by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2012.
AMZ
Web
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Urednik: Tomislav Bilić
Recenzenti: Ivan Mirnik, hrvoje Gračanin
Prijevod: Ivan Mirnik
Fotografije: Davor Margetić
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 89
ISBN 978-953-6789-68-9
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Skupni nalaz kasnorimskog novca iz Treštanovaca’. Fotografija: VJB.
Monografija Davora Margetića ‘Skupni nalaz kasnorimskog novca iz Treštanovaca’ objavljena je kao 10. svezak muzejske edicije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu AMZ-a.
U Proslovu Jacqueline Balen, tadašnja ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu , navodi okolnosti objave Publikacije te predstavlja njezine autore; Tomislav Bilić kustos je i voditelj Numizmatičkog odjela Muzeja, a Davor Margetić zaposlen je u zvanju znanstvenog savjetnika na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i voditelj laboratorija za fizikalno-organsku kemiju te se bavi teorijskom i fizikalno-organskom kemijom.
‘Rođen je u Požegi te stoga niti ne začuđuje što je ljubav prema rodnom kraju odredila njegovo zanimanje za stari novac ‘Zlatne doline’. Zajedno s bratom (blizancem) Daliborom dijeli isti hobi – numizmatiku te je autor ili koautor 30 numizmatičkih članaka (popularni, stručni i izvorni znanstveni radovi) te oko 200 novinskih članaka.’
Iz Predgovora, Jacqueline Balen
U uvodnom poglavlju, posvećenom rimskodobnom nalazištu na Treštanovačkoj Gradini, autor Tomislav Bilić prezentira dio Požeške kotline, poznatom po nalazu rimskog novca. Autor donosi pregled povijesti istraživanja ovog područja te navodi najznačajnija otkrića i nalaze, a priložene su fotografije istraživanja provedenih krajem 19. st. i zanimljivih nalaza (brončana vaga i olovna votivna pločica).
Svoj prilog Davor Margetić započinje Zahvalom i Uvodom u kojem u kratkim crtama navodi okolnosti prvog spomena lokaliteta, podatke o prvim provedenim istraživanjima i sustavnim arheološkim iskopavanjima od strane Muzeja Požeške kotline. Veće cjeline posvećene su okolnostima nalaza, sastavu ostave, analizi prema kovanicama, metrologiji te posebno zanimljivim primjercima. Priloženi su brojni grafikoni i table kojima su prikazani odreženi odnosi. Slijedi popis kratica i literature te Katalog prema vladarima koji su ih kovali (ukupno 1846).
Na kraju publikacije nalaze se table s obostranim fotografijama pojedinih primjeraka.
Publikacija je velikog formata i tvrdo ukoričena.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 3. 2. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 21, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 1945.
AMZ
Web
Jezik: njemački, hrvatski
Stranica: 210
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Die Burg Vučedol’. Fotografija: VJB.
Monografija Roberta Rudolfa Schmidta ‘Die Burg Vučedol’ kapitalno je djelo hrvatske prapovijesne arheologije objavljeno 1945. godine kao Ausgabe des Kroatischen Archäologischen Staatsmuseums in Zagreb (današnjeg Arheološkog muzeja u Zagrebu). Publikacija predstavlja najstariju knjigu u izdanju Arheološkog muzeja u Zagrebu, raritetnu publikaciju, koja je još uvijek dostupna u prodaji izravno od izdavača.
O lokalitetu Vučedol do danas su napisane brojne publikacije kojima su autori znameniti hrvatski i strani stručnjaci. Djelo R. R. Schmidta i danas je nezaobilazna startna pozicija za proučavanje ovog arheološkog lokaliteta.
U predgovoru Izdavača navode se okolnosti početka sustavnih istraživanja na lokalitetu Vučedol. Prve nalaze s Vučedola, koji se čuvaju u AMZ-u, darovala je obitelj Streim iz Vukovara, a prva iskopavanja započeo je arheolog i ravnatelj zagrebačkog Arheološkog kuzeja Josip Brunšmid. Njemački prethistoričar Moritz Hoernes definirao je posebni keramički stil kasnog neolitika vučedolskog lokaliteta. Nasljednik J. Brunšmida na mjestu ravnatelja AMZ-a, Viktor Hoffiller, posvetio je čitav svezak korpusa antičkih vaza (Corpus Vasorum Antiquorum) vučedolskoj keramici 1933. godine. Iste godine R. R. Schmidt, u dogovoru s Viktorom Hoffilerom, započinje iskopavanja na Vučedolu. Upraviteljstvo navodi lokalne obitelji i vlasteline koji su, uz AMZ, potpomagali istraživanje, ustupajući svoju zemlji ili financijskim doprinosom. Navedeni su i stručnjaci koji su u to vrijeme vršili iskopavanja, uz posebnu zahvalu Viktoru Hoffileru, koji je omogućio da većina nalaza pripadne zbirci AMZ-a.
‘Arheoložki je muzej osim stvarnih troškova davao za izkapanje i potrebne stručnjake, koji su pod vodstvom R. R. Schmidta vršili izkapanja. Ti su stručnjaci – dr. Josip Klemenc, kusos Muzeja i dr. Antun Bauer, sveučilišni asistent, kojima se pridružio i dr. Vladimir Milojčić – uložili mnogo dobre volje i napora, da posljedci izkapanja budu što bolji i obiliniji. A gospoda de. Josip Poljak, upravitelj geološko-paleontološkog muzeja, dr. Mihovil Gračanin, sveučilišni profesor, dr. Ljudevit Barić, sveučilišni profesor i dr. Matej Ferrich, pomoćni sveučilišni nastavnik izvršili su nakon izkapanja potrebne stručne analize. Svima njima duguje muzej veliku hvalu.’
Iz Predgovora, Upraviteljstvo
U Predgovoru pisca Autor navodi okolnosti provođenja arheoloških istraživanja na Vučedolu, kao i objave publikacije, uz brojne zahvale.
Publikacija podijeljena na tri dijela, započinje sadržajem i popisom ispravki. Prvi dio posvećen je Lokalitetu, a opisani su: njegov položaj i krajolik, tijek iskopavanja, stratigrafski slojevi, karakteristike utvrda, građevina i nastambi te njihove rekonstrukcije, podrumi, jame i grobovi te različite vrste keramike.
Drugi dio posvećen je kameno-bakrenodobnom razdoblju na hrvatskom području između Dunava, Drave i Save, uz osvrt na najznačajnije kulture i njihove lokalitete te nalaze.
U trećem dijelu navode se antropološke karakteristike onodobnih ljudi na spomenutom području.
Na koncu se nalazi Sažetak na hrvatskom jeziku, koji je napisao Mirko Šeper, profesor i suradnik R. R. Schmidta tijekom iskopavanja, uz indeks slikovnih priloga i tabli s fotografijama, koje su priložene unutar stražnjih korica.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 5. 2. 2016.
by PRESS | Mar 21, 2016 | Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Monografije, Muzejski dokumentacijski centar, PRESS, Publikacije, Stručna literatura
Zagreb, 21.3.2016.
Muzej kao medij
U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba, objavljen je novi broj stručno znanstvene publikacije Muzeologija, posvećen temi muzejske komunikacije: muzejskim izložbama kao najsnažnijim komunikacijskim sredstvom i ulozi muzeja kao medija u suvremenom društvu. U sklopu 52. broja Muzeologije, koju urednički potpisuje Višnja Zgaga, ravnateljica MDC-a, objavljena je doktorska disertacija Željke Miklošević pod nazivom „Muzejska izložba i stvaranje značenja“.
Uloga i poslanje muzeja u društvu, smisao i razlog njegova postojanja predmet su promišljanja teoretičara kulture, sociologa, antropologa i dakako muzeologa. Taj zamah preispitivanja muzeja potaknut je prvenstveno prepoznavanjem muzeja kao važne informacijske i komunikacijske točke. U središtu teorijskog razmatranja našla se muzejska izložaba kao najsnažniji komunikacijski ambijent i izvor znanja. Autorica u svijet muzeja uvodi novi znanstveni okvir – društveno-semiotičku teoriju multimodalne komunikacije koja interpretira izložbu kao živ prostor različitih sastavnica, od koje sve utječu na posjetitelja i na njegovu percepciju i interpretaciju sadržaja.
Valjanost ove paradigme provjerena je na primjerima izložbenih projekata 9 zagrebačkih muzeja – Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Tiflološkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Muzeja suvremene umjetnosti i Tehničkog muzeja . Pritom su izložbe i stalni postavi analizirani kao materijalno oblikovani medijski konteksti, a vodstva koja provode vodiči muzeja promatrani su kao interpersonalni oblici komunikacije.
Posebna vrijednost ovog broja Muzeologije jest u sveobuhvatnoj analizi korisničkog poimanja muzeja, koje s obzirom na načine prezentacije, upotrijebljene medije i značenja koja se njime prenose, može biti iznimno korisna muzejskim stručnjacima za potvrđivanje pozitivnih primjera i za ponovno oblikovanje onih izložaka koje ne ispunjavaju namjeravane komunikacijske ciljeve, čime bi muzejska praksa u Hrvatskoj trebala dobiti novu kvalitetu.
Miklošević je izložbenu praksu hrvatskih muzeja prikazala u cjelovitom društvenom kontekstu i njegovu prožimanju s ostalim kulturnim praksama, zaključivši kako će se muzeji u budućnosti morati usmjeriti prema današnjim potrebama društva i svoju komunikaciju o baštini pretvoriti u komunikaciju s pomoću baštine. To će u konačnici otvoriti mnogo veći broj tema koje će proširiti iskustva, poticati na propitivanje i pozvati na kritiku, ne samo baštine, nego društva i pojedinca općenito.
Muzeologiju 52. možete kupiti u Muzejskom dokumentacijskom centru u Ilici 44 u Zagrebu ili naručiti direktno na mail financije@mdc.hr , po cijeni od 150 kn.
MDC – Naslovnica publikacije ‘Muzej kao medij’. Ustupio: MDC PRESS.
Izvor
MDC PRESS
by PRESS | Mar 21, 2016 | Monografije, Muzeji, PRESS, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
Sreda, 23. 3. 2016, ob 18. uri
Dogodki
Narodni muzej Slovenije – Metelkova
Predstavitev knjige: PLEMIŠKE RODBINE NA SLOVENSKEM, 16. stoletje, 1. del
Založba Viharnik vas vljudno vabi na predstavitev knjige dr. Miha Preinfalka:
Plemiške rodbine na Slovenskem: 16. stoletje, 1. del. Knjigo boste lahko kupili po znižani ceni.
Veselimo se srečanja z vami!
Izvor
NMS PRESS
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 20, 2016 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre, Pula, 2015.
AMI
Web
Tip: monografija
Za izdavača: Darko Komšo
Tajnica uredništva: Adriana Gri Štorga
Autori: Bernhard Hänsel, Kristina Mihovilić, Biba Teržan
Prilozi: Claudia Gerling, Helmut Kroll, Damir Matošević, Igor Medarić, Branko Mušič, Douglas Price, Barbara Tessman, Ratko Urankar, Bernhard Weninger
Akvareli: S. Kuprella
Prilozi: S. Nettekoven, A. Hellmuth, S. Kuprella. R. Urankar. M. Schenelle, M. Jereb
Fotografije: Arhiv Arheološkog muzeja Istre (Pula), Arhiv Goriškog muzeja (Nova Gorica), O. Braasch, M. Črešnar, K. Fittschen, B. Hänsel, A. Klarić, D. Matošević, K. Mihovilić, B. Mušić, R. Pasternak, M. Roeder, M. Schnelle, S. Schwenzer, B. Teržan, O. Thiel, R. Urankar
Crteži i kompjuterska obrada: B. Bratković, M. Črešnar, S. Gerling, R. Hänl, B. Hänsel, A. Hellmuth, M. Jereb, D. Komšo, P. Kunz, S. Kuprella, I. Medarić, K. Mihovilić, A. Moeser, I. Murgelj, B. Mušič, B. Mušič/I. Medarić, M. Vinazza, S. Werner, B. Weninger, R. Urankar, T. Urban
Prijevodi: Mario Gavranović (hr – njem/ njem-hr), Elis Barbalich-Geromella (hr-tal), Miloš Ilgo (njem – eng), Miha Kunstelj (hr – eng i tal), Renata Šoštarić (njem – hr)
Jezici: hrvatski, njemački; sažeci na talijanskom i engleskom
Stranice: 598
ISBN 978-953-6153-92-3
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Monkodonja 1’. Fotografija: VJB.
‘Monkodonja. Istraživanje protourbanog naselja brončanog doba Istre. Knjiga 1. Iskopavanje i nalazi građevina’ dvadeset i peta je publikacija objavljena unutar serije Monografije i katalozi Arheološkog muzeja istre u Puli. Ova publikacija impozantnih dimenzija prva je od četiri monografije koje se planiraju objaviti u okviru znanstveno-nakladničkog projekta, kojemu je cilj prezentacija istarskog utvrđenog brončanodobnog naselja – Monkodonje.
Iskopavanje Monkodonje u blizini Rovinja započeo je 1953. godine Boris Baćić, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, koji je gradinu imenovao Makadanj. Brojnim istraživanjima utvrdio je detalje fortifikacije gradine te karakteristike objekata unutar naselja. Nova istraživanja Monkodonje i pripadajuće nekropole s tumulima na Mušegu provedena su od 1997. do 2008. godine pod vodstvom dr. sc. Bernharda Hänsela, dr. sc. Bibe Teržan i dr. sc. Kristine Mihovilić u suradnji njemačkog instituta Institut für Prähistorische Archäologie, Freie Universität iz Berlina, slovenskog Oddelka za arheologijo Sveučilišta u Ljubljani, Arheološkog muzeja Istre u Puli i Zavičajnog muzeja Grada Rovinja.
U okviru istraživačkog projekta ‘Monkodonja’ restaurirani su dijelovi naselja, rezultati istraživanja prezentirani su u brojnim člancima, katalozima i putem izložbi. Projekt je nagrađen nagradom EUROPA NOSTRA, a u planu je i organizacija arheološkog parka.
Monkodonja je visinsko naselje površine podijeljene na više razina s planski osmišljenim prostorom ovalnog oblika opasanog glavnim obrambenim bedemom kroz koji su u grad vodila (vjerojatno) tri ulaza. U središtu se nalazi dio gotovo četverokutne forme (‘akropola’) oko kojeg je podignut bedem. Niže od ovog prostora nalazi se površina (‘gornji grad’) također opasana bedemom. Naselje je vjerojatno egzistiralo u razdobu od 300 do 400 godina. Smatra se da je u naselju moglo živjeti oko 1000 stanovnika.
Publikacija započinje predgovorima ravnatelja AMI-ja Darka Komše i gradonačelnika Grada Rovinja, Giovannija Sponze koji obojica naglašavaju važnost projekta i nalazišta – lokaliteta.
Gradina Monkodonja, u neposrednom zaleđu Rovinja, tijekom nekoliko posljednjih decenija je postala ne samo jedan od najvažnijih arheoloških nalazišta, nego i jedan od najvećih, najuređenijih i najznačajnijih spomenika na području Istre.
Iz Predgovora, ravnatelj AMI-ja Darko Komšo
Sadržaj obuhvaća Prolog, Uvodna poglavlja (Gradine Istre – povijest istraživanja, Krajolik Istre), Utvrđeno naselje Monkodonja (Naselje i njegova okolica, Naseobinsko mjesto, Istražene površine, Tijek i izvedba iskopavanja, Restauriranje, Tragovi prapovijesnih korištenih biljaka iz Monkodonje – Biljni nalazi – Helmut Kroll), Glavni bedem (Glavni obrambeni bedem naselja, Zapadna vrata, Sjeverna vrata, Grobovi kod zapadnih vrata s prilozima Barbare Tessmann i Heike Felske-Zech, Lokalni stanovnici vs. doseljenici: Izotopske analize iz četiri ukopa ljudskih ostataka Claudia Gerling, Douglas Price, Prepreke na obronku (‘Chevaux de Frise’ ili španjolski konjanici), Dvije ranosrednjovjekovne masovne grobnice pred zidinama gradine), Akropola (Akropola, Reljef unutrašnje površine akropole, Obrambeni bedem akropole, Građevine na akropoli, Sonde na istočnom dijelu akropole), Gornji i donji grad (Gornji grad, Građevine na terasama donjeg dijela grada), Jama (Ponor na padini naselja – prva iskopavanjau ponoru Rafko Urankar, Okolina ponora), Geofizička istraživanja (Branko Mušič, Igor Medarić), Datiranje naselja Monkodonja (koautor Bernhard Weninger), Sažetak i zaključci, Epilog, Sintesi e conclusioni/Summary and conclusions te Literatura i Popis slika i suradnika koji su ih pripremili za tisak.
U Epilogu se raspravlja porijeklo imena Monkodonja – iako lokalno stanovništvo brončanodobnu gradinu naziva Monkodonja, što znači ‘brijeg dunja’ autori su skloni zaključku da se značenje imena Monkodonja može interpretirati kao brežuljak koji se može uspoređivati s kretskim gradom Kydonijom ili da su ga Kydonijci posjećivali.
Monografija je opremljena brojnim fotogafijama u boji (panorame, arhivske fotografije, fotografije tijeka istraživanja, suradnika i voditelja…), kartama, geodetskim snimcima, crtežima lokaliteta i nalaza, rekonstrukcijama, akvarelima idejnih rekonstrukcija i dr. te sedam priloga koji se odnose na planove naselja, tlocrte gradnji i građevina.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 25. 1. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 19, 2016 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, 2013.
AMZ
Web
Tip: monografija
Za nakladnika: Jacqueline Balen
Lektura: Kristina Šekrst
Recenzija: Kornelija A. Giunio
Fotografije: Filip Beusan, igor Krajcar, Catherine Rutherford, Sandra Steiss, Casanád Szesztay, Igor Uranić, CT i RTG: Mislav Čavka
Crteži: Miljenko Galić
Jezik: hrvatski
Stranica: 215
ISBN 978-953-6789-75-5
Galerija fotografija [autor VJB]
Naslovnica monografije ‘Životi Egipćana’. Fotografija: VJB.
Publikacija ‘Životi Egipćana’ autora Igora Uranića prva je publikacija u novoj književnoj seriji Opera varia Musei archaeologici Zabrabiensis Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Igor Uranić završio je studij egiptologije Filozofskoga fakulteta na sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti gdje je stekao titulu koja je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nostrificirana kao magistar struke egiptologije. Kao stručnjak za egiptologiju zaposlen je u Arheološkom muzeju u Zagrebu – muzejski je savjetnik i voditelj Egipatskog odjela, u čijoj zbirci se čuva više od 2100 artefakata, uglavnom nabavljenih u 19. stoljeću otkupom, izloženih u stalnom postavu Muzeja.
Predmet Autorova proučavanja je egipatski narod – životi ‘običnih’ ljudi u sjeni faraona, iza kojih je ostao trag. On se može sekundarno iščitati iz literarnih izvora pisanih egiptskim pismom – hijeroglifima, iz egipatskih običaja, arheoloških artefakata… Životi Egipćana, u vidu zanimanja, simbolično su prikazani na prve dvije stranice Publikacije te čitatelj može uočiti da su Egipćani bili pomorci, svećenici, putnici, lovci, trgovci itd. osobe koje su omogućavale visoku razinu svakidašnnjeg života ove drevne civilizacije.
‘Naizgled, Egipćani zaista nisu držali značajnim bolježiti sudbine ljudi i događaje koji nisu ni arhetipski, ni obredni, ni od važnosti za povijest nacije. U biti, riječ je o stavu, odnosno nerazvijenosti osjećaja za vrijednost individualnoga, čitavog starog vijeka, bez obzira na to govorimo li o Mezopotamiji, Egiptu ili nekoj drugoj civilizaciji. U Egiptu se, primjerice, bilježe vladavine faraona. No, iako o vladarima znamo podosta (znamo duljinu njihovih života, duljinu vladavine, imena njihovih supružnika i djece, znamo i za ratove i krize s kojima su se suočili), opet nedostaje onaj osobni sloj, uvid koji bi razotkrio motive i ljudsku radost, patnju, nastojanje, ljubav i mržnju ili volju za moć. (…) Umjesto da pokazuju, egipatski izvori gotovo uvijek skrivaju čovjeka.’
Iz Uvoda, Igor Uranić
Pubikacija je podijeljena na poglavlja Uvod, Život u faraonsko doba (s potpoglavljima koja opisuju zanimanja), Mrtvi otkrivaju tajne prošlosti (s potpoglavljima o mumificiranju), Životi Egipćana (s potpoglavljima o konkretnim životima iz priča i izvora) te Egiptološko nazivlje i kronologija (s potpoglavljima koja obuhvaćaju egipatska vlasitita imena, egipatsko nazivlje, nazive gradova i mjesta u Egiptu te kronološki navod razdoblja egipatske povijesti).
Na koncu Publikacije navedeni su Popis ilustracija i literatura.
Publikacija sadrži broje slikovne priloge u boji – krupne planove natpisa u kamenu i na papirusu, najznačajnije i najpoznatije spomenike (poput biste kraljice Nefertiti i brojnih vladara), fotografije piramida i drugih grobnica, mumija, fresaka i sitnijih artefakata te rekonstrukcija.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 31. 1. 2016.
