by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 6, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autori publikacije: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić
Autori tekstova: Ivor Janković, Sanjin Mihelić, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Ante Rendić-Miočević
Prijevod na engleski jezik: Višnja Barbir, Tomislav Bilić
Fotografije: James C. M. Ahern, Filip Beusan, Saša Burić, Ana Franjić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Igor Krajcar, Sanjin Mihelić, Mate Parica, Marcus Pietrek et. al.
Crteži: Ivan Čondić, Miljenka Galić, Miljenko Gregl, Admir Ibrahimović, Marta Perkić, Mladen Popović
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 700
ISBN 978-953-6789-60-3
Galerija fotografija [autor VJB]
Katalog ‘Put neandertalca’ prati istoimenu izložbu postavljenu tijekom 2009. godine u okviru multimedijalnog projekta s ciljem popularizacije i prezentacije paleolitičkog arheološkog naslijeđa na području Hrvatske. Voditelj projekta bio je Sanjin Mihelić, tada kustos u Pretpovijesnom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu, a danas ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, s kojim su na izložbenom projektu surađivali dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. sc. Ivor Janković, pomoćnik ravnatelja Instituta za antropologiju.
Čitateljima se u Predgovoru obraća Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, analizirajući porast zanimanja za neandertalce u Hrvatskoj. Zaključuje kako je ‘tomu u velikoj mjeri pridonijelo nedavno otvorenje iznimno atraktivnog muzeja evolucije, odnosno znamenitog nalazišta krapinskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, ali, po svemu sudeći, za njima ne zaostaju mnogo niti otkrića novih nalazišta pocezanih s neandertalcimaevidentiranim u različitim područjima Hrvatske. (…) Čini se, međutim, važno istaknuti da je od iznimnog značenja i znanstvena evalacija relevantnih nalaza, odnosno njihova interpretacija koja je zasnovana na novim, često vrlo sofisticiranim metodama obrade nalaza, kako starijih, tako i recentnih, tek nedavno otkrivenih’. Uz navedeno, A. Rendić-Miočević opisuje okolnosti organizacije izložbe, nabraja zaslužne i zahvaljuje suradnicima.
Uvodom je predstavljen cilj projekta – objediniti i kulturno turistički valorizirati arheološku baštinu vezanu uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj te turistima i zainteresiranoj javnosti omogućiti upoznavanje s lokalitetima putem posjete značajnih mjesta, vizualnih rekonstrukcija, filmova i prezentacija.
Publikacija je podijeljena na tri cjeline. Prva obuhvaća informacije o neandertalcima u vremenu i prostoru koje su date s obzirom na njihov izgled, značajke i način života. U zasebnom poglavlju Sudbina neandertalaca raspravlja se o modelima nastanka modernih ljudi, a u prikaz su uključeni i rezultati najnovijih znanstvenih otkrića vezanih uz nestanak neandertalaca.
U drugom dijelu prezentirani su hrvatski lokaliteti na kojima su pronađeni fosilni ostaci neandertalaca ili njihove materijalne kulture uz navod rezultata najnovijih istraživanja. Ti lokaliteti su Vindija, Velika pećina, Krapina, Veternica, Veli rat i Ljubač, Velika pećina u Kličevici, Mujina pećina, Kaštel Štafilić-Resnik uz prilog o razdoblju srednjeg paleolitika u Istri, autora Darka Komše. Treći dio naslovljen Arheološki itinerer Put neandertalca povezuje navedene lokalitete u jedinstveni prapovijesni itinerer (=linija koja povezuje mjesta istih karakteristika).
Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena. Brojni slikovni prilozi obuhvaćaju slike i crteže te fotografije nalazišta, panorama, muzejskih postava, rekonstrukcija, artefakata, antropoloških nalaza i osoba (istraživača, znanstvenika uključujući i autore publikacije).
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 22. 3. 2015.
Vendi Jukić Buča

Naslovnica kataloga ‘Put neandertalca’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 17, 2016 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Manifestacije, Popularni, PRESS, Pula, Susreti, U Hrvatskoj, Vodstva
Povodom Međunarodnog dana muzeja, Arheološki muzej Istre poziva na Obilazak lokaliteta Malog rimskog kazališta u Puli, uz stručno vodstvo voditeljice Antičke zbirke Arheološkog muzeja Istre, kustosice Silvane Petešić, 18.05.2016., svakih pola sata od 09:00 – 14:00 sati.
Izvor
AMI PRESS
Za one koji nisu u mogućnosti prisustvovati vodstvu, portal Arheologija.hr pripremio je fotogaleriju.
Fotogalerija [autor: VJB]

AMI – Malo rimsko kazalište. Fotografija: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 17, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Lokaliteti, U šetnji gradom
‘U šetnji gradom’ kategorija je kratkih tekstualnih/fotografskih izvještaja uočenih arheoloških struktura unutar postojećih gradskih.

Nova iskopavanja u Puli [2016.]
Upon Franje Glavinića.
Foto: VJB
by Suradnik | Apr 4, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, U Europi
http://www.smac.sachsen.de/en/ueberuns.html
Galerija fotografija [autor Kristina Dragčević Gwirtzman]

SMAC – Staatliches Museum für Archäologie Chemnitz (State Museum for Archaeology in Chemnitz). Autor: KDG.
Kratko i jasno – SMAC je jedan od najbolje prezentiranih arheoloških muzeja koje sam ikada posjetila!
Radi se o mladom muzeju koji je svoja vrata javnosti otvorio tek 2014. godine. Nalazi se u prostorima nekadašnje robne kuće Schocken, ikone arhitektonskog pokreta „Neues Bauen“, u gradu Chemnitzu. U muzeju je prezentirana građa koja pokriva ca. 300 000 godina ljudske prošlosti. Stalni postav muzeja proteže se na tri kata, na preko 3000 četvornih metara. Prvenstveno mapira arheološku prošlost i razvoj njemačke pokrajine Saske.
Posjetilac, doslovce se „uspinjujući“ po arheološkim slojevima, zahvaljujući vrhunskim i inovativnim prezentacijama rađenima u skladu s najvišim tehnološkim standardima, na najbolji mogući način uči i doživljava prirodne i kulturne promjene – od glečera i pračovjeka do Homo sapiensa, od ljudi prije naše ere do ljudi naše ere, preko srednjeg vijeka pa sve u industrijsku eru.
Istražujući ovaj muzej, osjećate se kao da ste akter u znanstveno-fantastičnom filmu u kojem lutate kroz neki sterilan, moderan laboratorij gdje je, na principu vremenskog stroja, pohranjena „cjelokupna“ ljudska prošlost. Informativni paneli su dvojezični, jasni, iscrpni i čistog dizajna. Postoji i nekoliko interaktivnih komora u kojima imate na volju sami birati koje vas teme najviše zanimaju i o čemu želite saznati više.
Prezentacija svake zbirke izuzetno je pomno razrađena. Ovo je naprosto muzej u kojem posjetitelj zaista puno toga nauči. Postaju mu/joj jasne čak i stvari koje se naizgled čine prilično kompleksnima. Ovime je u potpunosti ostvarena idejna zadaća koju je vodstvo muzeja stavilo pred sebe: „Discovering cultures – Understanding history“. SMAC je definitivno muzej koji može biti ogledni primjerak vrhunske muzejske prezentacije u skladu sa najnovijim tehnološkim dostignućima i primjer vrhunske znanstvene interdisciplinarne suradnje.
Kristina Dragčević Gwirtzman
U Zagrebu, 4. travnja 2016.
Short and clear – SMAC (State Museum for Archaeology in Chemnitz) is one of the best presented archaeological museums I ever visited!
SMAC is a „young“ museum which opened its doors to the public in 2014. It found its „home“ in the former Schocken department store – an icon of the architectural movement „Neues Bauen“.
The museum presents roughly 300 000 years of cultural history. The permanent exhibition spreads on three floors, on 3000 square meters and maps the archaeological history and development, mainly of the Saxony region, but not exclusively.
A visitor is literally „climbing up“ the archaeological layers, all thanks to the spectacular and highly innovative presentations following the latest technological standards, learning and experiencing natural and cultural changes – from glaciers and early humans, to our era, medieval times and into the industrial era.
Exploring this museum one feels like a character in a science-fiction movie in which one wanders through some sterile, modern lab, where, on the principle of the time machine, one finds a selection of material symbolically covering the „entire“ human history.
Informative panels are bilingual, clear, with enough important and detailed information providing a good source of knowledge both for general and professional audience. The design of the panels/information stations is very clear, aesthetic and above all functional. There are also several interactive „chambers“ which represent an interesting medium for interactive participation allowing visitors to „add their own contribution“ and in return gain some extra knowledge in a fun and creative way.
The presentations of each and every museum section are done in a meticulous way, yet following a clear logic, trying to understandably present even things that are usually quite complex to comprehend, especially to general public. As the famous quote goes: „If you can’t explain it simply, you don’t understand it well enough.“ Well, the experts working at creating those presentations at the SMAC museum definitely do understand it very well
The result of their knowledge is a museum in which a visitor inevitably learns a lot and understands the tasks of archaeology better. With this as a result, the main idea of the museum, „Discovering cultures – Understanding history“, is definitely achieved.
SMAC is a museum which can serve as an example of how a careful and reasoned combination of ancient and modern yields an amazing museum presentation which truly every visitor enjoys. Moreover, it also proves once again how important an interdisciplinary approach is for achieving good results.
Kristina Dragčević Gwirtzman
Translation: KDG
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2006.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Lidija Bakarić
Autori tekstova i izložbe: Lidija Bakarić, Borut Križ, Marin Šoufek
Lektura: Barbara Smith Demo (engleski), Diana Šimurina Šoufek (hrvatski)
Fotografije: Dragan Arrigler, Filip Beusan, Borut Križ, Ante Rendić-Miočević, Snježana Mikulčić-Pavlaković, Arhiv AMZ
Karte: Mateja Belak, Tomislav Kaniški
Jezici: hrvatski, engleski
Stranice: 195
ISBN 953-6789-23-X
Galerija fotografija [Foto: VJB]

Naslovnica kataloga ‘Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2006. godine organizranu u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta te Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević navodi okolnosti suradnje zgrebačkog Arheološkog muzeja i Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta, ističući rezultate arheoloških istraživanja slovenskih kolega područja u blizini Žumberačkog gorja, koje istražuju stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
‘Upravo zbog činjenice što je riječ o prostoru koji, neovisno o aktualnim državnim granicama, nedvojbeno ima mnoga zajednička zemljopisna i kulturno-povijesna obilježja, međusobna suradnja na različitim razinama nužna je i, uvjereni smo, obostrano korisna. (…) Željeli bismo u ovoj prigodi podsjetiti da su kolege iz Novoga Mesta posljednjih nekoliko godina u više navrata vrlo uspješnim izložbenim projektima skrenuli na sebe pozornost slovenske, ali, usudili bismo se kazati, i šire europske javnosti.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
A. Rendić-Miočević ističe kako je izložbeni projekt Dolenjskega muzeja ‘Staklo i jantar Novoga Mesta’ realiziran 2003. godine u surandji Dolenjskega muzeja s Narodnim muzejem Slovenije, važan dio zagrebačke izložbe, na kojoj su, uz slovenske nalaze, izloženi i nalazi s lokaliteta Prozor u Lici (nekropola japodskog središta Arupija).
U Uvodu Autori opisuju aheološki kontekst izložbom obuhvaćenog područja, koje se može podijeliti na tri vremenske i kulturološke jedinice, od kojih je najznačajnije razdoblje vrijeme starijeg željeznog doba (8. – 4. st. pr. n. e.). U tom kontekstu navode se karakteristike i porijeklo jantara kao cijenjenog materijala i sirovine koju su koristili lokalni stanovnici. Na području Prozora riječ je o Japodima, dok naziv grupe stanovnika područja Dolenjske, koji su se bavili staklarstvom, nije poznato. Slijede poglavlja O jantaru… i Od kremena do stakla te Nastanak i razvoj japodske kulture, Pretpovijesni Prozor, Dolenjska te Jantarni i stakleni nakit Novoga Mesta. Nakon svake veće cjeline navedena je bibliografija.
Katalog sadrži numemirane izloške, njihov naziv, opis i inventarni broj. Uz svaku katalošku jedinicu nalazi se fotografija u boji.
Na kraju Publikacija nalaze se podaci o Izložbi.
Publikacija je opremljena brojnim fotografijama lokaliteta, panorama, nalaza, detalja u boji te kartama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2010.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ivan Mirnik
Autor teksta: Ivan Mirnik
Lektor: Božena Bunčić (hrvatski jezik); Jasna Čmelić, Sonia Wild Bićanić (engleski jezik)
Fotografije: Igor Krajcar, Damir Kvočić, Ivan Mirnik, F. Mosinger
Jezik: hrvatski
Stranice: 233
ISBN 978-953-6789-53-5
Galerija fotografija [Foto: VJB]

Naslovnica kataloga ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010.’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2010. godine kojom je bila prezentirana numizmatička i srodna građa donirana Muzeju u razdoblju od 1990. do 2010. godine. Autor izložbe i kataloga je dr. sc. Ivan Mirnik, do umirovljenja muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević opisuje okolnosti nastanka Numizmatičke zbirke AMZ-a, jedne od najvećih i najznačajnijih zbirki takva sadržaja u Hrvatskoj, Europi i svijetu, uz navod numizmatičkog i srodnog (medalje, značke…) spomeničkog materijala koji sadrži, a broji gotovo 280 000 artefakata. U razdoblju od 1990. do 2010. godine Muzeju su darovani primjerci novca, medalja, svetačkih medaljica i sl., a u fundus se ubrajaju i otisci, sadreni odljevi, štedne kasice, diplome, stručna numizmatička literatura i dr.
‘Ivan Mirnik, koji je autor izložbe ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010′, premda je poglavito numizmatičar, ujedno je i vrstan poznavatelj i neumorni promicatelj hrvatskog medaljerstva u zemlji i svijetu. Rekao bih da je pojaviše zahvaljujući njemu, njegovoj stručnosti i povjerenju što ga je tijekom mnogih godina izgradio usko surađujući s mnogim umjetnicima i kolekcionarima, Muzej priskrbio donacije predstavljene na izložbi. (…) Njegovim prethodnim izložbama poglavito je bio cilj na prikaldan način odužiti se darovateljima na njihovom dobročinstvu, jer je svaka takva izložba svojevrsni hommage onima koji su obdarili Muzej ustupivši predmete koji su bili u njihovom vlasništvu.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
U uvodnom poglavlju, naslovljenom kao i Publikacija ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010’, Autor navodi nastanak i razvoj Numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu te postupak pronalaska, otkupa i darovanja numizmatičke i srodne građe. Navedeni su donatori i donacije novijeg razdoblja, odnosno od razdoblja nakon 1945. godine, a izdvojeni oni najznačajniji. Zanimljive su arhivske crno-bijele fotografije umjetnika – medaljera i gravera – Ive Kerdića (posebice ona u arheološkom kontekstu, na Akropoli) i Vladimira Mataušića.
Cjelina Kataloga započinje fotografijama u boji izdvojenih artefakata, nakon čega slijedi sam Katalog kojim je prezentirano 835 kataloških jedinica, od kojih neke obuhvaćaju veći broj artefaktata, te završava crno-bijelim fotografijama odabranih artefakata. Numerirane kataloške jedinice sadrže relevantne opisne infermacije.
Na kraju se nalazi prijevod uvodnog poglavlja na engleskom jeziku, Bibliografija te Indeks imena.
Publikacija je opremljena brojnim fotografijama.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča