by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2006.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Lidija Bakarić
Autori tekstova i izložbe: Lidija Bakarić, Borut Križ, Marin Šoufek
Lektura: Barbara Smith Demo (engleski), Diana Šimurina Šoufek (hrvatski)
Fotografije: Dragan Arrigler, Filip Beusan, Borut Križ, Ante Rendić-Miočević, Snježana Mikulčić-Pavlaković, Arhiv AMZ
Karte: Mateja Belak, Tomislav Kaniški
Jezici: hrvatski, engleski
Stranice: 195
ISBN 953-6789-23-X
Galerija fotografija [Foto: VJB]
Naslovnica kataloga ‘Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Lici i Novog Mesta u Dolenjskoj’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2006. godine organizranu u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta te Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević navodi okolnosti suradnje zgrebačkog Arheološkog muzeja i Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta, ističući rezultate arheoloških istraživanja slovenskih kolega područja u blizini Žumberačkog gorja, koje istražuju stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
‘Upravo zbog činjenice što je riječ o prostoru koji, neovisno o aktualnim državnim granicama, nedvojbeno ima mnoga zajednička zemljopisna i kulturno-povijesna obilježja, međusobna suradnja na različitim razinama nužna je i, uvjereni smo, obostrano korisna. (…) Željeli bismo u ovoj prigodi podsjetiti da su kolege iz Novoga Mesta posljednjih nekoliko godina u više navrata vrlo uspješnim izložbenim projektima skrenuli na sebe pozornost slovenske, ali, usudili bismo se kazati, i šire europske javnosti.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
A. Rendić-Miočević ističe kako je izložbeni projekt Dolenjskega muzeja ‘Staklo i jantar Novoga Mesta’ realiziran 2003. godine u surandji Dolenjskega muzeja s Narodnim muzejem Slovenije, važan dio zagrebačke izložbe, na kojoj su, uz slovenske nalaze, izloženi i nalazi s lokaliteta Prozor u Lici (nekropola japodskog središta Arupija).
U Uvodu Autori opisuju aheološki kontekst izložbom obuhvaćenog područja, koje se može podijeliti na tri vremenske i kulturološke jedinice, od kojih je najznačajnije razdoblje vrijeme starijeg željeznog doba (8. – 4. st. pr. n. e.). U tom kontekstu navode se karakteristike i porijeklo jantara kao cijenjenog materijala i sirovine koju su koristili lokalni stanovnici. Na području Prozora riječ je o Japodima, dok naziv grupe stanovnika područja Dolenjske, koji su se bavili staklarstvom, nije poznato. Slijede poglavlja O jantaru… i Od kremena do stakla te Nastanak i razvoj japodske kulture, Pretpovijesni Prozor, Dolenjska te Jantarni i stakleni nakit Novoga Mesta. Nakon svake veće cjeline navedena je bibliografija.
Katalog sadrži numemirane izloške, njihov naziv, opis i inventarni broj. Uz svaku katalošku jedinicu nalazi se fotografija u boji.
Na kraju Publikacija nalaze se podaci o Izložbi.
Publikacija je opremljena brojnim fotografijama lokaliteta, panorama, nalaza, detalja u boji te kartama i crtežima.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2010.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ivan Mirnik
Autor teksta: Ivan Mirnik
Lektor: Božena Bunčić (hrvatski jezik); Jasna Čmelić, Sonia Wild Bićanić (engleski jezik)
Fotografije: Igor Krajcar, Damir Kvočić, Ivan Mirnik, F. Mosinger
Jezik: hrvatski
Stranice: 233
ISBN 978-953-6789-53-5
Galerija fotografija [Foto: VJB]
Naslovnica kataloga ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010.’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 2010. godine kojom je bila prezentirana numizmatička i srodna građa donirana Muzeju u razdoblju od 1990. do 2010. godine. Autor izložbe i kataloga je dr. sc. Ivan Mirnik, do umirovljenja muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević opisuje okolnosti nastanka Numizmatičke zbirke AMZ-a, jedne od najvećih i najznačajnijih zbirki takva sadržaja u Hrvatskoj, Europi i svijetu, uz navod numizmatičkog i srodnog (medalje, značke…) spomeničkog materijala koji sadrži, a broji gotovo 280 000 artefakata. U razdoblju od 1990. do 2010. godine Muzeju su darovani primjerci novca, medalja, svetačkih medaljica i sl., a u fundus se ubrajaju i otisci, sadreni odljevi, štedne kasice, diplome, stručna numizmatička literatura i dr.
‘Ivan Mirnik, koji je autor izložbe ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010′, premda je poglavito numizmatičar, ujedno je i vrstan poznavatelj i neumorni promicatelj hrvatskog medaljerstva u zemlji i svijetu. Rekao bih da je pojaviše zahvaljujući njemu, njegovoj stručnosti i povjerenju što ga je tijekom mnogih godina izgradio usko surađujući s mnogim umjetnicima i kolekcionarima, Muzej priskrbio donacije predstavljene na izložbi. (…) Njegovim prethodnim izložbama poglavito je bio cilj na prikaldan način odužiti se darovateljima na njihovom dobročinstvu, jer je svaka takva izložba svojevrsni hommage onima koji su obdarili Muzej ustupivši predmete koji su bili u njihovom vlasništvu.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
U uvodnom poglavlju, naslovljenom kao i Publikacija ‘Numizmatička zbirka Arheološkoga muzeja u Zagrebu DONACIJE 1990. – 2010’, Autor navodi nastanak i razvoj Numizmatičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu te postupak pronalaska, otkupa i darovanja numizmatičke i srodne građe. Navedeni su donatori i donacije novijeg razdoblja, odnosno od razdoblja nakon 1945. godine, a izdvojeni oni najznačajniji. Zanimljive su arhivske crno-bijele fotografije umjetnika – medaljera i gravera – Ive Kerdića (posebice ona u arheološkom kontekstu, na Akropoli) i Vladimira Mataušića.
Cjelina Kataloga započinje fotografijama u boji izdvojenih artefakata, nakon čega slijedi sam Katalog kojim je prezentirano 835 kataloških jedinica, od kojih neke obuhvaćaju veći broj artefaktata, te završava crno-bijelim fotografijama odabranih artefakata. Numerirane kataloške jedinice sadrže relevantne opisne infermacije.
Na kraju se nalazi prijevod uvodnog poglavlja na engleskom jeziku, Bibliografija te Indeks imena.
Publikacija je opremljena brojnim fotografijama.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autor izložbe i teksta u katalogu: Zoran Gregl
Prijevod sažetka na engleski jezik: Barbara Smith-Demo
Fotografije: Nenad Kobasić, Dražen Pomykalo
Karte i crteži: Miljenko Gregl, Morena Želle
Jezik: hrvatski
Stranice: 88
ISBN 953-96043-7-0
Galerija fotografija [Foto: VJB]
Naslovnica kataloga ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 1997. godine kao dio programa obilježavanja 150. godišnjice osnutka Narodnog muzeja. Autor izložbe i kataloga je dr. sc. Zoran Gregl, muzejski savjetnik i voditelj Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević navodi okolnosti realizacije muzeološkog izložbenog projekta, čija je podloga, posebice Kataloga, Autorova doktorska disertacija, njegovi znanstveni i stručni prilozi vezani uz istraživanje rimske spomeničke baštine područja sjeverne Hrvatske i Zagreba te radovi ranijih istraživača (Ivan Kukuljević, Josip Klemenc, Marcel Gorenc, Branka Vikić-Belančić i dr.).
‘(…) Shodno tomu dobijeni rezultati doprinos su proučavanju različitih aspekata života u hrvatskom dijelu Gornje Panonije, poglavito na prostoru između rijeke Sutle na zapadu i Požeške kotline na istoku te današnje granice s Mađarskom na sjeveru i ličkog areala na jugu, u razdoblju od prvih desetljeća 1. st. po. Kr. do polovice 2. st. po. Kr. Na tom je prostoru registrirano sezdesetak nekropola iz tog vremena, što je autoru izložbe bilo neiscrpno vrelo podataka o životu ondašnjih stanovnika tog dijela Panonije.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
U Uvodu Autor opisuje povijesne okolnosti rimskog prodiranja na područje Panonske nizine u okviru osvajačkih pohoda te formiranje, djelovanje i opadanje civilizacijske razine provincije Panonije, uz navod karakteristika arheološke građe prezentirane Katalogom. Slijede poglavlja Povijest istraživanja, u kojem su kronološkim redoslijedom navedeni značajni istraživači i lokaliteti te Popis nalazišta, u kojem su nalazišta navedena abecednim redoslijedom, uz navod literature.
U poglavljima Obilježja nekropola, Nadgrobni spomenici i Oblici grobova opisane su karakteristike nekropola i grobnih cjelina prisutnih na području Gornje Panonije, iz kojih su potekli arheološki artefakti prezentirani u Katalogu. U potonjem poglavlju svaka grobna cjelina opisana uz prilog shematskog crteža radi vizualizacije konteksta.
Katalog sadrži numeriran popis izložala uz njihov opis te navod lokaliteta, inventarnog broja i dimenzija, od kojih je većina fotografirana (u Katalogu su dane crno-bijele fotografije, dok su ostale fotografije Publikacije u boji). Dio koji obuhvaća analizu materijala, podijeljen je prema vrsti nalaza i tipologiji (Urne, Keramički nalazi, Fibule, Novci, Dijelovi nošnje i nakit, Stakleni nalazi, Ostali nalazi).
Na kraju se nalaze Zaključak, sažetak na engleskom jeziku (Summary), Popis korištene literature te Bilješke.
Publikacija je tvrdo ukoričena i opremljena brojnim fotografijama u boji nalaza i postava Izložbe, crtežima, rekonstrukcijama te kartama.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 24, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Muzej grada Zagreba, srijeda 16. ožujka 2016., 19 sati
Obavijest o otvorenju izložbe
Više o Lokalitetu na stranicama MGZ-a
Autor koncepcije izložbe i tekstova: Želimir Škoberne
Stručni suradnici na izložbi: Morena Želle, Aleksandra Bugar, Boris Bošković
Autor postava i grafičkog oblikovanja izložbe: Željko Kovačić
Suradnice na razradi grafike: Lana Kovačić, Lana Krpina
Lektura i korektura: Milena Bušić
Tehnička izvedba postava: Martin Duilo, Krešo Kupres, Tihomir Stančec, Mate Stipandžija, Goran Turk, Zdenko Turk, DamirŽivko, IvicaŽivko, studenti Anteo Bibić i Maja Bačić
Izrada terenske nacrtne dokumentacije: Morena Želle
Digitalizacija terenske nacrtne dokumentacije: Boris Bošković
Autori terenskih fotografija: Želimir Škoberne, Morena Želle, Ivan Cvitković, Miljenko Gregl, Boris Bošković
Fotografije postava izložbe: Željko Kovačić
Autor i grafička obrada izloženih fotografija: Miljenko Gregl
Pedagoški i andragoški program: Vesna Leiner
Konzerviranje i restauracija građe: Marina Gregl (keramika), RGZM Mainz (metal)
Galerija fotografija [autor VJB]
MGZ – Otvorenje izložbe ‘Budinjak’. Fotografija: VJB.
U Muzeju grada Zagreba, u srijedu 16. ožujka 2016. godine, otvorena je izložba kojom su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja nekropole i gradine starijeg željeznog doba lokaliteta Budinjak. Istraživanja je u razdoblju od 1995. do 2014. godine provodio muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba, Želimir Škoberne, autor izložbe.
Uz Autora, koji je naveo koncept izložbe te opisao tijek arheoloških istraživanja na lokalitetu Budinjak, kao i karakteristike samog Lokaliteta i njegovog položaja, prisutnima su se obratili i ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić te predstavnici Grada Zagreba i Ministarstva kulture.
Otvorenje izložbe bilo je iznimno posjećeno, a nisu izostali niti brojni kolege arheolozi te profesori čiji je predmet zanimanja prapovijesna (i antička) arheologija.
Izložba je postavljena na najvišem katu Muzeja, u potkrovlju, te prilagođena specifičnostima prostora. Izložba je koncepcijski podijeljena na tri cjeline; prva obuhvaća panoe prema godišnjim kampanjama istraživanja, drugu čine nalazi izloženi u staklenim vitrinama, a trećom su predstavljene tipološki podijeljene grupe metalnih i keramičkih nalaza postavljene u vitrinama ispod velikog natpisa ispisanog posebnim fontom koji vizualno djeluje zanimljivo, ali nije najbolji izbor s obzirom na čitljivost. [Radi velikog interesa i popriličnog broja posjetitelja, bila sam prisiljena Izložbu pogledati krećući se u obrnutom smjeru, ali to nije utjecalo na moju percepciju postava :).]
Potonja grupa nalaza nalazi se u mračnom dijelu prostorije, a izlošci su pozadinski osvijetljeni pa djeluju kao silhouette bez mogućnosti uočavanja detalja i njihovih površinskih ukrasa.
U jarko osvijetljenim vitrinima prezentirani su nalazi druge grupe izložaka koji obuhvaćaju i keramičke (urne) i metalne (nakit, konjanička oprema, oružje) artefakte u zajedničkom kontekstu.
Na brojnim panoima Lokalitet je prezentiran tekstom i slikom, a na samom početku nalazi se uvodni pano u obliku keramičke posude, na kojoj se nalazi naslov, a ispod su prikazane terenske fotografije. Smatram ovo vizualno rješenje vrlo prikladnim i asocijativnim, s obzirom da se na površini nalazi ‘artefakt’ dobiven arheološkim istraživanjem povijesnog razdoblja koje se nalazi pod zemljom, a termin ‘povijest’ može se odnositi na predmet istraživanja – konkretne nalaze starijeg željeznog doba, ali i na povijest dvadesetogodišnjeg tijeka istraživanja lokaliteta Budinjak.
Vendi Jukić Buča
U Splitu, 23. ožujka 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2014.
AMZ
Web
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Autor: Željko Demo
Prilog: Maja Bunčić
Fotografije: Igor Krajcar
Crteži: Miljenka Galić, Anita Ivanković
Jezik: hrvatski
Stranica: 141
ISBN 978-953-6789-87-0
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica kataloga ‘Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ prati istoimenu izložbu, koja je bila postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu u okviru većeg izložbenog projekta realiziranog u organizaciji arheoloških muzeja u Zagrebu, Zadru i Splitu.
Koncept izložbi definiran je 2011. godine, a realiziran 2014. Tijekom 2015. god. projektu su se priključili i Arheološki muzej Istre u Puli te Muzej Slavonije u Osijeku. Arheološka građa prikazana ovim izložbama i kataloški prezentirana obuhvaća reprezentativne izloške – pojedinačne artefakte, artefakte iz grobnih cjelina te skupne nalaze ili ostave blaga nastale u vremenu od oko 400. do oko 1500. godine.
Autor zagrebačke izložbe i kataloga je dr. sc. Željko Demo, muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, a prilog je napisala Maje Bunčić, viša kusosica spomenutog odjela.
Publikacija započinje Uvodnom riječi u kojoj ravnatelji navedenih ustanova, dr. sc. Jacqueline Balen (AMZ), mr. sc. Damir Kliškić (AMS) i dr. sc. Jakov Vučić (AMZD) navode koncept izložbenog projekta.
Posebno poglavlje odnosi se na 70. obljetnicu Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Obuhvaćen je pregled nastanka Arheološkog muzeja u Zagrebu, vremenskog razdoblja u kojem su se odvili značajni događaji na području muzejskog ustroja te proces prikupljanja i proučavanja muzejske građe. Srednjovjekovni odjel AMZ-a osnovan je po završetku 2. svjetskog rata. Kao samostalan odjel postoji i djeluje od 1945, gofine, odnosno od muzejskog preseljenja iz palače današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u zgradu na Zrinjevcu u kojoj se i danas nalazi. Danas se u zbirci Odjela čuva preko 6000 artefakata i kamenih spomenika koji pripadaju vremenskom rasponu od razdoblja seobe naroda do novog vijeka.
‘Odabrani dio ove bogate muzejske građe predstavlja se sada na izložbi ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrbeu’ (…) za Arheološki muzej u Zagrebu to je također i prigoda za obilježavanje i proslavu 70. obljetnice ustrojavanja Srednjovjekovnog odjela ali i najava početka stručnog rada i aktivnosti kojima je cilj, u nekoiko narednih godina, realizirati novi stalni postav Srednjega vijeka’.
Željko Demo
U istom poglavlju navedene su karakteristike zagrebačke izložbe i istaknuti najznačajniji izlošci po vitrinama.
Kataloški je prezentirano 30 izložaka. Navedeni podaci odnose se na porijeklo, dataciju, dimenzije, nalazište, stanje, mjesto čuvanja, inventarni broj i opis artefakta uz znanstvenu obradu s popisom litarature. Priložene su brojne fotografije cjelovitih artefakata te njihovi detalji i uvećani prikazi.
Katalog, kao i Izložba, završava artefaktom koji je, prema riječima dr. sc. Deme, muzejska osobitost –
‘sjajni zlatni pečatni prsten Tripka Buće uglednog Dubrovčana (Kotorana rodom), jedini primjerak dragocjenosti Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja čijem vlasniku znamo i ime’.
Prilog Maje Bunčić odnosi se na obradu ovog artefakta. Kao digresiju navodim činjenicu da iz ove plemenitaške obitelji Bucchia (Buća, Buča) potječe dr. sc. Berislav Buča, jedan od utemeljitelja portala Arheologije.hr i moj suprug, što čini i moju osobnu poveznicu s ovim povijesnim detaljem.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 3. 2. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Slavonije Osijek, 2011.
AMZ
Web
Za nakladnike: Zvonko Bojčić, Ante Rendić Miočević
Urednici kataloga: Marko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić
Autori izložbe: Sanjin Mihelić, Daria Ložnjak Dizdar
Autori tekstova i kataloških jedinica: Luka Bekić, Marko Dizdar, Tomislav Hršak, Goran Jakovljević, Snježana Karavanić, Daria Ložnjak Dizdar, Nives Majnarić Pandžić, Boško marijan, Marija Mihaljević, Sanjin Mihelić, Lidija Miklik Lozuk, Kornelija Minichreiter, Helena Nodilo, Lana Okroša Rožić, Silvija Salajić, Vladimir Sokol, Marina Šimek, Jasna Šimić
Prijevod: Sanjin Mihelić
Fotografije: Bruno Jobst, Fototeka Instituta za arheologiju Zagreb, Fototeka Arheološkog muzeja u Zagrebu
Crteži: Krešimir Rončević
Jezik: hrvatski
Stranica: 258
ISBN 978-953-7559-08-3
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica kataloga ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića i Darie Ložnjak Dizdar, postavljenu od travnja do lipnja 2012. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Publikacija je podijeljena na četiri cjeline. U Uvodu se čitatelju obraćaju Autori izložbe navodeći njezin kontekst i ciljteve.
‘Cilj ove izložbe bio je predstaviti dva stoljeća (1300. – 1100. god. pr. Kr.) u kojem su se na prostoru sjeverne Hrvatske formirale jugoistočne grupe kulture polja sa žarama koja je obilježila kasno brončano doba Europe (1300.-800. god. pr. Kr.’
Iz Uvoda, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić
Poglavlje Povijest istraživanja obuhvaća podatke o prvom spomenu nalaza starije faze kulture polje sa žarama iz Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu s kraja 19. st., prvim arheološkim istraživanjima provedenima sredinom 20. st. pod vodstvom Ksenije Vinski-Gasparini u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Slavonije Osijek, zaštitnim istraživanjima osamdesetih i devedesetih godina 20. st. te novim istraživanjima i terenskim pregledima koji se provode od 2000. godine do danas. Istraživanja su pratile objave brojnih publikacija i radova kojma su se bilježili rezultati istraživačkih kampanja i nova saznanja o materijalnim ostacima ovog arheološkog razdoblja.
Posebno poglavlje posvećeno je starijoj fazi kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj te novim izazovima u njezinom proučavanju. Opisane su vremenske odrednice i karakteristike ovog razdoblja i zajednica koje su u tom vremenu boravile na području sjeverne Hrvatske (grupa Virovitica i grupa Barice-Gređani) te navedena obilježja njihovih naselja, grobalja, ostava, odnosa između grupa te kronologije.
Najopsežniji dio publikacije odnosi se na cjelinu prezentacije nalazišta na području Hrvatske prema njihovom zemljopisnom položaju povezanom uz veće rijeke (nalazišta uz Dravu, Savu i Dunav). Svako nalazište opisuje jedan autor. Navedene su glavne karateristike lokaliteta, a arheološki artefakti katalogizirani uz navod relevantnih podataka (materijal izrade, opis, dimenzije, mjesto čuvanja, inventarni broj, datacija te literatura).
Priložene su fotografije izložaka, situacijske fotografije, arhivske slike, panorame, detalji nalaza te fotografije arheoloških istraživanja.
Na kraju Publikacije navedena je bibliografija o starijoj fazi kasnoga brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 2. 2. 2016.
