by PRESS | May 9, 2014 | Časopisi, Publikacije, SLO MGML, Stručna literatura, U Europi
Prenosimo službeno priopćenje.
REVIJA NATIONAL GEOGRAPHIC JE ZAČELA IZHAJATI OKTOBRA 1888 kot uradno glasilo društva National Geographic Society, neprofitne organizacije, ki denarno podpira znanost in raziskovanje po svetu. Zdaj je National Geographic ena najbolj prepoznavnih blagovnih znamk na svetu. Revija vsak mesec doseže 60 milijonov bralk in bralcev po vsej zemeljski obli. Z nje se je znamka razširila še na televizijski program National Geographic Channel, ki ga spremlja 440 milijonov gospodinjstev, in na spletišče NationalGeographic.com s 30 milijoni obiskovalcev vsak mesec.
Revija dejavno sodeluje pri tehničnem napredku v fotografiji – objavila je prve fotografske poslikave nočnega neba nad severno poloblo, prve nočne posnetke živali, pa prve barvne podvodne fotografije in v fotografiji še vedno premika meje, kar zadeva tehnologijo in ustvarjalnost. Uveljavila se je s predanostjo vrhunskemu fotoreporterstvu, dokumentiranju čudes našega sveta in obravnavanju resnih vprašanj v zvezi z varstvom okolja in človekovimi pravicami. Domet pripovedovanja zgodb v slikah skuša še razširiti z eksperimentiranjem z digitalnimi mediji, da bi našla nove načine dokumentiranja sveta in omogočila bralcem še pristnejši stik z vsebino.
Pri podobah v reviji pa ne gre le za vrhunske fotografije in fotoreporterstvo, ampak so tudi pričevanje o številnih odkritjih in odpravah (marsikatero od njih je denarno podprlo društvo National Geographic Society), od prvega ameriškega vzpona na Mount Everest do dela Jane Goodall in Dian Fossey s primati v Afriki pa potopov Jacquesa Cousteauja in solo potopa Jamesa Camerona na dno Marianskega jarka leta 2012. Številnim rodovom bralk in bralcev je okno v svet, njen fotografski arhiv obsega kar 11,5 milijona fotografij.
Revija National Geographic ima po svetu 39 lokalnih izdaj, slovenska, 29. po vrsti, je začela izhajati maja 2006. V reviji National Geographic Slovenija vsak mesec objavimo po en prispevek, povezan s Slovenijo. Od maja 2011 je na voljo tudi v digitalni izdaji.
Članak i ostali materijali mogu se preuzeti na >linku.
Izvor
MGML PRESS
Naslovnica svibanjskog broja časopisa National Geographic Slovenija. Ustupili: MGML, NG PRESS.
by PRESS | Apr 16, 2014 | Arheološki muzej Istre, Časopisi, Muzeji, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Prezentacija časopisa HISTRIA ARCHAEOLOGICA 43 održat će se u utorak 22. travnja 2014.u 19,00 sati u muzejsko galerijskom prostoru SVETA SRCA.
Izvor
AMI PRESS
AMI – Pozivnica na predstavljanje HA 43. Usupio: AMI PRESS.
by PRESS | Mar 2, 2014 | Časopisi, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura
Udruga ISHA-Osijek poziva na prijavu radova za objavu u 6. broju ‘Essehista’, časopisa studenata povijesti i drugih drušveno-humanističkih znanosti s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Tema šestog broja je Naselja i gradovi kroz povijest.
Rok za prijavu naslova rada je 1. travnja 2014. godine.
Datum za predaju prve verzije rada je 30. lipnja 2014. godine.
Prijave i predaje radova vrše se na e-mail: essehist@gmail.com
>Više informacija o radu udruge ISHA-Osijek i časopisu
Izvor
ISHA PRESS
FFOS – Poziv na suradnju – ESSEHIST #6. Ustupio: ISHA PRESS.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 16, 2014 | Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Muzej antičkog stakla, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
- MAS
- Urednici: Ivo Fadić, Slobodan Čače
- Urednički kolegij: Dražen Maršić (Zadar), Verena Vidrih-Perko (Kranj), Francis Tassaux (Bordeaux), Mirjana Sanader (Zagreb), Maurizio Buora (Udine)
- Izdavač: Muzej antičkog stakla
- Crteži: Zoran Bakić, Jadranka Belevski, Anamarija Eterović Borzić, Ivan Čondić, Marina Jurjević, Anita Lovrić, Željko Miletić, Šime Perović, Berislav Štefanac, Jakov Vučić, Morana Vuković
- Fotografije: Ivo Fadić, Brunislav Marijanović, Antonija Mlikota, Mate Parica, Šime Perović
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 247332
- Zadar, 2012.
- ISSN 1334-2479
- >PDF
Naslovnica časopisa Asseria 10/2012. Foto: VJB.
str. 11 – 30
Brunislav MARIJANOVIĆ
Nalazi eneolitičke keramike iz Bukovića-Veleševa (Benkovac)
U članku se obrađuje keramička građa iz fundusa Zavičajnog muzeja u Benkovcu. Premda je riječ o slučajnim nalazima koij potječu s nalazišta u okolici Benkovca, čiju lokaciju danas nije moguće odredti, nalazi su i u tipološkom i u stilskom pogledu vrlo karakteristični, a moguće ih je uspoređivati s odgovarajućim nalazima s odgovarajućim nalazima s eneolitičkih nalazišta na južnijem dijelu istočnog Jadrana i njegova zaleđa.
str. 31 – 116
Sineva KUKOČ
Fibule tipa Osor: solarni znakovi i simboli u kulturi Liburna
Fibule tipa Osor iz 9./8. st. pr. Kr., u kombinaciji sa složenim pektoralima (Nin; Zaton: grob 6), najpogodniji su uzorak za analizu starije liburnske simbolike. U stilu ‘apstraktne naracije’ prikaz mita o Suncu na pektoralu iz Nina komplementaran je ‘pričama’ trodijelnih kozmologija koje su bile proširene od europskog sjevera do istoka tijekom brončanog, odnosno, željeznog doba. Prikaz iz Nina također je komplementaran simbolici na nogama – solarnim diskovima – svih fibula a disco, od apeninskog svijeta do Liburna. Jer upravo obrada njihove noge određuje fibule tipa Osor kao dio tipološki vrlo heterogene skupine apeninskih fibula a disco koje tvore žensku (ali i mušku) svečanu/pogrebnu nošnju u različitim apeninskim kulturama, u prvom redu u centro-meridionale krugu, uglavnom tijekom 9. st. pr. kr., djelomično tijekom 8. st. pr. kr., s retencijama no u kvalitativno novom (orijentalizirajućem) kulturnom kontekstu (Vulci, i drugo), u 7. st. pt. Kr. (…)
str. 117 – 208
Berislav ŠTEFANAC
Marin ĆURKOVIĆ
Kasnoantički grobovi Aserije
U članku autori donose pregled kasnoantičkih grobova otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja od 1999. do 2007. godine. U tom razdoblju otkriveno je 30 grobova. Većina ukopa locirana je ispred zapadnog i sjevernog megalitskog bedema. Na temelju horizontalne stratigrafije i nalaza unutar grobova utbrđeno je da su pokojnici ukapani u razdoblju od početka 4. do konca 6. stoljeća. Na nekropoli su evidentirani inhumirani grobovi pod tegulama, grobovi u amforama, grobnica na svod i najveća skupina zidane grobnice te ukopi unutar kamenih ploča. Posebno su znakovite grobnice 21 i 29 otkrivene ispred sjevernog bedema jer pruaju važne kronološke podatke za posljednju građevinsku fazu kasnoantičkog fortifikacijskog sustava. Osim toga, pojava presvođene grobnice 29 indicira na postojanje ranokršćanske crkve cemeterijalnog karaktera u neposrednoj blizini. Nalazi, iako malobrojni, predstavljaju značajan prinos dataciji i poznavanju etničke pripadnosti stanovnika Aserije.
str. 209 – 238
Šime PEROVIĆ
Prilog poznavanju željeznodobnih bedema Aserije
U članku se donose nove spoznaje o izgledu željeznodobnog utvrđenja Aserije. Na poziciji ‘Mala vrata’, unutar istočnog poteza bedema, tijekom posljednjih 15 godina vršena su istraživanja unutar urbanog tkiva naselja, gdje je istražen splet izgradnji ranocarskog i kasnoantičkog horizonta. Tijekom 2007. i 2009. godine, na specifičnim pozicijama šire mikrolokacije (ispred ranocarskog istočnog ulaza u grad, u podnožju stubišta te unutar prostorije C u kompleksu zgrada iz doba ranog Principata), izvršena su 2 sondažna otkopa kojima je lociran segment istočnog utvrđenja liburnske gradine. Ovi ostatci željeznodobnih bedema nadopunjuju spoznaje o opsegu i širenju Aserije od liburnskodobne gradine do rimskog centra te zapravo detektiraju da je veličina prapovijesnog naselja minimalno različita u odnosu na ranoantičku. Na temelju nalaza fine crvenofiguralne keramike antičke provenijencije, kao i ulomaka keramike južnoitalske produkcije možemo odrediti i mogući nastanak liburnskodobnog utvrđenja, u vrijeme ne ranije od 4. stoljeća prije Krista.
str. 239 – 310
Antonija MLIKOTA
MFAA – dosje Zadar, nove spoznaje o umjetninama odnesenima iz Zadra u Italiju za vrijeme Drugog svjetskog rata
Dokumentacija American Commission for the Protection and Salvage of Artistic and Historic Monuments in War Areas (the Robers Commission), 1943.-1946. koja se čuva u National Archives and Records Administration u Washingtonu važan je istraživački zbor za povjesničare, konzervatore, kustose, arheologe i povjesničare umjetnosti diljem Europe. U sačuvanoj dokumentaciji, uz podatke za brojne druge zemlje u kojima su djelovali časnici MFAA, nalaze se podatci i za područje bivše Jugoslavije. Ovaj rad, uz pojašnjenje o nastanku i djelovanju robertsove komisije te opću analizu građe koja se odnosi na prostore bivše Jugoslavije, osobito se bavi istraživanjem Zadra. (…)
str. 311 – 326
Gorica LOVRIĆ
Bibliografija radova o Aseriji
str. 329
Popis autora
str. 331
Upute suradnicima časopisa Asseria
>Galerija fotografija [VJB]
Zahvaljujemo Muzeju antičkog stakla u Zadru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 16. 2. 2014.
Vendi Jukić Buča
by PRESS | Jan 22, 2014 | Časopisi, Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura
U Muzejskom dokumentacijskom centru, u utorak 28. siječnja 2013. godine u 13 sati, održat će se promocija časopisa Muzeologija 50/2013.
>Link
Za povećanje pozivnice kliknite na sliku.
Izvor
E-mailom, Boris Mašić
MDC – Pozivnica na promocija časopisa Muzeologija 50/2013. Ustupio: BM.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Dec 4, 2013 | Časopisi, Istaknuto, Muzej antičkog stakla, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
- MAS
- Urednici: Ivo Fadić, Slobodan Čače
- Urednički kolegij: Dražen Maršić (Zadar), Verena Vidrih-Perko (Kranj), Francis Tassaux (Bordeaux), Mirjana Sanader (Zagreb), Maurizio Buora (Udine)
- Izdavač: Muzej antičkog stakla
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 247
- Zadar, studeni 2011.
- ISSN 1334-2479
Naslovnica časopisa Asseria 9/2011.
str. 11 – 74
Sineva KUKOČ
Pojasne kopče italskog tipa
Na istočnom Jadranu četiri primjerka pojasnih kopči s palmetom (iz spaljenog groba 4B u Dragišiću, iz pokopa u grobnici IV iz Vičje luke na Braču, te Otišića i Aserije) uvoz su s Apeninskog poluotoka. Dio su proizvodnje italskih (‘samnitskih’) kopči nošenih na metalnim neukrašenim pojasevima. Sve kopče su tipa a foglia, no različitih inačica.
str. 75 – 112
Ivana ANTERIĆ, Željana BAŠIĆ, Šimun ANĐELINOVIĆ
Nadin – rezultati antropološke analize liburnske populacije
U ovom radu autori donose rezultate antropoloških istraživanja pet prapovijesnih lokaliteta na tlu Liburnije te iste podatke objedinjuju s još jednim, već prije objavljenim lokalitetom. Na taj način pridonose rasvjetljavanju životnih uvjeta kroz prikaz demografske strukture, antropoloških obilježja, kao i patoloških i traumatskih stanja. Objedinjene rezultate uspoređuju s drugim prapovijesnim populacijama, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
str. 113 – 194
Marin ĆURKOVIĆ, Marina JURJEVIĆ
Antičke svjetiljke iz Zavičajnog muzeja Bendkovac – 1. dio
U tekstu se obrađuje 90 primjeraka antičkih svjetiljki različitog stupnja sačuvanosti koji se nalaze u arheološkoj zbirci Zavičajnog muzeja Benkovac. Većina svjetiljki potječe s nepoznatih nalazišta, dok je manji broj dospio u Muzej pri zaštitnim arheološkim istraživanjima na lokalitetima Benkovac – Glogovac i Buković – Ponaiti, odnosno obilaskom arheoloških lokaliteta u nadinu (Nedinum), Podgrađu (Asseria) i Ostrovici. Svjetiljka s lokaliteta Smilčić – Pržine pronađena je pri obradi zemljišta i pripada grobnoj cjelini čiji je inventar u cjelosti poklonjen Muzeju. tipološki svjetiljke pripadaju tipovima Loeschcke I, IV i VII i Broneer XXVII. Osim tipološki odredivih primjeraka u zbirci se nalazi veći broj ulomaka koje na temelju stupnja sačuvanosti nije bilo moguće tipološki odrediti. Kronološki najraniji primjerci tipa Loeschcke I datiraju se na kraj 1. stoljeća pr. Krista i početak 1. stoljeća nakon Krista dok se primjerci Broneer XXVII datiraju u razdoblje druge polovice 2. i prve polovice 3. stoljeća nakon Krista.
str. 195 – 220
Ivana JURAS
Tegule s pečatom iz starog fundusa Arheološkog muzeja u Zadru
U radu se obrađuju tegule s pečatom koje su dio starog fundusa Arheološkog muzeja u Zadru, a pronađene su na Aseriji početkom 20. st. Do ponovnog otkrića ovih tegula došlo se zahvaljujući opsežnoj reviziji koja se provodi u samom muzeju posljednjih nekoliko godina, a sve u svrhu unošenja arheološke građe u program M++. Tegule su pronađene u tri kampanje rađene 1900., 1903. i 1911. godine u okviru istraživanja Austrijskog arheološkog instituta iz Beča. Nakon donošenja u Muzej sve su tegule upisane u knjigu nabavke koja se vodila od 2. 10. 1898. do 16. 5. 1927. g. Analiza je pokazala da je većina tegula uvezena iz sjevernojadranskih radionica, tj. s područja delte rijeke Pad i Akvileje te njezine okolice. Osim njih u manjem su broju zastupljene tegule koje su proizvod lokalnih radionica. Među njima je i jedna tegula za koju nije pronađena analogija u dostupnoj literaturi, ali bi također mogla pripadati nekoj lokalnoj radionici. Iako se radi o relativno malom uzorku, jasno je da su trgovačke veze između zaleđa Dalmacije i sjevernojadranskog prostora bile jake.
str. 221 – 244
M. ABRAMIĆ, A. COLNAGO
Istraživanja u sjevernoj Dalmaciji
Istraživanja koja se obavlkjaju, uz noviju potporu Ministarstva za kulturu i prosvjetu u sjevernoj Dalmaciji, odnose se ponajprije na antičku cestovnu mrežu tog predjela i rimsku nekropolu kod Starigrada. Istodobno s istraživanjima cestovne mreže poduzeta su manja istraživanja (temeljem raspoloživih ostataka koji se mogu upotrijebiti kao dokazni materijal) na naseljima, što leže uz antičke prometne puteve, a koja bi poslužila kao predradnja kasnijim iskapanjima. S jedne strane postignuti su prilično važni rezultat vezani uz antičku topografiju, a s druge strane mnoštvo sitnih nalaza iz grobova kod Starigrada omogučuje da se dobije kulturnopovijesna slika malog obalnog mjesta Dalmacije, iz doba rimskih careva.
>Galerija fotografija [VJB]
Zahvaljujemo Muzeju antičkog stakla u Zadru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 4. 12. 2013.
Vendi Jukić Buča
