by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 26, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1997.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Autor izložbe i teksta u katalogu: Zoran Gregl
Prijevod sažetka na engleski jezik: Barbara Smith-Demo
Fotografije: Nenad Kobasić, Dražen Pomykalo
Karte i crteži: Miljenko Gregl, Morena Želle
Jezik: hrvatski
Stranice: 88
ISBN 953-96043-7-0
Galerija fotografija [Foto: VJB]
Naslovnica kataloga ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Rimske nekropole sjeverne Hrvatske’ prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu 1997. godine kao dio programa obilježavanja 150. godišnjice osnutka Narodnog muzeja. Autor izložbe i kataloga je dr. sc. Zoran Gregl, muzejski savjetnik i voditelj Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Predgovoru, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ante Rendić-Miočević navodi okolnosti realizacije muzeološkog izložbenog projekta, čija je podloga, posebice Kataloga, Autorova doktorska disertacija, njegovi znanstveni i stručni prilozi vezani uz istraživanje rimske spomeničke baštine područja sjeverne Hrvatske i Zagreba te radovi ranijih istraživača (Ivan Kukuljević, Josip Klemenc, Marcel Gorenc, Branka Vikić-Belančić i dr.).
‘(…) Shodno tomu dobijeni rezultati doprinos su proučavanju različitih aspekata života u hrvatskom dijelu Gornje Panonije, poglavito na prostoru između rijeke Sutle na zapadu i Požeške kotline na istoku te današnje granice s Mađarskom na sjeveru i ličkog areala na jugu, u razdoblju od prvih desetljeća 1. st. po. Kr. do polovice 2. st. po. Kr. Na tom je prostoru registrirano sezdesetak nekropola iz tog vremena, što je autoru izložbe bilo neiscrpno vrelo podataka o životu ondašnjih stanovnika tog dijela Panonije.’
Iz Predgovora, Ante Rendić-Miočević
U Uvodu Autor opisuje povijesne okolnosti rimskog prodiranja na područje Panonske nizine u okviru osvajačkih pohoda te formiranje, djelovanje i opadanje civilizacijske razine provincije Panonije, uz navod karakteristika arheološke građe prezentirane Katalogom. Slijede poglavlja Povijest istraživanja, u kojem su kronološkim redoslijedom navedeni značajni istraživači i lokaliteti te Popis nalazišta, u kojem su nalazišta navedena abecednim redoslijedom, uz navod literature.
U poglavljima Obilježja nekropola, Nadgrobni spomenici i Oblici grobova opisane su karakteristike nekropola i grobnih cjelina prisutnih na području Gornje Panonije, iz kojih su potekli arheološki artefakti prezentirani u Katalogu. U potonjem poglavlju svaka grobna cjelina opisana uz prilog shematskog crteža radi vizualizacije konteksta.
Katalog sadrži numeriran popis izložala uz njihov opis te navod lokaliteta, inventarnog broja i dimenzija, od kojih je većina fotografirana (u Katalogu su dane crno-bijele fotografije, dok su ostale fotografije Publikacije u boji). Dio koji obuhvaća analizu materijala, podijeljen je prema vrsti nalaza i tipologiji (Urne, Keramički nalazi, Fibule, Novci, Dijelovi nošnje i nakit, Stakleni nalazi, Ostali nalazi).
Na kraju se nalaze Zaključak, sažetak na engleskom jeziku (Summary), Popis korištene literature te Bilješke.
Publikacija je tvrdo ukoričena i opremljena brojnim fotografijama u boji nalaza i postava Izložbe, crtežima, rekonstrukcijama te kartama.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Splitu, 26. ožujka 2016.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 24, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Muzej grada Zagreba, srijeda 16. ožujka 2016., 19 sati
Obavijest o otvorenju izložbe
Više o Lokalitetu na stranicama MGZ-a
Autor koncepcije izložbe i tekstova: Želimir Škoberne
Stručni suradnici na izložbi: Morena Želle, Aleksandra Bugar, Boris Bošković
Autor postava i grafičkog oblikovanja izložbe: Željko Kovačić
Suradnice na razradi grafike: Lana Kovačić, Lana Krpina
Lektura i korektura: Milena Bušić
Tehnička izvedba postava: Martin Duilo, Krešo Kupres, Tihomir Stančec, Mate Stipandžija, Goran Turk, Zdenko Turk, DamirŽivko, IvicaŽivko, studenti Anteo Bibić i Maja Bačić
Izrada terenske nacrtne dokumentacije: Morena Želle
Digitalizacija terenske nacrtne dokumentacije: Boris Bošković
Autori terenskih fotografija: Želimir Škoberne, Morena Želle, Ivan Cvitković, Miljenko Gregl, Boris Bošković
Fotografije postava izložbe: Željko Kovačić
Autor i grafička obrada izloženih fotografija: Miljenko Gregl
Pedagoški i andragoški program: Vesna Leiner
Konzerviranje i restauracija građe: Marina Gregl (keramika), RGZM Mainz (metal)
Galerija fotografija [autor VJB]
MGZ – Otvorenje izložbe ‘Budinjak’. Fotografija: VJB.
U Muzeju grada Zagreba, u srijedu 16. ožujka 2016. godine, otvorena je izložba kojom su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja nekropole i gradine starijeg željeznog doba lokaliteta Budinjak. Istraživanja je u razdoblju od 1995. do 2014. godine provodio muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba, Želimir Škoberne, autor izložbe.
Uz Autora, koji je naveo koncept izložbe te opisao tijek arheoloških istraživanja na lokalitetu Budinjak, kao i karakteristike samog Lokaliteta i njegovog položaja, prisutnima su se obratili i ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić te predstavnici Grada Zagreba i Ministarstva kulture.
Otvorenje izložbe bilo je iznimno posjećeno, a nisu izostali niti brojni kolege arheolozi te profesori čiji je predmet zanimanja prapovijesna (i antička) arheologija.
Izložba je postavljena na najvišem katu Muzeja, u potkrovlju, te prilagođena specifičnostima prostora. Izložba je koncepcijski podijeljena na tri cjeline; prva obuhvaća panoe prema godišnjim kampanjama istraživanja, drugu čine nalazi izloženi u staklenim vitrinama, a trećom su predstavljene tipološki podijeljene grupe metalnih i keramičkih nalaza postavljene u vitrinama ispod velikog natpisa ispisanog posebnim fontom koji vizualno djeluje zanimljivo, ali nije najbolji izbor s obzirom na čitljivost. [Radi velikog interesa i popriličnog broja posjetitelja, bila sam prisiljena Izložbu pogledati krećući se u obrnutom smjeru, ali to nije utjecalo na moju percepciju postava :).]
Potonja grupa nalaza nalazi se u mračnom dijelu prostorije, a izlošci su pozadinski osvijetljeni pa djeluju kao silhouette bez mogućnosti uočavanja detalja i njihovih površinskih ukrasa.
U jarko osvijetljenim vitrinima prezentirani su nalazi druge grupe izložaka koji obuhvaćaju i keramičke (urne) i metalne (nakit, konjanička oprema, oružje) artefakte u zajedničkom kontekstu.
Na brojnim panoima Lokalitet je prezentiran tekstom i slikom, a na samom početku nalazi se uvodni pano u obliku keramičke posude, na kojoj se nalazi naslov, a ispod su prikazane terenske fotografije. Smatram ovo vizualno rješenje vrlo prikladnim i asocijativnim, s obzirom da se na površini nalazi ‘artefakt’ dobiven arheološkim istraživanjem povijesnog razdoblja koje se nalazi pod zemljom, a termin ‘povijest’ može se odnositi na predmet istraživanja – konkretne nalaze starijeg željeznog doba, ali i na povijest dvadesetogodišnjeg tijeka istraživanja lokaliteta Budinjak.
Vendi Jukić Buča
U Splitu, 23. ožujka 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2014.
AMZ
Web
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Autor: Željko Demo
Prilog: Maja Bunčić
Fotografije: Igor Krajcar
Crteži: Miljenka Galić, Anita Ivanković
Jezik: hrvatski
Stranica: 141
ISBN 978-953-6789-87-0
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica kataloga ‘Zlato i srebro srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ prati istoimenu izložbu, koja je bila postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu u okviru većeg izložbenog projekta realiziranog u organizaciji arheoloških muzeja u Zagrebu, Zadru i Splitu.
Koncept izložbi definiran je 2011. godine, a realiziran 2014. Tijekom 2015. god. projektu su se priključili i Arheološki muzej Istre u Puli te Muzej Slavonije u Osijeku. Arheološka građa prikazana ovim izložbama i kataloški prezentirana obuhvaća reprezentativne izloške – pojedinačne artefakte, artefakte iz grobnih cjelina te skupne nalaze ili ostave blaga nastale u vremenu od oko 400. do oko 1500. godine.
Autor zagrebačke izložbe i kataloga je dr. sc. Željko Demo, muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, a prilog je napisala Maje Bunčić, viša kusosica spomenutog odjela.
Publikacija započinje Uvodnom riječi u kojoj ravnatelji navedenih ustanova, dr. sc. Jacqueline Balen (AMZ), mr. sc. Damir Kliškić (AMS) i dr. sc. Jakov Vučić (AMZD) navode koncept izložbenog projekta.
Posebno poglavlje odnosi se na 70. obljetnicu Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Obuhvaćen je pregled nastanka Arheološkog muzeja u Zagrebu, vremenskog razdoblja u kojem su se odvili značajni događaji na području muzejskog ustroja te proces prikupljanja i proučavanja muzejske građe. Srednjovjekovni odjel AMZ-a osnovan je po završetku 2. svjetskog rata. Kao samostalan odjel postoji i djeluje od 1945, gofine, odnosno od muzejskog preseljenja iz palače današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u zgradu na Zrinjevcu u kojoj se i danas nalazi. Danas se u zbirci Odjela čuva preko 6000 artefakata i kamenih spomenika koji pripadaju vremenskom rasponu od razdoblja seobe naroda do novog vijeka.
‘Odabrani dio ove bogate muzejske građe predstavlja se sada na izložbi ‘Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju u Zagrbeu’ (…) za Arheološki muzej u Zagrebu to je također i prigoda za obilježavanje i proslavu 70. obljetnice ustrojavanja Srednjovjekovnog odjela ali i najava početka stručnog rada i aktivnosti kojima je cilj, u nekoiko narednih godina, realizirati novi stalni postav Srednjega vijeka’.
Željko Demo
U istom poglavlju navedene su karakteristike zagrebačke izložbe i istaknuti najznačajniji izlošci po vitrinama.
Kataloški je prezentirano 30 izložaka. Navedeni podaci odnose se na porijeklo, dataciju, dimenzije, nalazište, stanje, mjesto čuvanja, inventarni broj i opis artefakta uz znanstvenu obradu s popisom litarature. Priložene su brojne fotografije cjelovitih artefakata te njihovi detalji i uvećani prikazi.
Katalog, kao i Izložba, završava artefaktom koji je, prema riječima dr. sc. Deme, muzejska osobitost –
‘sjajni zlatni pečatni prsten Tripka Buće uglednog Dubrovčana (Kotorana rodom), jedini primjerak dragocjenosti Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja čijem vlasniku znamo i ime’.
Prilog Maje Bunčić odnosi se na obradu ovog artefakta. Kao digresiju navodim činjenicu da iz ove plemenitaške obitelji Bucchia (Buća, Buča) potječe dr. sc. Berislav Buča, jedan od utemeljitelja portala Arheologije.hr i moj suprug, što čini i moju osobnu poveznicu s ovim povijesnim detaljem.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 3. 2. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Slavonije Osijek, 2011.
AMZ
Web
Za nakladnike: Zvonko Bojčić, Ante Rendić Miočević
Urednici kataloga: Marko Dizdar, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić
Autori izložbe: Sanjin Mihelić, Daria Ložnjak Dizdar
Autori tekstova i kataloških jedinica: Luka Bekić, Marko Dizdar, Tomislav Hršak, Goran Jakovljević, Snježana Karavanić, Daria Ložnjak Dizdar, Nives Majnarić Pandžić, Boško marijan, Marija Mihaljević, Sanjin Mihelić, Lidija Miklik Lozuk, Kornelija Minichreiter, Helena Nodilo, Lana Okroša Rožić, Silvija Salajić, Vladimir Sokol, Marina Šimek, Jasna Šimić
Prijevod: Sanjin Mihelić
Fotografije: Bruno Jobst, Fototeka Instituta za arheologiju Zagreb, Fototeka Arheološkog muzeja u Zagrebu
Crteži: Krešimir Rončević
Jezik: hrvatski
Stranica: 258
ISBN 978-953-7559-08-3
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica kataloga ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’. Fotografija: VJB.
Katalog ‘Starija faza kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj – novi izazovi’ prati istoimenu izložbu autora Sanjina Mihelića i Darie Ložnjak Dizdar, postavljenu od travnja do lipnja 2012. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Publikacija je podijeljena na četiri cjeline. U Uvodu se čitatelju obraćaju Autori izložbe navodeći njezin kontekst i ciljteve.
‘Cilj ove izložbe bio je predstaviti dva stoljeća (1300. – 1100. god. pr. Kr.) u kojem su se na prostoru sjeverne Hrvatske formirale jugoistočne grupe kulture polja sa žarama koja je obilježila kasno brončano doba Europe (1300.-800. god. pr. Kr.’
Iz Uvoda, Daria Ložnjak Dizdar, Sanjin Mihelić
Poglavlje Povijest istraživanja obuhvaća podatke o prvom spomenu nalaza starije faze kulture polje sa žarama iz Narodnog Zemaljskog Muzeja u Zagrebu s kraja 19. st., prvim arheološkim istraživanjima provedenima sredinom 20. st. pod vodstvom Ksenije Vinski-Gasparini u suradnji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Slavonije Osijek, zaštitnim istraživanjima osamdesetih i devedesetih godina 20. st. te novim istraživanjima i terenskim pregledima koji se provode od 2000. godine do danas. Istraživanja su pratile objave brojnih publikacija i radova kojma su se bilježili rezultati istraživačkih kampanja i nova saznanja o materijalnim ostacima ovog arheološkog razdoblja.
Posebno poglavlje posvećeno je starijoj fazi kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj te novim izazovima u njezinom proučavanju. Opisane su vremenske odrednice i karakteristike ovog razdoblja i zajednica koje su u tom vremenu boravile na području sjeverne Hrvatske (grupa Virovitica i grupa Barice-Gređani) te navedena obilježja njihovih naselja, grobalja, ostava, odnosa između grupa te kronologije.
Najopsežniji dio publikacije odnosi se na cjelinu prezentacije nalazišta na području Hrvatske prema njihovom zemljopisnom položaju povezanom uz veće rijeke (nalazišta uz Dravu, Savu i Dunav). Svako nalazište opisuje jedan autor. Navedene su glavne karateristike lokaliteta, a arheološki artefakti katalogizirani uz navod relevantnih podataka (materijal izrade, opis, dimenzije, mjesto čuvanja, inventarni broj, datacija te literatura).
Priložene su fotografije izložaka, situacijske fotografije, arhivske slike, panorame, detalji nalaza te fotografije arheoloških istraživanja.
Na kraju Publikacije navedena je bibliografija o starijoj fazi kasnoga brončanog doba u sjevernoj Hrvatskoj.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 2. 2. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2012.
AMZ
Web
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Urednik: Tomislav Bilić
Recenzenti: Ivan Mirnik, hrvoje Gračanin
Prijevod: Ivan Mirnik
Fotografije: Davor Margetić
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 89
ISBN 978-953-6789-68-9
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Skupni nalaz kasnorimskog novca iz Treštanovaca’. Fotografija: VJB.
Monografija Davora Margetića ‘Skupni nalaz kasnorimskog novca iz Treštanovaca’ objavljena je kao 10. svezak muzejske edicije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu AMZ-a.
U Proslovu Jacqueline Balen, tadašnja ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu , navodi okolnosti objave Publikacije te predstavlja njezine autore; Tomislav Bilić kustos je i voditelj Numizmatičkog odjela Muzeja, a Davor Margetić zaposlen je u zvanju znanstvenog savjetnika na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i voditelj laboratorija za fizikalno-organsku kemiju te se bavi teorijskom i fizikalno-organskom kemijom.
‘Rođen je u Požegi te stoga niti ne začuđuje što je ljubav prema rodnom kraju odredila njegovo zanimanje za stari novac ‘Zlatne doline’. Zajedno s bratom (blizancem) Daliborom dijeli isti hobi – numizmatiku te je autor ili koautor 30 numizmatičkih članaka (popularni, stručni i izvorni znanstveni radovi) te oko 200 novinskih članaka.’
Iz Predgovora, Jacqueline Balen
U uvodnom poglavlju, posvećenom rimskodobnom nalazištu na Treštanovačkoj Gradini, autor Tomislav Bilić prezentira dio Požeške kotline, poznatom po nalazu rimskog novca. Autor donosi pregled povijesti istraživanja ovog područja te navodi najznačajnija otkrića i nalaze, a priložene su fotografije istraživanja provedenih krajem 19. st. i zanimljivih nalaza (brončana vaga i olovna votivna pločica).
Svoj prilog Davor Margetić započinje Zahvalom i Uvodom u kojem u kratkim crtama navodi okolnosti prvog spomena lokaliteta, podatke o prvim provedenim istraživanjima i sustavnim arheološkim iskopavanjima od strane Muzeja Požeške kotline. Veće cjeline posvećene su okolnostima nalaza, sastavu ostave, analizi prema kovanicama, metrologiji te posebno zanimljivim primjercima. Priloženi su brojni grafikoni i table kojima su prikazani odreženi odnosi. Slijedi popis kratica i literature te Katalog prema vladarima koji su ih kovali (ukupno 1846).
Na kraju publikacije nalaze se table s obostranim fotografijama pojedinih primjeraka.
Publikacija je velikog formata i tvrdo ukoričena.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 3. 2. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1945.
AMZ
Web
Jezik: njemački, hrvatski
Stranica: 210
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Die Burg Vučedol’. Fotografija: VJB.
Monografija Roberta Rudolfa Schmidta ‘Die Burg Vučedol’ kapitalno je djelo hrvatske prapovijesne arheologije objavljeno 1945. godine kao Ausgabe des Kroatischen Archäologischen Staatsmuseums in Zagreb (današnjeg Arheološkog muzeja u Zagrebu). Publikacija predstavlja najstariju knjigu u izdanju Arheološkog muzeja u Zagrebu, raritetnu publikaciju, koja je još uvijek dostupna u prodaji izravno od izdavača.
O lokalitetu Vučedol do danas su napisane brojne publikacije kojima su autori znameniti hrvatski i strani stručnjaci. Djelo R. R. Schmidta i danas je nezaobilazna startna pozicija za proučavanje ovog arheološkog lokaliteta.
U predgovoru Izdavača navode se okolnosti početka sustavnih istraživanja na lokalitetu Vučedol. Prve nalaze s Vučedola, koji se čuvaju u AMZ-u, darovala je obitelj Streim iz Vukovara, a prva iskopavanja započeo je arheolog i ravnatelj zagrebačkog Arheološkog kuzeja Josip Brunšmid. Njemački prethistoričar Moritz Hoernes definirao je posebni keramički stil kasnog neolitika vučedolskog lokaliteta. Nasljednik J. Brunšmida na mjestu ravnatelja AMZ-a, Viktor Hoffiller, posvetio je čitav svezak korpusa antičkih vaza (Corpus Vasorum Antiquorum) vučedolskoj keramici 1933. godine. Iste godine R. R. Schmidt, u dogovoru s Viktorom Hoffilerom, započinje iskopavanja na Vučedolu. Upraviteljstvo navodi lokalne obitelji i vlasteline koji su, uz AMZ, potpomagali istraživanje, ustupajući svoju zemlji ili financijskim doprinosom. Navedeni su i stručnjaci koji su u to vrijeme vršili iskopavanja, uz posebnu zahvalu Viktoru Hoffileru, koji je omogućio da većina nalaza pripadne zbirci AMZ-a.
‘Arheoložki je muzej osim stvarnih troškova davao za izkapanje i potrebne stručnjake, koji su pod vodstvom R. R. Schmidta vršili izkapanja. Ti su stručnjaci – dr. Josip Klemenc, kusos Muzeja i dr. Antun Bauer, sveučilišni asistent, kojima se pridružio i dr. Vladimir Milojčić – uložili mnogo dobre volje i napora, da posljedci izkapanja budu što bolji i obiliniji. A gospoda de. Josip Poljak, upravitelj geološko-paleontološkog muzeja, dr. Mihovil Gračanin, sveučilišni profesor, dr. Ljudevit Barić, sveučilišni profesor i dr. Matej Ferrich, pomoćni sveučilišni nastavnik izvršili su nakon izkapanja potrebne stručne analize. Svima njima duguje muzej veliku hvalu.’
Iz Predgovora, Upraviteljstvo
U Predgovoru pisca Autor navodi okolnosti provođenja arheoloških istraživanja na Vučedolu, kao i objave publikacije, uz brojne zahvale.
Publikacija podijeljena na tri dijela, započinje sadržajem i popisom ispravki. Prvi dio posvećen je Lokalitetu, a opisani su: njegov položaj i krajolik, tijek iskopavanja, stratigrafski slojevi, karakteristike utvrda, građevina i nastambi te njihove rekonstrukcije, podrumi, jame i grobovi te različite vrste keramike.
Drugi dio posvećen je kameno-bakrenodobnom razdoblju na hrvatskom području između Dunava, Drave i Save, uz osvrt na najznačajnije kulture i njihove lokalitete te nalaze.
U trećem dijelu navode se antropološke karakteristike onodobnih ljudi na spomenutom području.
Na koncu se nalazi Sažetak na hrvatskom jeziku, koji je napisao Mirko Šeper, profesor i suradnik R. R. Schmidta tijekom iskopavanja, uz indeks slikovnih priloga i tabli s fotografijama, koje su priložene unutar stražnjih korica.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 5. 2. 2016.
