Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, svezak 28 Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg podravlja (Znanstveni skup) [Osvrt Robert Tabula]

by Suradnik | Apr 10, 2013 | Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Stručna literatura

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, svezak 28 Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg podravlja (Znanstveni skup)

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, svezak 28 Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg podravlja (Znanstveni skup)

Sadržaj

Str. 9 – 20

Marina Šimek

Uvijek ispred svog vremena – uz 105. obljetnicu rođenja Stjepana Vukovića (12.10.1905. – 15.11. 1974.)

Znanstvenim skupom Hrvatskog arheološkog društva održanim u Varaždinu u listopadu 2010. god. obilježena je 105. godišnjica rođenja Stjepana Vukovića – prvog kustosa arheologa u Gradskom muzeju Varaždin, začetnika moderne arheologije u ovom dijelu Hrvatske, utemeljitelja eksperimentalne arheologije kod nas te prvog i dugogodišnjeg istraživača svjetski poznate špilje Vindije.

Str. 21 – 30

Roman Ozimec, Hrvoje Cvitanović, Dubravko Šincek

Arheološko rekognisciranje u okviru sustavnih speleoloških i biospeleoloških istraživanja: područje SZ Hrvatske

Kroz sustavna biospeleološka istraživanja, koja obuhvaćaju bazna speleološka istraživanja, topografsko snimanje, analizu geomorfologije, geološko, hidrološko, tektonsko i paleontološko rekognosciranje, mikroklimatske izmjere te detaljna ekološka istraživanja i fotodokumentaciju, članovi HBSD-a provode i arheološka rekognosciranja speleoloških objekata. Utvrđeni su brojni novi arheološki špiljski lokaliteti na području: Konavala, Dubrovačkog primorja, otoka Korčule, Lastova, Hvara i Brača, Biokova, Like, Banovine i Karlovačke županije. Istraživanje SZ Hrvatske, rezultiralo je otkrićima novih arheoloških nalazišta. Na Ravnoj gori utvrđeno je nekoliko potencijalno značajnih arheoloških nalazišta: Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru, Polušpilja u Krči, Škedenj špilja, Belščica polušpilja, Ledenica i Kukelj sjever špilja. Na Maceljskoj gori zanimljivo arheološko nalazište potkapina Vutla peć, a na masivu Ivanščice: Bračkova špilja, Matekova špilja 2, Osinec jama i Špilja na Pisanoj pećini. Prilikom ovih istraživanja sakupljaju se samo uzorci površinskih nalaza artefakta, kako bi se stručnom analizom utvrdila indikativna vrijednost nalazišta. Naknadna suradnja ostvarena s arheolozima, često dovodi do daljnjih otkrića i sustavnih arheoloških istraživanja. Na području Velikog Goranca, Ravna gora, prilikom rekognosciranja terena u potrazi za novim speleološkim objektima na lokalitetu Lengešica otkrivena je prapovijesna nekropola, a nalaz je naknadno upotpunjen otkrićem gradinskog naselja na Kuča gori.

Str. 31 – 46

Davor Špoljar

Rezultati arheoloških rekognisciranja Ravne gore i okolnih područja

STUDENTSKIM ZNANSTVENIM PROJEKTOM ‘Arheološko rekognosciranje Ivanščice i Ravne gore’ Studentskog kluba arheologa Sveučilišta u Zagrebu – SKA izvršena su arheološka rekognosciranja speleoloških objekata te pojedinih lokacija na otvorenome. Rekognosciranja su provođena u nekoliko navrata tijekom ožujka, travnja i listopada 2010.godine, na teritoriju Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Riječ je o teritoriju sljedećih općina/gradova: Bedekovčina, Petrovsko, Donja Voća, Klenovnik, Lepoglava, Vinica. Rekognosciranjima je utvrđeno postojanje nekoliko arheoloških nalazišta špiljskog tipa, a kao najveći doprinos ovog projekta izdvajaju se otkrića nekoliko prapovijesnih visinskih nalazišta: Kuća-gora kod Goranca, Strugača kod Bedekovčine te Brezovica kod Petrovskog. Osim arheoloških nalazišta na otvorenom, ističe se otkriće arheoloških nalaza u špilji Zdenec kod Klenovnika. Arheološki nalazi otkriveni su i u Plitvičkoj špilji kod izvorišta Plitvice, smještenoj nedaleko Šincekove špilje u kojoj su prije desetak godina između ostalog otkrivene litičke rukotvorine te ostaci faune iz srednjeg paleolitika, odnosno iz razdoblja neandertalaca.

Str. 47 – 56

Zorko Marković

Lasinjska kultura u svjetlu novih istraživanja

Eneolitička lasinjska kultura prostirala se u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj, zapadnoj Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, sjevernoj Bosni te s nekim elementima i u zapadnoj Srbiji. Istraživanjima velikih površina ovih godina na trasi međunarodne autoceste u istočnoj Slavoniji otkrivene su velike i manje nadzemne kuće, uz već otprije poznate zemunice i radne jame. Pronađeni su sitniji bakreni predmeti (šila, igla, klin), što govori o kulturi koja poznaje obradu bakra. Isto tako postavlja se pitanje postojanja križastih sjekira u Slavoniji. One su možda na lasinjsko područje distribuirane iz područja istovremene Bodrogkeresztur kulture. Apsolutni datumi oko 4000. godine prije Krista određuju prioritet lasinjske pred Boleraz-fazom i badenskom kulturom.

Str. 57 – 106

Saša Kovačević

Karakteristični nalazi iz naselja kasne faze starijega željeznog doba Zbelava-Pod lipom

Godine 1997. Provedena su zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Zbelava-Pod lipom na trasi autoceste Zagreb-Goričan, u varaždinskoj Podravini. Višemjesečna istraživanja vodio je Amelio Vekić iz zagrebačkog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Lokalitet se smjestio na blagoj prirodnoj uzvisini kružnog tlocrta usred podravske ravnice, između potoka Zbela na sjeveru i rijeke Plitvice na jugu. Položaj Pod lipom je bio naseljen u više epoha, a najintenzivnije u kasnoj fazi starijega željeznog doba kada se ovdje nalazilo naselje s ukopanim i nadzemnim objektima. Karakteristični nalazi kasnohalštatskog razdoblja iz nizinskog naselja u Zbelavi predstavljaju poticaj proučavanja kasnohalštatskog razdoblja u podravskom dijelu SZ Hrvatske i šire. U ovom tekstu će najveća pozornost biti posvećena strukturi kasnohalštatskog naselja.

Str. 107 – 130

Dora Kušan Špalj, Dorica Nemeth-Ehrlich

Aquae Iasae – Varaždinske toplicew, arheološka istraživanja rimskog izvorišnog bazena i okolnog prostora

U ovom prilogu prikazani su rezultati dosadašnjih radova na prostoru foruma rimskog naselja Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), a s posebnim naglaskom na posljednja istraživanja provedena 20006. Godine kada je istražen izvorišni bazen. Istraživanja su pokazala da se radi o izuzetnoj građevinskoj konstrukciji kojom su Rimljana ‘ogradili’ prirodni izvor termalne vode te promišljenim arhitektonskim rješenjem oko njega izgradili javni dio naselja – forum s trijemovima i hramovima, a u neposrednoj blizini i kupalište do kojeg je termalna voda odvođena sustavom kanala. Kao rezultat dosadašnjih arheoloških istraživanja u ovom su radu predstavljene faze razvoja prostora oko izvorišta, prikazane i 3D modelima te mogućnosti muzeološke prezentacije tog specifičnog kompleksa rimske arhitekture.

Str. 131 – 140

Spomenka Vlahovićć

Rimska igra tropa iz Varaždinskih toplica

Rad daje prikaz arheološkog nalaza koji je smješten u sklopu antičkoga lokaliteta Aquae Iasae u centru današnjeg grada Varaždinske Toplice. Provedena istraživanja vezana uz spomenuti nalaz pokazala su kako se radi o sačuvanoj antičkoj igri u obliku igraćeg polja na koje se bacalo kamenčiće, orahe u ljusci ili kuglice od staklene mase, a koja je u stručnoj literaturi poznata pod imenom tropa. Ova se antička igra danas nalazi u prostoru bazilike termarum, koja je tijekom antičkog perioda imala društvenu funkciju, jer je svojim sjevernim dijelom bila povezana sa sačuvanim termama. Rad donosi detaljan opis igraćeg polja, rekonstrukciju igre, popis arheoloških lokaliteta gdje je dosada otkrivena, kao i stručna mišljenja arheologa i istraživača koji se bave spomenutom temom iz antičkog doba.

Str. 141 – 162

Branka Migrotti

Dvije rimske stele iz Savarije (CIL III 4201, 4205) s područja Vinice kod Varaždina

U Gradskome muzeju Varaždin privremeno se čuva ulomak rimske stele (CIL III 4205), koja je prethodno bila uzidana u dvorcu Opeki (općina Vinica). U crkvi sv. Marka u selu Marčanu, na području iste općine, uzidana je cjelovita stela, tipološki slična prethodnoj (CIL III 4201). Budući da u literaturi postoje nedoumice oko podrijetla tih dvaju spomenika, u prvome dijelu rada obrazlaže se njihovo podrijetlo iz grada Vépa u jugozapadnoj Mađarsko, na području rimske Savarije. Nastoji se rekonstruirati put kojim su iz vlasništva plemiće obitelji Zrinskih dospjeli na mjesta gdje se danas nalaze, kao i društvene okolnosti i razlozi njihove sekundarne uporabe. S obzirom na to da dvije viničke stele, usprkos čestom spominjanju u literaturi, dosad nisu cjelovito arheološki obrađene,  u drugome dijelu priloga one se na temelju natpisa, formalne tipologije i ikonografske analize, smještaju u kontekst noričko-panonske proizvodnje i trgovine mramornim grobnim spomenicima te se datiraju na početak 2. stoljeća.

Str. 163 – 176

Marina Šimek

Lonja – Matušini, antičko visinsko utvrđeno naselje

Brdovitim područjem južno od Varaždina dominira brdo sa dva vrha, poznato kao Gradišće. Indikativan toponim i očuvane priče o gradu, ali i rezultati rekognosciranja provedenog 2001.g. bili su poticaj za početak istraživanja ovog lokaliteta, kasnije nazvanog Lonja-Gradišće. Nakon probnog sondiranja i ponovljenih pregleda terena uslijedilo je zaštitno istraživanje koje se provodi već nekoliko sezona, a usredotočeno je na prostrani plato na zapadnom vrhu. Na ovom velikom lokalitetu površine cca 100.000 m² svojim se istaknutim strateškim položajem, ali i ostacima arhitekture, ističe upravo zapadni vrh. Podaci o arhitektonskim sklopovima, o njihovoj vrsti, namjeni i međusobnom donosu zasada su još nepotpuni, no može se zaključiti da je cijeli lokalitet bio dobro zaštićen s više obrambenih zidova, a da se središnji i najvažniji dio antičkoga naselja s kvalitetnije građenim objektima nalazio na zapadnom platou. Na istočnom, višem vrhu, vjerojatno se nalazio manji objekt u funkciji osmatračnice. Preliminarna analiza pokretnih nalaza, kao što su ulomci zelenog stakla s plavim aplikacijama, fragment narukvice sa završetkom u obliku zmijske glave, srcoliki jezičac i koštani jednoredni češalj, ukazuje na kasnu antiku. Antičko visinsko utvrđeno naselje podignuto je na mjestu ranijih naseobina iz eneolitika te kasnog brončanog-starijeg željeznog doba.

Str. 177 – 198

Tajana Pleše

Iovia – Botivo (Ludbreg): prilog poznavanju kroz rezultate arheoloških istraživanja 2008.-2010. god.

Arheološka istraživanja (2008-2010.) u središtu današnjeg Ludbrega nastavak su sondažnih iskopavanja (1968.-1979.) antičke Jovije. Radovi su provedeni na prostoru ‘Vrta Somodi’.

Str. 199 – 214

Vladimir Sokol

Kasnoantički deltoidni vrhovi strijela tip Kuzelin u v. Podravini s posebnim osvrtom na SZ Hrvatsku

Pisac obrađuje poseban tip deltoidnih punokovinskih vrhova strijela četvrtastog presjeka nađenih na širem području sjeverozapadne Hrvatske i Podravine te kasnoantičkom kastrumu Kuzelin na Medvednici sjeverno od Sesveta. Lokalitet Kuzelin višeslojno je nalazište od eneolitika, brončanog, keltsko-latenskog do antičkog i kasnoantičkog razdoblja. Ovdje se obrađuje kasnoantičko razdoblje IV. I početka V. stoljeća koje je najbogatije zatupljeno artefaktima tvarne kulture, osobito novcima i nalazima militaria. Među ovim nalazima zastupljene su osobito velikim brojem punokovinske strjelice deltoidnog oblika, kvadratnog presjeka, različitih veličina i težina. Prema tim kriterijima uspostavljena je njihova tipologija u tri osnovna tipa. Također, pokazuje se, temeljem karakterističnih oštećenja, da je veći broj primjeraka bio u nekoj prigodi bojno uporabljen te se iznosi pretpostavka da su one bile korištene u sukobu careva Magna Maksima i Teodozija u ljeto 388. godine nakon bitke kod Siska, a prije završne u Ptujskom polju.

Str. 215 – 226

Juraj Belaj

Arheološka istraživanja lokaliteta Stari grad u Ivancu (2007.-2010.)

U središtu Ivanca na lokalitetu Stari grad Institut za arheologiju je nastavio arheološka istraživanja. Dosad je na lokalitetu istraženo skoro 300 grobnih ukopa, najviše na prostoru u i oko gotičke crkve sv. Ivana Krstitelja, koja se svojedobno nalazila u dvorištu renesansnoga kaštela. Grobovi su – na temelju nalaza, pojedinih značajki ali prvenstveno stratigrafskih odnosa – razvrstani u pet faza ukopavanja. Prigodom istraživanja sjeverne kule Staroga grada otkriveni su temelji nekog starijeg objekta, vjerojatno  romaničke crkve. Takvu pretpostavku potkrepljuju veliki broj grobova, osobito onih najstarijih faza. Osobito su značajni grobovi s nalazima S-karičica te grobovi s oblogom od kamenja. Njihovi ukopi nisu oštećeni ovim temeljima i prate liniju pružanja novootkrivenog objekta. Istočno od kule otkriven je veliki obrambeni jarak koji je presjekao sjeveroistočni ugao svetišta romaničke crkve. O ranijem životu na lokalitetu svjedoče pronađeni fragmenti kulturnih slojeva – crnoga i smeđega – u kojima je bilo nalaza lijepa. U sloju crne zemlje nalaženi su i ulomci keramike ukrašene valovnicom koje oprezno možemo datirati u 9. ili 10. stoljeće, dok je u smeđem sloju, koji se nalazio ispod crnoga, nađeno nešto provincijalne antičke keramike. Istraživanja se i dalje nastavljaju, a konačan je cilj prezentacija najzanimljivijih nađenih ostataka u arheološkome parku u centru Ivanca.

Str. 227 – 250

Marijana Korunek

Pregled utvrda, burgova i kaštela na području Varaždinske županije

Na području Varaždinske županije poznato je relativno mnogo objekata fortifikacijskog karaktera, od kojih prvi nastaju još u prapovijesnom razdoblju. Zbog nemirnih vremena grade se dalje kroz povijest kao zaštita za čovjeka i njegovo neposredno okruženje. Kako je ova tema dosta opsežna, ovaj rad obuhvatit će samo zidane građevine koje nastaju u srednjem i ranom novom vijeku. U njemu će se dati kratki pregled utvrda, burgova i kaštela na području Varaždinske županije u tom periodu, no neće se ulaziti u njihove detaljnije analize, nego će se sagledati kroz problematiku njihove zaštite i očuvanja.

Str. 251 – 258

Lada Prister

Klesarske oznake starog grada Varaždina, Trakošćana i Velikog Tabora

Srednjovjekovni gradovi Varaždin, Trakošćan i Veliki Tabor unatoč brojnim pregradnjama tijekom stoljeća ostali su nam u potpunosti sačuvani do danas. Značajne pregradnje na njima događaju se tijekom 15. I 16. Stoljeća o čemu svjedoče brojne klesarske oznake na vanjskim ili unutarnjim zidnim površinama. Brojni konzervatorsko-restauratorski zahvati, koji već dugi niz godina traju, doprinose novim spoznajama o tim izuzetnim spomenicima kulture u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Str. 259 – 276

Spomenka Težak

Varaždinska gradska utvrđenja

U radu o varaždinskim gradskim utvrđenjima daje se pregled poznatih nam spoznaja kroz različite povijesne izvore i literaturu. Nakon pregleda literature autorica nam daje kratki pregled povijesnih izvora, slikovnih priloga na kojima se mogu naći dijelovi obrambenog sustava te pregled materijalnih izvora.

Posteri

Str. 277 – 284

Maja Grgurić

Izbor koštanih artefakata iz holocenskih slojeva Velike pećine na Ravnoj gori

Posterom su predstavljeni koštani predmeti iz holocenskih slojeva Velike pećine. Nedovoljno jasna stratigrafija otežava atribuciju predmeta određenim kulturama, no predmete je moguće smjestiti u vremenski raspon od neolitika do brončanog doba. Od koštanih predmeta posebno se ističe 6 koštanih vrhova strelica bez bližih paralela.

Str. 285 – 296

Bruna Kuntić-Makvić, Ante Rendić-Miočević, Marina Šegvić, Igor Krajcar

Integracija i vizualna prezentacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz V. Toplica

Računalna integracija i vizualizacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz vremena Konstantinove obnove topličkog kompleksa Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama. Prednosti i nedostaci.

Str. 297 – 302

Siniša Radović

Analiza faune iz srednjovjekovne utvrde Paka kod Novog Marofa

Prilikom višegodišnjih istraživanja srednjovjekovne utvrde Paka kod Novog Marofa, sakupljen je veći broj skeletnih ostataka životinja. Zooarheološkom analizom ustanovljeno je kako su dominantne životinje u prehrani stanovnika Pake bile svinje i goveda, uz izrazito mali udio ostataka ovaca. Zastupljenost i učestalost skeletnih i dentalnih elemenata, kao i oštećenost materijala, ukazuju na različite postupke mesarenja i načina konzumacije. O lovu svjedoči svega nekoliko kostiju divljači. Oskudni ostaci ptica pripadaju jestivim vrstama (kokoš, fazan, tetrijeb, guska).

Str. 303 –307

Krešimir Filipec

Opkopi renesansne utvrde Konjščine

U radu se donose podaci o najnovijim istraživanjima na renesansnoj utvrdi Konjščini. Riječ je o jednoj od najstarijih takvih građevina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, sagrađenoj koncem 15. stoljeća. Arheološkim istraživanjima nastojalo se utvrditi kako je tekla njezina izgradnja. Godine 2010. arheološka istraživanja su se odvijala na opkopima. Konjščina je jedna od najstarijih renesansnih utvrda u ovome dijelu Hrvatskog Kraljevstva.

Zahvaljujem Marini Šimek, prof. na ustupljenom primjerku.