by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Lala Raščić: Nalazište / The Dig
22/9/2023 – 31/10/2023
15/4/2024 – 30/6/2024
Augustov hram, Forum, Pula
Izložba Nalazište umjetnice Lale Raščić zaključna je postaja njezina višegodišnjeg projekta GORGO. GORGO, odnosno Gorgonu poznajemo kao mitsko čudovište ali i kao žrtvu davnog, pretpovijesnog strašnog nasilja. Glava Meduze, jedine smrtne od triju sestara, drevnih božica prognanih na kraj svijeta, već stoljećima tjera zle duhove i čuva njezina vlasnika od zlog udesa. Gorgoneinon – prikaz Meduzine odsječene glave sa zmijskom kosom –u povijesti umjetnosti ima istaknuto mjesto – bilo kao element arhitektonske plastike, kao skulptura, kao novac, prikaz na grčkoj vazi ili tek srećom sudbine očuvan element pompejanske freske. Osim štita božice Atene, Gorgoneion je krasio zabate kuća i reprezentativnih javnih zgrada i svetišta, ne okamenjujući samo neprijatelje i zle duhove, već i svjedočeći i pobjedi nove, ratničke kulture i pretvaranju drevnih ženskih božanstava u čudovišta. Kroz niz izložbi i performansa koje je Lala Raščić predstavila od 2019. , Meduza, Gorgona – GORGO – pojavljuje se ponovno tjelesno objedinjena i sprema se za boj, otpor i obranu.
Nalazište pak u formi site-specific intervencije u prostoru Augustova hrama, mjesta državne i religijske moći na nekadašnjem rimskom Forumu u Puli, oživljava GORGO kroz projekcije njezina androginog oblika – s bradom i iskeženim, gotovo životinjskim zubima. Izvedeni u formi reflektirajućeg zlatotiska na staklu i pokrenuti svjetlosnom intervencijom, objekti u prostoru hrama prizivaju kazališta svjetla i sjene, gradeći priče o drevnim i skrivenim moćima i snazi koja iz njih proizlazi. Putem svjetlosne i skulpturalne intervencije umjetnica u reprezentativni, javni prostor dovodi zaboravljene, potirane i potčinjene ženske likove. Koliko god da su oni izbrisani iz kanonske povijesti umjetnosti i kulture koju su, posebno u narativima o antičkom svijetu, krojili muškarci, u mitovima, slikama, usmenim predajama i nepisanim tradicijama moguće je naći njihove tragove, kao i tragove ženskog otpora i solidarnosti.
Lala Raščić (rođena 1977. u Sarajevu, živi i radi u Sarajevu i Zagrebu) je medijska i izvedbena umjetnica koja koristi performativne strategije vezane za kreiranje novih narativa i pripovijesti koje uključuju verbalne video izvedbe, performativno-instalacijske ambijente, video projekcije, objekte, svjetlo, crtež i slikanje. Njezin je rad često usmjeren na pitanje izvođenja teksta, te korištenje tradicionalne i suvremene prakse pripovijedanja, usmene povijesti i umjetnost monodrame. Umjetnica gradi svoj umjetnički narativ oko pitanja feminizma, povijesti, novih čitanja tradicije i mapiranja njezinih tragova u današnjici. Njezini radovi nalaze se na granici između izvedbenog i multimedijalnog, kombinirajući istovremeno audio-vizualno, pokret, sliku i crtež te skulpturalne objekte.
Kustosica izložbe: Jasna Jakšić
Organizacija: Arheološki muzej Istre u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, Zagreb
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Do prije 500 godina, ljudi su često bili doslovno gladni. Možda ne baš gladni kao što to ponekad vidimo na potresnim fotografijama iz Afrike, ali dovoljno gladni da na počinak odlaze bez obroka, i praznog želuca.
U sklopu izložbe “Lica gladi”, postavljene u Svetim srcima, u petak će u 11 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju održati predavanje o tome kako glad i neadekvatna ishrana utječe na ljudske kosti i zube, te koje se bolesti vežu uz ove pojave. Naziv predavanja je „Što nam kosturni ostaci govore o pojavama gladi i prehrani drevnih stanovnika Istre?“ Na kosturnim se ostacima, naime, može vidjeti kako je zbog nedostatka hrane dolazilo do odgođenog sazrijevanja i usporenog rasta, promjene su usljed nedostatka hrane nastajale i na zubima naših predaka, a bit će riječi i o bolestima koje su u takvim uvjetima nastajale.
Također, govorit će se i o tome kojim je metodama detaljno rekonstruirana prehrana nekadašnjih Istrijana. Ta se je prehrana uglavnom sastojala od žitarica, raznih vrsta kaše, kruha i ugljihodrata, a hranu koju danas uzimamo “zdravo za gotovo”, meso i mlijeko, konzumirala se samo u određene dane, ili je pak bila namijenjena isključivo visokim društvenim slojevima.
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Izvor I. Krajcar/AMZ
U povodu obilježavanja Dana europske baštine, u nedjelju 1. listopada 2023.godine u Arheološkom parku Andautonija bit će organizirane radionice i igraonice s temom UČIMO OD RIMLJANA. Posjetitelji će imati priliku izraditi glinene uljanice u kalupima kao i jednostavne igračke od gline i tkanine. Program UČIMO OD RIMLJANA uključuje obilazak lokaliteta i izložbe rimskih mirisa, sudjelovanje u radionicama i igraonicama kao što su Mali arheolozi, Rimska moda i razne igre.
Dobro došli su i kućni ljubimci, a ulaz i sudjelovanje na radionicama je besplatno.
Rimski grad Andautonija
U današnjem selu Ščitarjevu, desetak kilometara jugoistočno od Zagreba, nalazio se rimski grad – Andautonija. Grad je bio smješten u posavskoj ravnici, na mjestu gdje je rimska cesta Poetovio (Ptuj) – Siscia (Sisak) prelazila rijeku Savu. Zahvaljujući sustavnim arheološkim istraživanjima poznato je da je Andautonija bila grad s kamenom opločenim ulicama, gradskom kanalizacijom i luksuzno opremljenim javnim i stambenim objektima. Dosadašnji nalazi u Ščitarjevu, kao i epigrafski spomenici na kojima se spominje kao municipium Andautonia i res publica Andautoniensium, svjedoče da se radilo o gradu koji je tijekom 400 godina bio centar prostora na kojem se danas prostiru Zagreb i Velika Gorica.
Arheološki park Andautonija
Arheološki park se nalazi se u središtu današnjeg sela Ščitarjeva, gdje se može razgledati dio rimskog grada Andautonije. Uz očuvani i prezentirani dio glavne ulice opločene kamenim pločama, otkrivene u dužini od 27 m, protežu se trijemovi s očuvanim temeljima za stupove. S istočne strane ulice otkopan je veći dio zgrade gradskog kupališta (terme), s polukružnim bazenom, hodnicima i kanalima te dijelom hipokausta (sistem za zagrijavanje prostorija). Sa zapadne strane otkrivena je prilazna ulica koju prate dvije monumentalne zgrade. U Interpretacijskom centru nalazi se interaktivna izložba – Rimski mirisi, a u zgradi se nalazi i suvenirnica s bogatom ponudom originalnih suvenira. Uz lokalitet izložene su kopije najznačajnijih kamenih spomenika nađenih na prostoru Ščitarjeva. Arheološki park Andautonija opremljen je interpretacijskim pločama s uređenim prostorom za radionice i igraonice. Arheološki park Andautonija dio je Europske kulturne rute – Rute rimskih careva.
Radno vrijeme Arheološkog parka Andautonija
Arheološki park Andautonija otvoren od 1.svibnja do 1.studenoga 2023., subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dane za najavljene grupe prema dogovoru.
Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba petnaestak minuta vožnje.
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, Zagreb
U četvrtak, 28 rujna 2023. godine, s početkom u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, održat će se otvorenje izložbe „Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije“. Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2023. godine. U sklopu izložbe u petak 29. rujna, s početkom u 18 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu koautorice izložbe održat će dva predavanja.
Izložba Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije najprije vodi posjetitelje kroz surove početke, kada se u skromnim uvjetima Sveučilišta u prvoj polovici 20. stoljeća rađa nova znanstvena disciplina. Egiptologija je utemeljena na Sveučilištu isključivo zahvaljujući velikom osobnom trudu i nesalomljivom duhu Františeka Lexe. U drugom djelu izložbe prikazano je razdoblje od 1960-ih do 2019. godine, kada je institut započeo s organizacijom arheoloških istraživanja u Egiptu i Sudanu. Glavni fokus je na Abusiru – glavnom arheološkom lokalitetu suvremenih čeških egiptologa. Fotografije iz tih razdoblja ne prikazuju samo promjene samog arheološkog nalazišta, već i okoliša koji se drastično mijenjao kroz stoljeća.
2019. godine obilježeno je stoljeće od prvih egiptoloških predavanja koja je održao izvanredni profesor František Lexa na Karlovom sveučilištu tijekom ljetnog semestra 1919. godine. Češka egiptologija od tada je napravila goleme korake naprijed, a Češki egiptološki institut na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, jedina institucija te vrste u Češkoj, odlučio je putem izložbe Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije obilježiti godišnjicu tog putovanja.
U petak, 29. rujna s početkom u 18 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu koautorice izložbe „Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije“ Renata Landgráfová i Lucie Jirásková održat će predavanja o novim saznanjima o dekoraciji grobnica u Abusiru i o najnovijim otkrićima Češkog egiptološkog instituta u Abusiru i Sakari. Predavanja su na engleskom jeziku a ulaz je besplatan.
Organizatori izložbe su Češki egiptološki institut FF UK, Arheološki muzej u Zagrebu i Veleposlanstvo Republike Češke u Zagrebu.
Izložba Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije i prateći program sufinancirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
PREUZMITE FOTOGRAFIJE
IZLOŽBA
Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije
Arheološki muzej u Zagrebu, 1. kat
28. rujna – 30. studenog 2023.
Otvorenje izložbe 28. 9. 2023. u 19 sati
Radno vrijeme Arheološkog muzeja u zagrebu od 29. rujna 2023.
utorak, srijeda, petak 12 – 16 sati
četvrtak 12 – 18 sati
subota 10 – 14 sati
ponedjeljkom, nedjeljom i praznikom zatvoreno
ulaz besplatan
Zbog tekuće obnove Muzeja nije moguće razgledati stalni postav.
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Udruga Tragom hrvatske baštine i Ministarstvo kulture i medija republike Hrvatske pozivaju Vas na otvorenje izložbe fotografija Marka Gracina i predstavljanje publikacije Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske koje će se održati u ponedjeljak, 18. rujna 2023. godine s početkom u 18 sati.
TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE
Galerija amz, Pavla Hatza 6
ponedjeljak, 18. rujna 2023. s početkom u 18 sati
PROGRAM
Predstavljanje publikacije NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA REPUBLIKE HRVATSKE u nakladi Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, tiskane u povodu obilježavanja 20. godišnjice Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine
Govornici: dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica; Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu
Panel POGOVOR O BAŠTINI: Izazovi očuvanja nematerijalne kulturne baštine na primjerima tradicijskih pjevanja
Govornici: dr. sc. Ivo Brkić, dr. sc. Lidija Nikočević, Dario Marušić, dr. sc. Noel Šuran
Otvorenje izložbe fotografija Marka Gracina TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE
Sudjeluju:
Braća Matić, Čavoglave
KUD Koškani, Koška
KUD Seljačka sloga, Donja Dubrava
Udruga sopaca otoka Krka
Organizatori: Udruga Tragom hrvatske baštine, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba fotografija Marka Gracina TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE
18. – 29. rujna 2023.
Galerija AMZ
Projekt “Tragom hrvatske baštine” zamišljen je kao običajna “slikovnica” koja bi upućene podsjetila, a neupućene educirala o silnom baštinskom bogatstvu koje Hrvatska ima. I to putem fotografskog ali i pismenog zapisa. Riječ je o ugodnom putovanju hrvatskom prošlošću, identitetom i korijenima Lijepe naše na kojem će tradicijski instrumenti svirati, folklorna društva plesati, pjevati, i družiti se, a sve s ciljem, kako bi Primorci rekli – da se užanca ne zatare.
Osim očuvanja nacionalnog identiteta, jedan od osnovnih ciljeva izložbe TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE Je ukazati na trud i ljubav koje u očuvanje baštine ulažu kulturno-umjetnička društva diljem Lijepe naše. Prenoseći svoje znanje, unatoč sveopćoj globalizaciji, oni uspijevaju u nakani da zauvijek ostane zabilježeno ono samo naše. Naši korijeni.
Dok je tome tako, izložba TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE, uvijek s novim sudionicima, još će dugo, dugo i plesati, i svirati, i pričati priču o prelijepoj zemlji s prepunom škrinjicom ljubavi za svoje običaje.
Putem fotografija na kojima su zastupljeni neki od tradicijskih običaja Hrvatske (vrličko gluho kolo, ples Ljelja iz Gorjana, onaj Kumpanije Pupnat, istarski balun, bećarac, ojkanje, ličko prelo…) autori izložbe su odali počast svima onima koji s toliko ljubavi čuvaju onu spomenutu baštinsku škrinjicu.
“Tragom hrvatske baštine” specifična je udruga koja svojim djelovanjem želi ukazati na bogatstvo, ljepotu i raznolikost tradicijske kulture, te odati priznanje svim ljudima koji su generacijama baštinili osjećaj identiteta i pripadnosti. Globalizacijom i modernim načinom života to bogatstvo koje je nastajalo stoljećima u opasnosti je od zaborava i nestajanja.
Udruga Tragom hrvatske baštine, multimedijalnim pristupom kroz fotografiju, video i tonske zapise za cilj ima prezentirati ne samo kulturna dobra koja se nalaze u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske već i ona dobra koja su prepoznata i zaštićena od strane UNESCO-a.
Projekt i udrugu Tragom hrvatske baštine pokrenuli su Slavica Mrkić Modrić (dugogodišnja novinarka i reporterka, autorica brojnih monografija) i Marko Gracin (fotoreporter, autor monografija i brojnih samostalnih izložbi, član Hrvatskog društva likovnih umjetnika).
by PRESS | Sep 14, 2023 | Muzeji, PRESS, Split, U Hrvatskoj
Uz nagradu za Dioklecijanovu palaču, plaketa je dodijeljena i Muzeju grada Splita.
U sklopu navedenog projekta Google je nagradio 10 najljepših dvoraca i palača u Hrvatskoj na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa, a odabrani su dvorci i palače koji su dobili najvišu prosječnu ocjenu korisnika Google Mapsa.
Među dobitnicima su veličanstveni, impresivni, raskošni dvorci i palače koje svojim jedinstvenim izgledima i brojnim legendama oživljavaju duh prošlih vremena i pričaju priču o bogatoj prošlosti Hrvatske. Od arheoloških lokaliteta, srednjovjekovnih gradova, romantičnih jezera i parkova pa sve do remek djela rimske arhitekture – izvanredne građevine s poučnim pričama i prekrasnim pogledima osvojile su srca posjetitelja i korisnika Google Mapsa koji su im dodijelili visoke ocjene.
Nagrađeni su dvorac Trakošćan, dvorac Eltz, Stari grad Čakovec, Trsatski kaštel, Dvorac Veliki Tabor, Stari grad Ozalj, kaštel Morosini-Grimani, Frankopanski kaštel Krk te Dioklecijanova palača i palača Sponza.
[MGS PRES]
