by PRESS | Feb 9, 2022 | Arheološki muzej Istre, Muzeji, PRESS, Pula, Susreti, U Hrvatskoj
Rekonstrukcija pulskog Malog rimskog kazališta odvija se već dulje od pola godine, a trebala bi biti završena tijekom ljeta. Riječ je o jedinstvenom pothvatu na domaćoj kulturnoj baštini; to jedini antički teatar u Hrvatskoj, a njegovo vraćanje izvornoj namjeni stajat će preko 20 milijuna kuna.
Uz postojeće antičke ostatke, djelomično će se rekonstruirati originalne dimenzije građevine, koje su bile znatno veće od današnjih. To je moguće učiniti u dva segmenta polukružnog gledališta, dok su na preostalom prostoru od antike naovamo niknule nove građevine: Sveučilišna biblioteka i Kaštel.
Segmenti punih dimenzija tribina napravljeni su od željezne konstrukcije; postavljanje je južne strane pri kraju, a potom slijedi sjeverna. U konačnici će Malo rimsko kazalište moći primiti između 1200 i 1500 gledatelja, što je po prilici polovica izvornog kapaciteta.
Niži dio gledališta, koji je djelomično sačuvao originalni nagib terena ali je nestao kamen od kojih su bile izgrađene stube, nadoknađen je stubama od bijelog betona. Njihova površina trenutno se pod zaštitnom oplatom, kako se ne bi oštetile tijekom izvođenja drugih radova.
Iznimno je važno da je cijeli zahvat reverzibilan: sve izvedeno moguće je ukloniti, i lokaciju vratiti u prvobitno stanje.
Prije rekonstrukcije i istodobno s njom obavlja se i konzervacija i restauracija ne samo Malog rimskog kazališta, već i drugih nalaza koji su otkriveni tijekom njegovog iskopavanja.
Jedan od detalja koji svjedoči o složenosti projekta je da je sama lokacija, u starogradskoj jezgri, zbog uskih ulica jedva pristupačna mehanizaciji neophodnoj za izvođenje radova.
Uz Arenu, Malo rimsko kazalište bit će najreprezentativniji pulski auditorij. U njemu će se održavati koncerti, kazališne predstave, projekcije na preko 330 četvornih metara velikom ekranu postavljenom na stražnjoj strani muzejske zgrade.
U planu je u njega vratiti i duh izvornog vremena: Arheološki muzej Istre planira osnovati međunarodni festival antičke drame, te tako Puli osigurati još jedan jedinstven kulturni događaj po kojem će biti prepoznata na karti relevantnih kulturnih destinacija.
Fotografija preuzeta s Wikipedie
Info:
AMI PRESS
by PRESS | Feb 5, 2022 | Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Konferencije, PRESS, Stručni, Susreti
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu
poziva Vas da sudjelujete na
II. skupu hrvatske ranokršćanske arheologije
HRRANA II
koji će se održati
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
16. – 18. ožujka 2023.
Prvi skup hrvatske ranokršćanske arheologije, održan 2018. u Zagrebu, bio je vrlo uspješan. Ne samo stoga što je u njemu sudjelovalo 35 hrvatskih znanstvenika s više nego relevantnim izlaganjima i s odjekom u zemlji i inozemstvu, nego i zbog ozračja koje na njemu vladalo.
Brojne rasprave, preispitivanja, kao i znanstvena, stručna i praktična pitanja pokazale su koliko je takav skup bio potreban.
Prilikom zatvaranja skupa organizatori su obećali brzu objavu zbornika radova i najavili da će najkasnije za pet godina organizirati slijedeći skup.
2020. godine objavljen je HRRANA I – zbornik 1. skupa ranokršćanske arheologije kojim su javnosti prikazani radovi sudionika skupa, čime je bilo ostvareno prvo obećanje. Ovim pozivom započinjemo s ostvarivanjem i drugog obećanja.
Organiziranjem skupa HRRANA II nastavljamo promovirati ranokršćanske lokalitete, spomenike, arhitekturu, krajobraz, ikonografiju, epigrafiju, povijest ranoga kršćanstva, kao i predstavljati recentna arheološka istraživanja i različite istraživačke i metodološke probleme ranokršćanske arheologije.
Pozivamo znanstvenike da predstave svoje teme u obliku pojedinačnih predavanja ili priloga na posterima na hrvatskom ili engleskom jeziku. Namjera organizatora je i objava zbornika radova sa skupa. Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija.
Naslove i sažetke predavanja ili postera od maksimalno 250 riječi molimo poslati elektronskom poštom do 1. rujna 2022. na adresu hrrana@ffzg.hr.
Obavijesti o prihvaćenim prijedlozima i preliminarnom programu skupa bit će objavljeni tijekom listopada 2022. godine na službenim stranicama skupa https://hrrana.ffzg.unizg.hr
Organizatori skupa
Domagoj Tončinić, Iva Kaić, Vinka Matijević, Mirna Cvetko
Info:
FFZG (PRESS)
by PRESS | Feb 2, 2022 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
U “Prozoru u prošlost” Arheološkog muzeja Istre otvorena je izložba voditeljice Zbirke podvodne arheologije Ide Koncani Uhač “Spuštaj sidro!”.
Nastanak sidra, predmeta čija se masovna upotreba podrazumijeva već desetljećima, nije bio nimalo jednostavan. U početku se za tu svrhu koristila košara napunjena kamenjem, ili pak samo kamen, kao što možemo pročitati u najranijem tekstu koji spominje takav predmet, Homerovoj “Odiseji”, negdje između 8. i 6. stoljeća prije naše ere. Iz kamenih sidara postupno su se razvila kameno-drvena, a oko 500. godine prije naše ere zamijenila su ih olovno-drvena.
Arheološki muzej Istre posjeduje nekoliko sidara. Ustanovi su ih uglavnom donirali ronioci.
Na izložbi “Prozor u prošlost”, u izlogu Carrarine 4 u Puli, izložena su tri eksponata. Dva sidra pronađena u istarskom podmorju, te srebrnjak iz vremena rimskog cara Tita, s prikazom dupina omotanog oko sidra. Uz ovaj se prikaz veže izreka “Festina lente”, “Žuri polako”. Odnosi se na promišljeno donošenje odluka. Osim što je nužan uporabni predmet, sidro, nevelik rekvizit koji sprečava da brodovi ne odlutaju na pučinu, od samog je svog nastanka imalo i duboko simboličko značenje.
Ovaj se postav može pogledati do lipnja 2022.
Info:
AMI PRES
by PRESS | Feb 2, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Popularni, PRESS, Radionice, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu održat će nove radionice Zagrebačke egiptološke škole kao dio cjelogodišnjeg programa kojim obilježavamo 100. obljetnicu od otkrića Tutankhamonove grobnice. Osim ZEŠ radionica (ZEŠ – na staroegipatskom riječ za pisara), tijekom 2022. godine održat će se Tjedan Tutankhamona, otvaranje dodatnih soba na izložbi Virtualni stari Egipat i predavanja stranih i domaćih stručnjaka.
Krajem 2021. godine za bivše polaznike Zagrebačke egiptološke škole organizirane su prve ZEŠ radionice. Pet tematskih radionica iz starog Egipta obuhvatile su upoznavanje s radom kustosa, o povijesti Egipatske zbirke u Arheološkom muzeju u Zagrebu i o njenoj zaštiti, istraživanje jednog od najpoznatijih egipatskih mitova „Spor Horusa i Seta“, analizu egipatskog božanstva pisma i mudrosti Tota, načine čitanja i istraživanja stela, pri čemu su polaznici pročitali jednu od stela iz Egipatske zbirke.
Polaznici su pokazali naučeno pokušavajući utvrditi porijeklo i dataciju najrecentnije dopune Egipatskoj zbirci – dječje maske od kartonaže (smjesa od papirusa i blata koja je nanesena na mumificirano tijelo, umotano u lanene trake, slična današnjem kartonu, pogodna za bojanje i pisanje).
Tijekom ZEŠ radionica polaznici su imali priliku naučili pravilno rukovati predmetima iz starog Egipta. S obzirom na to da posao muzejskih stručnjaka u radu s predmetima predviđa i ostvarivanje direktnog kontakta, pažljivim i pravilnim rukovanjem s predmetima sprječavaju se oštećenja kako bi se predmeti očuvali.
Voditelj ZEŠ radionica je Porin Šćukanec Rezniček, egiptolog, stručni suradnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. Čitanje i istraživanje stela prezentirala je doktorandica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tatjana Kuznicova.
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Jan 31, 2022 | Izložbe, Muzeji, PRESS, SLO Narodni muzej Slovenije, U Europi
Na razstavi in v spremni knjižici predstavljamo limoške križe in njim sorodne lokalno izdelane primerke z območja današnje Slovenije.
Limoški križi
Limoški križ je izraz za tip križev, ki so jih izdelovali v delavnicah v Limogesu na jugozahodu Francije. Tam je bilo že v zgodnjem srednjem veku, od 6. stoletja dalje, pomembno zlatarsko središče, v 12. in 13. stoletju pa je bil Limoges eno najpomembnejših središč proizvodnje emajliranih predmetov v Evropi. Limoški izdelki so bili zelo priljubljeni in na začetku 13. stoletja so se hitro širili po vsej Evropi. Poleg kakovosti limoških izdelkov je k njihovi distribuciji pripomogla tudi geografska lega tega središča, saj je Limoges ob romarski poti, ki vodi iz Pariza v Santiago de Compostela.
Na začetku 13. stoletja so po zgledu limoških delavnic tovrstne križe začeli izdelovati tudi drugod. Nekaj takšnih delavnic je bilo zagotovo tudi v srednjeevropskem prostoru.
Križani s kraljevsko krono na glavi kot Kristus Kralj (Christus Regnans) ikonografsko prestoluje s križa. Takšne križane so umeščali na procesijske križe, oltarne križe, platnice knjig ali na relikviarije oziroma so jih lahko prilagali imenitnejšim pokojnikom v grob.
Limoški križi na Slovenskem
Na slovenskem ozemlju poznamo štiri primerke križanih, ki tipsko ustrezajo križanim iz limoških delavnic oziroma delavnic, ki so nastale pod njihovim vplivom. Križ s križanim iz Lokve na Krasu (s konca 12. ali začetka 13. stoletja) je najstarejši med slovenskimi primerki. Drugi trije križani, z Vrzdenca pri Horjulu, iz Kopra in Breginja, so izdelani v prvi polovici 13. stoletja, so brez križa in likovno skoraj enaki.
Limoško razpelo iz Lokve na Krasu je edini nedvomni izdelek limoških delavnic na Slovenskem: izdelano je izjemno kakovostno in ima dobro vidne najmanjše detajle. Za preostale tri, manjše in bolj preprosto izdelane, domnevamo, da gre za nekoliko poznejše izdelke lokalnih delavnic iz srednjeevropskega območja, ki so nastale pod vplivom Limogesa. Križana z Vrzdenca in iz Breginja izvirata morda celo iz istega kalupa.
Domnevamo, da je tovrstnih predmetov na našem ozemlju še več, predvsem v zasebni lasti.
Vodeni ogledi
Torek, 8. februarja 2022, ob 16. uri: vodeni ogled z avtorji razstave (v okviru praznovanja slovenskega kulturnega praznika)
Število udeležencev je omejeno, obvezne prijave na info@nms.si ali 051 253 781.
Info:
NMSL PRESS
