni artefakti, većinom knjige i dokumenti, ‘lebde’ zaštićeni u vitrinama. Interaktivni izlošci raspoređeni su prostorom i namijenjeni individualnom korištenju. Jedinstveni i inovativni izložak geografski je reljef Švicarske, a razgledava se korištenjem mobitela usmjerenog na određeno područje reljefa. Osobno su mi bile najzanimljivije knjige s digitalnim 3D projekcijama animacija aktiviranih prelistavanjem stranica ili pritiskom digitalnog gumba.
Izvan izložbene prostorije veliki je prazni unutrašnji prostor, koji djeluje poput svojevrsnog resetiranja, prije nego se visokim stepenicama uspne na kat, još uvijek na području krila ekstenzije. U trenutku mog obilaska (travanj 2023.) bila je postavljena izložba o ljudskim pravima na području Švicarske. Izložbom se moglo naučiti, ali i testirati tada ili ranije naučeno znanje. Izlošci su u nekoliko prostorija prezentirani klasičnim metodama (npr. unutar vitrina, na zidovima kako je to obično slučaj sa slikama), ali brojne instalacije poticale su interaktivnost. Jedan od izložaka je i slika Josefa Felixa Müllera, naslikana tijekom održavanja izložbe ‘Fri-Art’ u Fribourgu 1981. godine. Slika je tada izazvala kontroverze radi ‘opscenog prikaza’ te je bila zaplijenjena zajedno s još dvije, a zatim vraćena autoru i prije saslušanja slučaja prijavljenog Europskom sudu. Tom prigodom Švicarska je ozakonila slobodu izričaja na razinu države, ali je i na ovoj izložbi slika postavljena iza zastora uz napomenu o osjetljivom sadržaju. Raznovrsne kabine omogućavaju posjetitelju individualno sudjelovanje u interaktivnim testovima znanja, a pojedini odjeljci izložbe sadrže video projekcije. Nude se i ‘glasački’ listići, namijenjeni uglavnom Švicarcima i rezidentima.
Po izlasku iz ovog dijela dolazi se do galerije s koje se pogled pruža na izložbu ‘Arheologija u Švicarskoj’. Brojni artefakti (otprilike njih 1400) kronološki i tipološki izloženi su u zatamnjenom prostoru tamnih stijenki, u kojem precizni izvori svjetla bacaju fokus na izloške. Svaka vitrina pripovijeda priču jednog razdoblja i lokacije od razdoblja paleolitika do Kelta, Rimljana i Alemana. Mnogo se artefakata i izložaka odnosi na ostatke životinja i njihove prikaze. Ulomak jelenjeg roga s prikazom dva konja, koji potječe iz razdoblja oko 13000 pr. n. e., smatra se najstarijim artefaktom s dekorativnim prikazom s područja Švicarske. Posebna prostorija prikazuje proces domestikacije životinja i biljaka s interaktivnim vitrinama, ladicama s drškama u obliku životinja, u kojima se nalaze rekonstrukcije i prikazi ostataka kostiju, dok velika digitalna projekcija prikazuje rekonstrukciju onodobnog okoliša. Interaktivni digitalni zasloni omogućuju posjetiteljima dodatne informacije o pojedinačnim artefaktima na četiri jezika (uključujući engleski). Izlošci nisu samo datirani i navedeni, već i analizirani te opisi sadrže širi kontekst njihovog nastanka i funkcije. Muzej redovito objavljuje blog postove o svojim izlošcima ovdje: https://www.landesmuseum.ch/archaeology-switzerland.
Napuštanjem arheološke izložbe prelazi se u prvotnu zgradu Muzeja. Na samom ulazu u stalni postav izložbe pod imenom ‘Kolekcija’, a ovo je ujedno i startna pozicija za obilazak zapadnog krila historicističke zgrade, nalazi se maketa cjelokupnog kompleksa, historicističke zgrade i moderne ekstenzije. Izvorno namijenjena muzejskoj funkciji, građevina je intenzivno adaptirana tijekom godina. Nedavno je podvrgnuta temeljitoj restauraciji, s očuvanjem brojnih originalnih elemenata, poput podnih pločica, vitraja i svjetlosnih otvora. Posebno su skulpturalno i ikonografski oblikovani dovratnici i nadvratnici unutrašnjih prolaza. Glavni postav prikazom više od 7000 izložaka iz vlastite muzejske kolekcije (koja broji 860000 predmeta), ističe švicarsku umjetnost i rukotvorstvo kroz tisućljetni period. Dijelovi izložbe postavljeni su u gotovo svakom kutku građevine od podruma do tornja s izložbom tradicionalnih nošnji i švicarskih proizvoda, s kojeg se vidi unutarnje dvorište. Osim posebno dizajniranih prostora za demonstraciju izložaka, dvanaest soba rekonstruiraju originalne prostorije s različitih lokacija od srednjeg vijeka, preko renesanse do baroka, koje su izradili švicarski majstori, te čine važan dio nacionalnog kulturnog i povijesnog naslijeđa. Dodatno su na podu prostorije iz Palazzo Pestalozzi, sagrađene 1575. godine, postavljena ogledala kako bi se mogao razgledati njezin kazetirani strop što rezultira iluzijom beskonačnosti prostora. Ove prostorije ispunjene su dekorativnim namještajem sa zanimljivim detaljima i onodobnim rješenjima za današnje ljudske potrebe, poput tekuće vode dostupne unutar sobe. Detalji postavljeni unutar povijesnog konteksta, a ne kao zasebni izlošci, omogućuju posjetitelju osobnu imersiju unutar jednog povijesnog razdoblja. Renovacije prostora Gornje kapele sagrađene u gotičkom stilu otkrile su originalne slikarske radove te se proveo popravak poda čiji je veći dio još uvijek izrađen od pločica iz 1898. godine, a prema popločanom podu s početka 7. stoljeća iz Winkelriedhaus u Stansu. Originalna galerija iz 1667. godine sa zidnim slikama potječe iz züriške Haus zum Langen Stadelhof. Ovu baroknu halu koristio je Heinrich Lochmann, pukovnik francuske vojske, kao plesnu dvoranu. Portreti prikazuju članove francuske kraljevske kuće i njihovih političkih protivnika te protagoniste Tridesetogodišnjeg rata. Pod popločan 2018. godine rekonstrukcija je poda postavljenog 1898. Papirno bijele skulpture dvorjanika dočaravaju goste plesnih večeri. Pritiskom na gumb (vrlo praktično, stopalom) reproducira se njihov razgovor. Centralni izložak servisa kolekcije porculana originalno je sadržavao 300 dijelova. Naručio ga je kanton Zürich, a izradila lokalna tvornica porculana Kilchberg-Schooren. Jedini je očuvani državni servis iz ovog razdoblja, poklonjen opatiji Einsiedeln. Zasebna Kolekcija Hallwyl jedna je od pet posebnih kolekcija stalnog postava. Kolekciju su 1912. godine grofovi Wilhelmina von Hallwyl i njezin suprug Walther von Hallwyl darovali Muzeju. Količina i raznolikost predmeta i slika, koji datiraju iz 18. i 19. stoljeća, kao i arheološki nalazi, ilustriraju oko 800 godina aristokratskog života u dvorcu Hallwyl u kantonu Aargau. Zbirka je predstavljena u cijelosti i u trajnom obliku. Impresivna je i Alice i Louis Koch zbirka prstena. Do 1909. godine prikupili su preko 1700 prstena datiranih od antike do početka 20. stoljeća. Iduće četiri generacije prikupile su još 600 prstena iz razdoblja 20. i 21. stoljeća. Izabrani prsteni izloženi su u specijalnoj prstenastoj vitrini s digitalnim displejima.
Iduća zasebna stalna izložba je ‘Jednostavno Zürich’. Ulaz je besplatan, ali je potrebno podići karte s recepcije. Tri sobe predstavljaju prošlost i sadašnjost kantona i grada Zürich, pokušavajući naći odgovor na pitanje kako i zašto je Zürich postao najveći grad Švicarske te kojim lokalnim događajima, osobama, razvojima i konfliktima duguje svoj ekonomski autoritet i raznoliku kvalitetu života. Izložene su skulpture, instalacije te projekcije.
Posljednja velika cjelina (prostire se na 1000 kvadratnih metara) stalna je izložba o povijesti Švicarske i pokriva period od 550 godina. Organizirana je prema stoljetnim razdobljima, a započinje video projekcijom. Najraniji artefakti i izlošci potječu iz razdoblja srednjeg vijeka, a izložba završava izazovima s kojima se suočavaju demokratske institucije današnjice. Također, preispituje suvremenu povijest.
Dislociran, ali dijelom stalnog postava ‘Kolekcija’ mali je mise-en-scène muzej ljekarne iz 1898. godine. Većina namještaja potječe iz bivše ljekarne opatije Muri (Aargau).
Dio stalnog postava je i posebna izložba namijenjena djeci.
U Muzeju se nalaze muzejska trgovina i bistro/restoran/bar, a Muzej nudi, među ostalim, pogodnosti za obitelji, transport do Muzeja te besplatnu aplikaciju ‘Landesmuseum’. Ranijom prilikom, tijekom lijepog vremena, popili smo tipično švicarsko bezalkoholno piće Gazosa, ljubičaste nijanse Berislavova pulovera, na terasi ispred Muzeja.
Vendi Jukić Buča
Kopenhagen, 8. kolovoza 2023.
Izlošci su dostupni i u online kolekciji na linku: https://sammlung.nationalmuseum.ch/de/maincategory.
by PRESS | Jul 29, 2023 | Arheološki muzej Narona, Manifestacije, Muzeji, Narona, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj
Petak, 28.7. od 19 sati
Tema ovogodišnje manifestacije pod nazivom Zviježđa upoznat će nas sa mitologijom i saznat ćete da su sva zviježđa inspirirana pričama. Upoznat ćemo se s nekoliko najpoznatijih a teta pričalica će u dječjem kutku ispričati mit o Jazonu i Argonautima.
Na likovnoj radionici kao i svake godine zabavit ćemo se i pustiti maštu i kreativnost da nas vode! Dioklecijanova legija će pokazati vojne vještine, atraktivan glazbeno scenski nastup s vatrom skupine Mad sun rises by Vodorige, staklopuhačica Antonija Gospić iz Muzeja antičkog stakla pokazat će nam umijeće stvaranja staklenih perli.
Moći ćete saznati više o zvijezdama i zviježđima iz predavanja arheologinje Ivane Ožanić Roguljić.
Ulaz u stalni postav muzeja je slobodan, kao i izložbu Mitološki blizanci u Naroni.
Uza sve to, slatki i slani zalogajčići po rimskoj recepturi.
Veselimo se druženju u Vidu!
PROGRAM RIMSKE NOĆI U NARONI
19:00 – 21:00 RADIONICE I IGRAONICE ZA DJECU
19:00 – 23:30 PREZENTACIJA ANTIČKIH ZANATA
19:30 PREDAVANJE IVANE OŽANIĆ ROGULJIĆ
20:00 SVEČANO OTVORENJE
20:00 – 23:00 ANTONIJA GOSPIĆ (Muzej antičkog stakla) PREZENTACIJA PUHANJA STAKLENIH PERLI
20:15 DIOKLECIJANOVA LEGIJA
20:30 – 22:00 IZRADA FRIZURA RIMSKOG DOBA
20:30 RIMSKE VOJNE FORMACIJE
21:00 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRE SHOW
21:00 PRIČAONICA MITOVA – TONĆIKA GUJINOVIĆ
21:15 DEGUSTACIJA RIMSKIH DELICIJA
22:00 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRE SHOW
22:15 GLADIJATORSKE BORBE
22:30 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRE SHOW
22:45 FINALE GLADIJATORSKE BORBE
23:00 MAD SUN RISES BY VODORIGE FIRE SHOW
23:30 ZAVRŠNI POZDRAV
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jul 2, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Kompleks Muzeja Rietberg, raspoređen po prostranom Rieterparku na zapadnim obalama Jezera Zürich, jedan je od najvećih muzeja posvećenih (povijesti) umjetnosti u Švicarskoj, a jedini je posvećen umjetnosti koja potječe s područja izvan Europe. Čuva i izlaže više od 23000 povijesnih i suvremenih artefakata te 40000 fotografija s područja Azije, Afrike, Amerika te Oceanije. Većina artefakata izložena je u okviru tematskih kolekcija te u otvorenom depou. Muzej obuhvaća kompleks građevina koji se sastoji od tri vile iz 19. stoljeća, konjušarnice te podzemnog prostora iz 21. stoljeća s nadzemnim staklenim paviljonom nazvanim ‘Smaragd’. Ova ekstenzija izgrađena je prema arhitektonskim nacrtima Alfreda Graziolija i Adolfa Krischanitza te otvorena za javnost 2007. godine. Artefakti koje je prikupio Eduard von der Heydt čine ‘srce’ kolekcije koja konstanto raste zahvaljujući dugotrajnim kontaktima s kolekcionarima, podršci mecena te kroz kupovinu, donacije i ostavštine. Muzej ističe kineski porculan iz Kolekcije Meiyintang, indijske minijaturne slike iz Kolekcije Alice Boner te budističku himalajsku umjetnost iz Kolekcije Berti Aschmann. Podaci o izlošcima dostupni su u digitalnom obliku na arhivu https://rietberg.ch/en/collection/online-collection.
Posjetu Muzeju počeli smo u Smaragdu obilaskom prostrane muzejske trgovine s ponudom umjetničkih i uporabnih artikala koje su izradile lokalne zajednice ljudi područja koja Muzej predstavlja i o kojima educira. Iz trgovine stepenicama se spušta u podzemne izložbene prostorije Kolekcije Smaragd. Veliki prostor podijeljen je na manje cjeline pregradama, vitrinama i zidovima. Kolekcija Smaragd predstavlja artefakte iz Kine (od neolitika i brončanog doba do Dinastije Song te kolekcije emajliranih artefakata u tehnici cloisonné i slika tintom), Japana (slike i reprodukcije na drvenim blokovima te maske Noh Teatra i budističke umjetnosti), Konga (Luba i Songye skulpture), Gabona (Fang regija), Kameruna (skulpture i maske kraljevskih palača), Zapadne Afrike (velike maske), Nigerije (afrički umjetnici), Obale bjelokosti (maske iz Gura, Dana i Baula te muške zajednice društva Senufo) te Malija (skulpture Dogona). Kolekcija čuva znamenite artefakte, primjerice, veliki vrč s poklopcem iz 15. stoljeća koji se, uz izložak iz Britanskog muzeja, smatra najznačajnijim primjerkom kineske cloisonné umjetnosti, a drvene skulpture iz Malja s crvenkastom patinom datirane u 13. i 14. stoljeće, među najstarijima su očuvanim skulpturama iz Afrike.
Središnji prostor koristi se za povremene izložbe s fokusom na određenu temu.
Izravno iz Kolekcije Smaragd uspinje se stepenicama u Vilu Wesendonck. Izložbeni prostori unutar vile zauzimaju dva kata. Niža etaža predstavlja artefakte iz Indije/Pakistana (Buda i budistička umjetnost još od 4. st. pr. n. e.), Indije (hramovi, božanstava, sekte), Tibeta/Himalaje (budizam, božanstva), Tibeta (redovnici, veliki majstori izvan redovništva), Južna Indija (panteon). Na višoj etaži teme su: jugoistočna Azija (kulture Kambodže, Vijetnama i Jave), Indonezija (otočni svijet istočne Indonezije), Aljaska (oruđa Tlingit šamana), Srednja Amerika (kulture), zapadni Meksiko (zaboravljene pretkolumbijske kulture), Peru, Melanesia (religije predaka) te Novi Zeland i otoci Marquesas (tiki skulpture). U ovom okviru izložene su i stare maske festivala Shrovetide u Švicarskoj.
Mezanin također sadrži dio kolekcija. U ‘vidljivom depou’ izloženo je 4000 muzejski ‘neobrađenih’ artefakata gusto grupiranih prema provenijenciji i kulturi iz koje potječu. Još su tri kolekcije dostupne za razgled: Drevni Bliski Istok (bronce Luristana), Iran, Irak, Turska (prva keramička revolucija), Egipt, Iran, Turska (druga keramička revolucija), Iran (perzijski lakirani artefakti) te Indija (Tulundu maske, Adivasi umjetnost).
Na području parka nalaze se još Park-Vila Rieter, Auditorij s kolekcijom slika indijske umjetnosti te Vila Schönberg.
Izloške u vitrinama i slobodnom prostoru prate plakati s informacijama, dodatni informacijski tekstualni materijali (primjerice, manji formati namijenjeni individualnom korištenju), video i kino projekcije, zasloni na dodir i dr. Odmoru ili dugotrajnijem boravku u izložbenom prostoru namijenjene su klupe raspoređene po Muzeju. U Vili Wesendonck nalazi se i prostor namijenjen didaktičkoj interakciji posjetitelja, kroz igru s velikim drvenim figurama. Sažeci o Muzeju dostupni su na nekoliko jezika.
Za temeljiti(ji) obilazak Muzeja i ekstenzija potrebno je više sati. Ali nakon okončanja radnog vremena Muzeja, park i dalje ostaje otvoren te ga je moguće obilaziti, u njemu boraviti, a jedna grupa ljudi je u vrijeme našeg posjeta organizirala i privatnu zabavu. U travnju, kada smo posjetili Muzej, park je bio zelen, domaćin različite flore i faune te uljepšan fontanama i skulpturama. Velika područja parka bila su prekrivena srijemušem, koji je i inače sveprisutan u dvorištima, vrtovima, parkovima i šumama na području Züricha.
Muzejski kafe posjetiteljima nudi obroke i pića od lokalnih namirnica, a kao posebnost u ponudi je piknik košara u dvije varijante s pjenušavim vinom i dekicom na kojoj se može uživati u prirodi bilo gdje na području Parka u okolici Muzeja.
Zanimljiv je podatak da je Richard Wagner skladao operu ‘Tristan i Izolda’ te set od pet pjesama za ženski glas i klavir ‘Wesendonck-Lieder’ za vrijeme boravka u vilama Wesendonck i Schönberg. Opjevao je staklenik Vile Wesendonck u kojoj se danas nalazi kafe.
Do Muzeja je praktično putovati tramvajem ili vlakom (kroz arhitektonski zanimljiv Enge kolodvor, čija jedna unutrašnja prostorija s direktnim izvorom svjetla na vrhu kupolastog svoda podsjeća na Panteon), a iz centra može se i ugodno pješačiti.
Vendi Jukić Buča & Berislav Buča
København, 1. srpnja 2023.
Izabrana literatura
https://rietberg.ch/en/about
https://www.thezurichaffair.com/MathildeRichard
by Uredništvo | May 24, 2023 | Arheološki muzej Narona, Arheolozi, Autorski osvrti, Interview, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Narona, U Hrvatskoj
Zmije u zahvatu Herakla, čije ruke koje vire iz kolijevke. Fotografija: Marin Veraja.
Nova rubrika ‘Arheoloških pet s Kristinom Gwirtzman’ namijenjena je kratkom predstavljanju izabranih arheoloških projekata i izložbi. Četiri pitanja su zajednička svakom razgovoru, a peto je osobno.
Prvi kratki intervju ‘Arheoloških pet’ provodimo s arheologinjom Sandom Viskić, kustosicom – dokumentaristicom u Arheološkom muzeja Narona, prilikom otvorenja izložbe ‘Mitološki blizanci u Naroni’ (http://www.arheologija.hr/2023/05/13/amn-mitoloski-blizanci-u-naroni-press/). Sanda je bila moja fakultetska kolegica i čestitam joj na samostalnom izložbenom projektu!
Autorica izložbe Sanda Viskić s izloškom. Fotografija: Marin Veraja.
Izložba je nastala u suradnji s umjetnicima i rukotvorcima iz Hrvatske i svijeta, a jednu skupinu izložaka napravili su osnovnoškolci iz Ploča i Opuzena.
Mitološki blizanci, koji su pomagali ljudima u situacijama nesigurnog ishoda, na izložbi su predstavljeni kombinacijom digitalnih ilustracija i 3D predmeta od drva, vune, gline, papira i stakla.
Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki.
- Tko su mitološki blizanci?
Blizanci u mitologiji imaju posebno značenje. Nije ih lako smjestiti u jednu kategoriju jer njihov odnos može obuhvaćati sve nijanse – od ljutog suparništva i neprijateljstva (npr. Romul i Rem) do idealne sloge i privrženosti (najbolji primjer su Kastor i Poluks, poznatiji kao Dioskuri). Mitološki blizanci koji se nalaze u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona dijele skladan i prisan odnos i kao takvi pomažu ljudima u situacijama koje mogu poći po zlu, koje se nalaze izvan ljudske kontrole i kod kojih je potrebna božanska zaštita. Te situacije sam podijelila u pet područja: rođenje, zdravlje, putovanje, prijenos vlasti na carske nasljednike i zagrobni život.
- Što je izloženo?
Parovi blizanaca predstavljeni su pomoću digitalnih crteža koje upotpunjuju predmeti od raznih materijala. Npr. Izida i Serapis blizanci su i supružnici koji su, između ostalog, štitili trgovinu žitom koje je velikim trgovačkim brodovima dopremano iz Egipta. Digitalni crtež prikazuje aleksandrijsku luku i Serapisa s košarom na glavi (mjerom za žito), a brod izrađen od papira s oznakama božice Izide nalazi se neposredno pored i plovi prema luci upotpunjujući tako cijelu sliku.
- Kome je izložba namijenjena?
Izložba je namijenjena prvenstveno mlađoj publici, ali i svim onima koje zanima mitologija. Namjera mi je bila mitologiju predstaviti spojem moderne i tradicionalne umjetnosti, jer umjetnici su, u krajnjoj liniji, zaslužni i za sve sitne predmete, kipove i reljefe koji se nalaze u arheološkim muzejima. Iskreno se nadam se da će ova izložba biti dobra promocija za njihove biznise i domaću radinost.
- Što biste istakli kao najzanimljiviji podatak ili artefakt?
Meni osobno najdraži predmet su dvije vunene zmije (igračke) koje predstavljaju ubojite zmije koje je Hera poslala da ubiju Herakla u njegovoj kolijevci. Čitajući o toj epizodi uvijek sam gledala na te zmije-ubojice očima samog Herakla – one za njega uistinu i jesu bile tek igračke koje on nije doživljavao kao opasnost. Mislim da tako i mi danas trebamo neke na prvi pogled nerješive probleme pokušati vidjeti malo drugačijim očima, ne doživljavati sve kao prijetnju, već vjerovati u svoje snage i igrati se dok igra traje.
- Kakav je utjecaj imala Vaša sestra blizanka na ostvarenje ove izložbe?
Naravno, moja sestra blizanka imala je veliki utjecaj na samu ideju izložbe i na njenom stvaranju. Iako živimo na raznim kontinentima i bavimo se sasvim drugim strukama, spona među nama postoji oduvijek i jedna za drugu smo uvijek sigurnosna mreža na koju možemo računati.
Dvije učenice blizanke, koje su radile glinene ruke ispred ilustracije o politici. Fotografija: Marin Veraja.
Želite li još nešto istaknuti?
Ovom prilikom posebno zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija RH koje je uložilo većinu sredstava za ovaj projekt iza kojeg nije stajao novi materijal već predmeti iz stalnog postava Arheološkog muzeja Narona. Da nije bilo njihove financijske potpore, ovu izložbu ne bi bilo moguće ostvariti u ovom obliku. Početna ideja je bila da dobivena sredstva odmah uložim u mlade umjetnike iz Hrvatske i svijeta koji će, svaki za sebe, raditi na jednom projektu čiji će se dijelovi spojiti tek u trenutku postavljanja izložbe. Sve je trebalo podesiti – ilustracije s odgovarajućim predmetima, izgled i visina postolja koji su trebali biti “nevidljivi”, nezamjetni, da se čini da predmeti lebde u prostoru…I odmah sam znala da će jedan dio predmeta raditi djeca jer sam se i sama zainteresirala za mitologiju (a time i arheologiju) u 11. godini života, tako da smatram da treba nalaziti nove načine zainteresirati djecu za povijest, muzeje, kulturu.
Svi umjetnici su predstavljeni QR kodovima koji vode na njihove Instagram stranice jer sam ih upravo tamo i našla, kontaktirala i dogovorila suradnju. Još moram napomenuti da je većina suradnika spustila cijenu svog rada kako ne bismo prešli granicu predviđenog budžeta.
Zahvaljujem na razgovoru!
Kristina Gwirtzman
24. svibnja 2023.
