Muzej grada Zagreba, srijeda 16. ožujka 2016., 19 sati
Obavijest o otvorenju izložbe
Više o Lokalitetu na stranicama MGZ-a
Autor koncepcije izložbe i tekstova: Želimir Škoberne
Stručni suradnici na izložbi: Morena Želle, Aleksandra Bugar, Boris Bošković
Autor postava i grafičkog oblikovanja izložbe: Željko Kovačić
Suradnice na razradi grafike: Lana Kovačić, Lana Krpina
Lektura i korektura: Milena Bušić
Tehnička izvedba postava: Martin Duilo, Krešo Kupres, Tihomir Stančec, Mate Stipandžija, Goran Turk, Zdenko Turk, DamirŽivko, IvicaŽivko, studenti Anteo Bibić i Maja Bačić
Izrada terenske nacrtne dokumentacije: Morena Želle
Digitalizacija terenske nacrtne dokumentacije: Boris Bošković
Autori terenskih fotografija: Želimir Škoberne, Morena Želle, Ivan Cvitković, Miljenko Gregl, Boris Bošković
Fotografije postava izložbe: Željko Kovačić
Autor i grafička obrada izloženih fotografija: Miljenko Gregl
Pedagoški i andragoški program: Vesna Leiner
Konzerviranje i restauracija građe: Marina Gregl (keramika), RGZM Mainz (metal)
Galerija fotografija [autor VJB]
MGZ – Otvorenje izložbe ‘Budinjak’. Fotografija: VJB.
U Muzeju grada Zagreba, u srijedu 16. ožujka 2016. godine, otvorena je izložba kojom su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja nekropole i gradine starijeg željeznog doba lokaliteta Budinjak. Istraživanja je u razdoblju od 1995. do 2014. godine provodio muzejski savjetnik Muzeja grada Zagreba, Želimir Škoberne, autor izložbe.
Uz Autora, koji je naveo koncept izložbe te opisao tijek arheoloških istraživanja na lokalitetu Budinjak, kao i karakteristike samog Lokaliteta i njegovog položaja, prisutnima su se obratili i ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić te predstavnici Grada Zagreba i Ministarstva kulture.
Otvorenje izložbe bilo je iznimno posjećeno, a nisu izostali niti brojni kolege arheolozi te profesori čiji je predmet zanimanja prapovijesna (i antička) arheologija.
Izložba je postavljena na najvišem katu Muzeja, u potkrovlju, te prilagođena specifičnostima prostora. Izložba je koncepcijski podijeljena na tri cjeline; prva obuhvaća panoe prema godišnjim kampanjama istraživanja, drugu čine nalazi izloženi u staklenim vitrinama, a trećom su predstavljene tipološki podijeljene grupe metalnih i keramičkih nalaza postavljene u vitrinama ispod velikog natpisa ispisanog posebnim fontom koji vizualno djeluje zanimljivo, ali nije najbolji izbor s obzirom na čitljivost. [Radi velikog interesa i popriličnog broja posjetitelja, bila sam prisiljena Izložbu pogledati krećući se u obrnutom smjeru, ali to nije utjecalo na moju percepciju postava :).]
Potonja grupa nalaza nalazi se u mračnom dijelu prostorije, a izlošci su pozadinski osvijetljeni pa djeluju kao silhouette bez mogućnosti uočavanja detalja i njihovih površinskih ukrasa.
U jarko osvijetljenim vitrinima prezentirani su nalazi druge grupe izložaka koji obuhvaćaju i keramičke (urne) i metalne (nakit, konjanička oprema, oružje) artefakte u zajedničkom kontekstu.
Na brojnim panoima Lokalitet je prezentiran tekstom i slikom, a na samom početku nalazi se uvodni pano u obliku keramičke posude, na kojoj se nalazi naslov, a ispod su prikazane terenske fotografije. Smatram ovo vizualno rješenje vrlo prikladnim i asocijativnim, s obzirom da se na površini nalazi ‘artefakt’ dobiven arheološkim istraživanjem povijesnog razdoblja koje se nalazi pod zemljom, a termin ‘povijest’ može se odnositi na predmet istraživanja – konkretne nalaze starijeg željeznog doba, ali i na povijest dvadesetogodišnjeg tijeka istraživanja lokaliteta Budinjak.
Vendi Jukić Buča
U Splitu, 23. ožujka 2016.
