by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 14, 2016 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre u Puli, Pula, 2015.
AMI
Web
Glavni i odgovorni urednik: Darko Komšo
Uredništvo: Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
Recenzenti: Marija Buzov, Dunja Glogović, Jasenka Gudelj, Robert Matijašić, Damir Matošević, Kristina Mihovilić, Željko Miletić, Ivana Ožanić Roguljić, Emil Podrug, Maša Sakara Sučević, Ivan Stevović, Tihomila Težak-Gregl, Tin Turković, Žarka Vujić
Prijevod na engleski: Miloš Ilgo, Luka Bekić
Prijevod na hrvatski: Dubravka Blaško
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 203
ISSN 0350-6320
Galerija fotografija [foto: VJB]
Naslovnica časopisa Histria Archaeologica 45/2014 . Foto: VJB.
Str. 5 – 62
Maja ČUKA
Prapovijesna keramika iz pećine Gabrinovice kod Poreča: probno arheološko istraživanje iz 2013. godine (pregledni znanstveni članak)
Oko 200 m jugoistočno od sela Garbine, u neposrednoj blizini Poreča, u rujnu i listopadu 2013. godine probnim arheološkim istraživanjem potvrđeno je postojanje dosad javnosti nepoznate pećine. U osam probnih sondi prikupljeni su ulomci novovjekovne, antičke, brončanodobne, eneolitičke i neolitičke keramike, kamene alatke, ostaci životinjskih i ljudskih kostiju, morskih školjaka i puževa. Ovaj se rad temelji na tipološkoj obradi najkarakterističnijih ulomaka prapovijesne keramike.
Str. 63 – 70
Nenad KUZMANOVIĆ, Dario MARŠANIĆ, Kristina MIHOVILIĆ
Dvije nepoznate prapovijesne gradine na Ćićariji – prilog topografiji Istre (stručni članak)
U radu su prikazane dvije gradine prepoznate prilikom topografskog pregleda nekadašnjeg graničnog prostora, između Republike Venecije i Kuće Austrije, na području Ćićarije. Gradina na Vrhu od Šterne, nalazi se istočno od Dana, dok je druga na vrhu Kosmač, nad graničnim prijelazom Jelovice.
Str. 71 – 94
Lidija BALJ
Učenje kroz igru – lončarstvo i izrada igračaka u pretpovijesnoj Puli (izvorni znanstveni članak)
U radu su analizirane minijaturne posude iz vremena željeznog doba koje su pronađene tijekom 2007. godine u sklopu istraživanja statike zgrade Arheološkog muzeja Istre. Naglasak je stavljen na značaj konteksta nalaza ovih posudica, s obzirom da minijaturne posude predstavljaju vrlo česte nalaze na prapovijesnim nalazištima u jugoistočnoj Europi, ali najčešće nedostaje precizan kontekst nalaza, nužan za njihovu pravilnu interpretaciju. U ovom slučaju, grupa od 21 minijaturne posude pronađena je u kući, u pepelištu peći u kojoj je pripremana hrana. Detaljna analiza načina na koji su napravljene pokazala je da nije sve posudice pravila ista osoba. Sve su podjednakih veličina i vrlo jednostavnog oblika, ali uočene razlike u kvaliteti njihove izrade ukazuju da je dio njih izradila iskusnija osoba, dok je druge napravio netko manje vješt, tko se trudio oponašati prvog izrađivača i postići sličnu kvalitetu. Stoga se čini da su u pitanju dječje igračke izrađene u domaćinstvu, od kojih je one nevješte napravilo dijete, igre radi, ali važan je segment tog procesa svakako bilo i učenje o svojstvima gline i izradi lončarije.
Str. 94 – 112
Luka BEKIĆ, Mladen PEŠIĆ
Pokazatelji pomorske trgovine na istočnoj obali Jadrana na osnovu nalaza amfora iz dvije rimske luke (pregledni znanstveni članak)
Tijekom razdoblja rimske prevlasti na Sredozemlju pomorski su putovi bili važni kanali za razmjenu robe između udaljenih dijelova Carstva. Ti su se putovi mijenjali tijekom stoljeća zbog političkih, gospodarskih i drugih razloga. Cilj je ovog rada predstaviti razlike u fluktuaciji uvoza i izvoza između istočne obale Jadrana, Italije i ostalih rimskih provincija na temelju nalaza amfora u Hrvatskoj iz razdoblja od 1. do 6. stoljeća. Amfore su zasigurno najčešći nalaz u istraživačkim kampanjama podvodne arheologije. Iako su uglavnom služile kao spremnici i ambalaža tijekom prijevoza robe, danas su bogat izvor informacija o teretu određenog broda: o podrijetlu, vrsti i veličini broda, lukama u kojima je pristajao i mnogočemu drugome. Isto tako, mnogo se informacija može doznati proučavanjem skupina amfora iz luka i drugih obalnih nalazišta.
Str. 113 – 136
Palma KARKOVIĆ TAKALIĆ, Petra PREDOEVIĆ ZADKOVIĆ, Josip VIŠNJIĆ
Nova arheološka karta antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike (pregledni znanstveni članak)
U radu se predstavlja nova arheološka karta antičke i ranosrednjovjekovne Tarsatike, rezultat projekta ‘Arheološka karta Tarsatike’ iz 2013. godine. U kratkom pregledu dosadašnjih istraživanja autori donose starije primjere karata RIjeke s ucrtanim arheološkim nalazima te rezultate istraživanja i interpretacije istraživača vezane uz urbanizam Tarsatike. Zaključno su iznesena razmatranja i smjernice vezane uz pitanja i probleme tarsatičkog rastera i urbanizacije.
Str. 137 – 158
Andrej BADER
Augustov hram od ranokršćanske crkve do muzeja (pregledni znanstveni članak)
Uz detaljnu analizu i kritičko preispitivanje dosadašnjih spoznaja o sekundarnoj upotrebi Augustovog hrama u Puli kroz stoljeća, kao i uz prezentiranje dosad neobjavljenih dokumenata, prati se društvena, namjenska i arhitektonska preobrazba hrama od ranokršćanske crkve preko stambene zgrade, gradskog fontika pa lapidarija do muzeja. Pritom se ispravljaju pojedina dosadašnja opažanja ili povijesna tumačenja. Sredinom 18. stoljeća pulski antički spomenici postaju nezaobilazan predmet interesa mnogih proučavatelja antike: arhitekata, arheologa i slikara. Samim time su nezaobilazno povijesno vrelo za proučavanje Augustovog hrama – osim pisanih – i likovni povijesni izvori.
Str. 159 – 200
Damir DEMONJA
Prilog proučavanju tipologije franjevačkih crkava u Istri i na otocima kvarnerskog zaljeva (pregledni znanstveni članak)
Franjevačke crkve u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu), građene od sredine 13. do kraja 16. stoljeća, arhitektonska su ostvarenja koja upotrebljavaju tip tzv. propovjedničke crkve. Upravo taj tip crkve, jednostavne jednobrodne građevine s drvenim stropom ili otvorenim grednjakom i svetištem realiziranim u obliku svedene četverokutne apside, odražavaju učenja Franje Asiškoga, osnivača Reda, koja su dosljedno naglašavala jednostavnost, skromnost i siromaštvo. Franjevačke crkve proučavanog područja bile su predmetom istraživanja domaćih i stranih znanstvenika različitih profila i interesa. Međutim, izostala je sustavna obrada arhitektonskih tipova vjerojatno stoga što franjevačke crkve ne pokazuju osobito razvijene oblike tlocrta koji bi privukli pozornost istraživača. One su građene uz poštivanje krajnje racionalnih graditeljskih načela, a njihovi oblici, uglavnom, slijede zadane norme.
U ovome radu analizirat će se franjevačke crkve, građene od sredine 13. do kraja 16. stoljeća, u Istri i na otocima Kvarnerskog zaljeva crkva Sv. Franje u Puli, crkva Sv. Franje u Poreču, crkva Sv. Franje u Krku, crkva Navještenja Blažene Djevice Marije na Košljunu, crkva Sv. Marije Magdalene u Poratu (Krk), crkva Sv. Marije u Glavotoku (Krk), crkva Sv. Franje u Cresu, crkva Sv. Bernardina u Kamporu (Rab), crkva Sv. Franje u Komrčaru (Rab) i crkva Sv. Frane u Pagu. Navedene crkve interpretirat će se s obzirom na oblikovanje nasa i konstrukcija, te (pre) poznate graditelje-majstore, potom prikazat će se njihova zastupljenost u dostupnim znanstvenim i stručnim radovima hrvatskih i inozemnih autora i, naposlijetku, predložit će se tipološka klasifikacija tih crkava temeljena na oblikovanju njihovih prostornih i tlocrtnih jedinica, dakle lađa i apsida, te na načinu njihova svođenja.
Str. 201
Upute autorima
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
Ljubljana, 13. 6. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 6, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu, Hedone d.o.o.
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević, Ivan Ulaga
Urednik: Sanjin Mihelić
Autori: Jacqueline Balen, Martina Barada, Joško Belamarić, Robert Bilić, Biljana Bojić, Narcisa Bolšec Ferri, Vlado Božić, Zdenko Brusić, Hrvoje Cvitanović, Morana Čaušević-Bully, Lara Černicki, Maja Čubranić Ulaga, Kristina Džin, Ivo Fadić, Stašo Forenbaher, Vesna Girardi Jurkić, Toni Glučina, Bernhard Hänsel, Goranka Horjan, Ivor Janković, Daniela Angelina Jelinčić, Radomir Jurić, Ivor Karavanić, Branko Kirigin, Darko Komšo, Damir Konestra, Maja Krznarić Škrivanko, Dora Kušan Špalj, Goranka Lipovac Vrkljan, Tatjana Lolić, Jagoda Mardešić, Ivan Matejčić, Nataša Matoš, Damir Matošević, Vedran Matošić, Sanjin Mihelić, Kristina Mihovilić, Dorica Nemeth Ehrlich, Ivana Ožanić Roguljić, Anton Percan, Tomislav Petrinec, Maja Polić, Branko Polonijo, Irena Radić Rossi, Jakov Radovčić, Krešimir Raguž, Ante Rendić-Miočević, Mia Rizner, Tea Rosić, Božidar Slapšek, Ranko Starac, Bartul Šiljeg, Juraj Štefančić, Biba Teržan, Željko Ujčić, Lino Uršić, Ema Višić-Ljubić, Jasna Zmaić, Morena Želle
Prijevod na engleski jezik: Tomislav Bilić, Sanjin Mihelić
Fotografije: Fabrizio Antonioli, Miroslav Arbutina, Živko Bačić et. al.
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 700
ISBN 978-953-6789-52-8
Galerija fotografija [autor: VJB]
Opsežan popularno-znanstveni katalog ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića, postavljenu tijekom 2009. godine povodom obilježavanja Europske godine stvaralaštva i inovacije. Hrvatsko arheološko društvo dodijelilo je ovom izložbenom projektu godišnju nagradu ‘Josip Brunšmid’ za 2009. godinu.
Urednik je Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a, koji je u to vrijeme bio kustos u Pretpovijesnom odjelu. Diplomirao je arheologiju i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na londonskom Sveučilištu.
Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, u Uvodu opisuje razinu i načine popularizacije arheologije u Hrvatskoj te potrebu za realizacijom ovakvog izložbenog projekta.
Unatoč pojedinim, nažalost, samo izoliranim pozitivnim pomacima, u Hrvatskoj još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri usvojili spoznaju o arheologiji kao značajnom potencijalnom segmentu domaće turističke ponude, u dijelu u kojemu je ona dostupna i prihvatljiva široj javnosti.
A. Rendić-Miočević, iz Uvoda
U Predgovoru Sanjin Mihelić predstavlja Projekt te koncept Izložbe i Publikacije uz navod neposrednih koristi turističke prezentacije kulturno-povijesnih sadržaja.
Ovim se projektom namjerava objediniti arheološke znamenitosti Hrvatske, u njihovoj potencijalnoj funkciji turističkog resursa, obraćajući pozornost na elemente zaštite arheološkog nasljeđa i koristi koje za nju iz toga proizlaze. Istovremeno, jedan od ciljeva projekta je uključiti i povezati arheologe i turističke djelatnike, lokalne zajednice koje se bave turizmom, odnosno arheologijom, znanstvenike i predstavnike medija, kao i sve ostale zainteresirane čimbenike, međusobno i na državnom nivou.
S. Mihelić, iz Predgovora
Prema riječima Urednika, Publikacija se može koristiti kao svojevrstan turistički vodič nekih od najznačajnijih prezentiranih i dostupnih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, odnosno kao putokaz pripadnicima arheološke struke u nastojanjima da i druge lokalitete ili druga materijalna i nematerijalna kulturna dobra također vrednuju na sličan način, kao i djelatnicima turističkog sektora kako bi upoznali ukupnost turističkog potencijala što ga, nekada i suviše dobro, skrivaju naši arheološki lokaliteti.
Publikacija je podijeljena na tri veće cjeline s tematskim poglavljima. Prvim dijelom je prezentirana znamenita arheološka baština. Poglavljem Hrvatski lokaliteti svjetske baštine predstavljeno je šest lokaliteta s UNESCOvog popisa (Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dubrovnik, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom u Splitu, povijesna jezgra Trogira te Starogradsko polje na otoku Hvaru), a naveden je i popis hrvatskih dobara na Pristupnoj listi. Arheološki parkovi i prezentirani arheološki lokaliteti, njih dvadeset, predstavljeni su u zasebnom poglavlju. Opisuju ih arheolozi koji su radili na njihovoj prezentaciji i koji su ih sami istraživali. Idućim poglavljem obuhvaćeno je osam pećinskih arheoloških lokaliteta, o kojima također pišu njihovi istraživači. Prezentacija arheoloških itinerera zastupljena je u posebnom poglavlju. Ovoj cjelini pripada i poglavlje Podvodna arheologija i turizam. Druga cjelina obuhvaća poglavlje Oživljena povijest u kojem su prezentirane turističke manifestacije kojima je cilj vizualno i iskustveno rekonstruirati i prezentirati arheološku (i povijesnu) baštinu. Treća se cjelina odnosi na teorijska razmatranja. Na kraju se nalaze dodaci – popis autora koji su predstavljeni kratkom biografijom te podaci o slikovnim prilozima.
Prilozi su pisani u formi eseja i impresija što ovaj katalog uopćuje kao informativnu znanstveno-popularnu publikaciju, koja na jednom mjestu obuhvaća grupirane aktivnosti institucija i pojedinaca na području promocije nacionalne arheološke baštine.
Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju radne i terenske fotografije te osobne fotografije autora. Pojedini detalji posebno su vizulno istaknuti na rubovima stranica te početnim ili završnim stranicama pojedinih poglavlja, u ‘stratigrafskim’ slojevima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 21. 3. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Arheologija i turizam u Hrvatskoj”. Fotografija: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 6, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autori publikacije: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić
Autori tekstova: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Ante Rendić-Miočević
Prijevod na engleski jezik: Višnja Barbir, Tomislav Bilić
Fotografije: James C. M. Ahern, Filip Beusan, Saša Burić, Ana Franjić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Igor Krajcar, Sanjin Mihelić, Mate Parica, Marcus Pietrek et. al.
Crteži: Ivan Čondić, Miljenka Galić, Miljenko Gregl, Admir Ibrahimović, Marta Perkić, Mladen Popović
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 700
ISBN 978-953-6789-60-3
Galerija fotografija [autor VJB]
Katalog ‘Put neandertalca’ prati istoimenu izložbu postavljenu tijekom 2009. godine u okviru multimedijalnog projekta s ciljem popularizacije i prezentacije paleolitičkog arheološkog naslijeđa na području Hrvatske. Voditelj projekta bio je Sanjin Mihelić, tada kustos u Pretpovijesnom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu, a danas ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, s kojim su na izložbenom projektu surađivali dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Ivor Janković, pomoćnik ravnatelja Instituta za antropologiju.
Čitateljima se u Predgovoru obraća Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, analizirajući porast zanimanja za neandertalce u Hrvatskoj. Zaključuje kako je ‘tomu u velikoj mjeri pridonijelo nedavno otvorenje iznimno atraktivnog muzeja evolucije, odnosno znamenitog nalazišta krapinskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, ali, po svemu sudeći, za njima ne zaostaju mnogo niti otkrića novih nalazišta pocezanih s neandertalcimaevidentiranim u različitim područjima Hrvatske. (…) Čini se, međutim, važno istaknuti da je od iznimnog značenja i znanstvena evalacija relevantnih nalaza, odnosno njihova interpretacija koja je zasnovana na novim, često vrlo sofisticiranim metodama obrade nalaza, kako starijih, tako i recentnih, tek nedavno otkrivenih’. Uz navedeno, A. Rendić-Miočević opisuje okolnosti organizacije izložbe, nabraja zaslužne i zahvaljuje suradnicima.
Uvodom je predstavljen cilj projekta – objediniti i kulturno turistički valorizirati arheološku baštinu vezanu uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj te turistima i zainteresiranoj javnosti omogućiti upoznavanje s lokalitetima putem posjete značajnih mjesta, vizualnih rekonstrukcija, filmova i prezentacija.
Publikacija je podijeljena na tri cjeline. Prva obuhvaća informacije o neandertalcima u vremenu i prostoru koje su date s obzirom na njihov izgled, značajke i način života. U zasebnom poglavlju Sudbina neandertalaca raspravlja se o modelima nastanka modernih ljudi, a u prikaz su uključeni i rezultati najnovijih znanstvenih otkrića vezanih uz nestanak neandertalaca.
U drugom dijelu prezentirani su hrvatski lokaliteti na kojima su pronađeni fosilni ostaci neandertalaca ili njihove materijalne kulture uz navod rezultata najnovijih istraživanja. Ti lokaliteti su Vindija, Velika pećina, Krapina, Veternica, Veli rat i Ljubač, Velika pećina u Kličevici, Mujina pećina, Kaštel Štafilić-Resnik uz prilog o razdoblju srednjeg paleolitika u Istri, autora Darka Komše. Treći dio naslovljen Arheološki itinerer Put neandertalca povezuje navedene lokalitete u jedinstveni prapovijesni itinerer (=linija koja povezuje mjesta istih karakteristika).
Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju slike i crteže te fotografije nalazišta, panorama, muzejskih postava, rekonstrukcija, artefakata, antropoloških nalaza i osoba (istraživača, znanstvenika uključujući i autore publikacije).
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 22. 3. 2015.
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga ‘Put neandertalca’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 17, 2016 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Manifestacije, Popularni, PRESS, Pula, Susreti, U Hrvatskoj, Vodstva
Povodom Međunarodnog dana muzeja, Arheološki muzej Istre poziva na Obilazak lokaliteta Malog rimskog kazališta u Puli, uz stručno vodstvo voditeljice Antičke zbirke Arheološkog muzeja Istre, kustosice Silvane Petešić, 18.05.2016., svakih pola sata od 09:00 – 14:00 sati.
Izvor
AMI PRESS
Za one koji nisu u mogućnosti prisustvovati vodstvu, portal Arheologija.hr pripremio je fotogaleriju.
Fotogalerija [autor: VJB]
AMI – Malo rimsko kazalište. Fotografija: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 17, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Lokaliteti, U šetnji gradom
‘U šetnji gradom’ kategorija je kratkih tekstualnih/fotografskih izvještaja uočenih arheoloških struktura unutar postojećih gradskih.
Nova iskopavanja u Puli [2016.]
Upon Franje Glavinića.
Foto: VJB
by Suradnik | Apr 4, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, U Europi
http://www.smac.sachsen.de/en/ueberuns.html
Galerija fotografija [autor Kristina Dragčević Gwirtzman]
SMAC – Staatliches Museum für Archäologie Chemnitz (State Museum for Archaeology in Chemnitz). Autor: KDG.
Kratko i jasno – SMAC je jedan od najbolje prezentiranih arheoloških muzeja koje sam ikada posjetila!
Radi se o mladom muzeju koji je svoja vrata javnosti otvorio tek 2014. godine. Nalazi se u prostorima nekadašnje robne kuće Schocken, ikone arhitektonskog pokreta „Neues Bauen“, u gradu Chemnitzu. U muzeju je prezentirana građa koja pokriva ca. 300 000 godina ljudske prošlosti. Stalni postav muzeja proteže se na tri kata, na preko 3000 četvornih metara. Prvenstveno mapira arheološku prošlost i razvoj njemačke pokrajine Saske.
Posjetilac, doslovce se „uspinjujući“ po arheološkim slojevima, zahvaljujući vrhunskim i inovativnim prezentacijama rađenima u skladu s najvišim tehnološkim standardima, na najbolji mogući način uči i doživljava prirodne i kulturne promjene – od glečera i pračovjeka do Homo sapiensa, od ljudi prije naše ere do ljudi naše ere, preko srednjeg vijeka pa sve u industrijsku eru.
Istražujući ovaj muzej, osjećate se kao da ste akter u znanstveno-fantastičnom filmu u kojem lutate kroz neki sterilan, moderan laboratorij gdje je, na principu vremenskog stroja, pohranjena „cjelokupna“ ljudska prošlost. Informativni paneli su dvojezični, jasni, iscrpni i čistog dizajna. Postoji i nekoliko interaktivnih komora u kojima imate na volju sami birati koje vas teme najviše zanimaju i o čemu želite saznati više.
Prezentacija svake zbirke izuzetno je pomno razrađena. Ovo je naprosto muzej u kojem posjetitelj zaista puno toga nauči. Postaju mu/joj jasne čak i stvari koje se naizgled čine prilično kompleksnima. Ovime je u potpunosti ostvarena idejna zadaća koju je vodstvo muzeja stavilo pred sebe: „Discovering cultures – Understanding history“. SMAC je definitivno muzej koji može biti ogledni primjerak vrhunske muzejske prezentacije u skladu sa najnovijim tehnološkim dostignućima i primjer vrhunske znanstvene interdisciplinarne suradnje.
Kristina Dragčević Gwirtzman
U Zagrebu, 4. travnja 2016.
Short and clear – SMAC (State Museum for Archaeology in Chemnitz) is one of the best presented archaeological museums I ever visited!
SMAC is a „young“ museum which opened its doors to the public in 2014. It found its „home“ in the former Schocken department store – an icon of the architectural movement „Neues Bauen“.
The museum presents roughly 300 000 years of cultural history. The permanent exhibition spreads on three floors, on 3000 square meters and maps the archaeological history and development, mainly of the Saxony region, but not exclusively.
A visitor is literally „climbing up“ the archaeological layers, all thanks to the spectacular and highly innovative presentations following the latest technological standards, learning and experiencing natural and cultural changes – from glaciers and early humans, to our era, medieval times and into the industrial era.
Exploring this museum one feels like a character in a science-fiction movie in which one wanders through some sterile, modern lab, where, on the principle of the time machine, one finds a selection of material symbolically covering the „entire“ human history.
Informative panels are bilingual, clear, with enough important and detailed information providing a good source of knowledge both for general and professional audience. The design of the panels/information stations is very clear, aesthetic and above all functional. There are also several interactive „chambers“ which represent an interesting medium for interactive participation allowing visitors to „add their own contribution“ and in return gain some extra knowledge in a fun and creative way.
The presentations of each and every museum section are done in a meticulous way, yet following a clear logic, trying to understandably present even things that are usually quite complex to comprehend, especially to general public. As the famous quote goes: „If you can’t explain it simply, you don’t understand it well enough.“ Well, the experts working at creating those presentations at the SMAC museum definitely do understand it very well
The result of their knowledge is a museum in which a visitor inevitably learns a lot and understands the tasks of archaeology better. With this as a result, the main idea of the museum, „Discovering cultures – Understanding history“, is definitely achieved.
SMAC is a museum which can serve as an example of how a careful and reasoned combination of ancient and modern yields an amazing museum presentation which truly every visitor enjoys. Moreover, it also proves once again how important an interdisciplinary approach is for achieving good results.
Kristina Dragčević Gwirtzman
Translation: KDG
