- AMI
- Glavni i odgovorni urednik: Darko Komšo
- Uredništvo: Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
- Izdavač: Arheološki muzej Istre u Puli
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 246
- Pula, studeni 2012.
- ISSN 0350-6320
Naslovnica časopisa Histria archaeologica 42/2011.
str. 5 – 86
Katarina JERBIĆ PERCAN
Prapovijesna keramika iz pećine Jačmice
Pećina Jačmica jedno je od mnogih prapovijesnih nalazišta u Istri. Kao arheološko nalazište prvi je spominje arheolog Alberto Puschi, koji se u 19. stoljeću bavio istraživanjem ove i još nekoliko obližnjih pećina. U razdoblju od 19. srpnja do 5. kolovoza 2004. godine u Jačmici je provedeno arheološko istraživanje, kao dio međunarodnog projekta ‘Paleolitička i mezolitička nalazišta sjevernog Jadrana’. U ovom radu predstavljena je keremika koja je pronađena tijekom tog istraživanja. Od prepoznatljivih prapovijesnih grupa u pećini su prisutni impresso, vlaške, danilske i nakovanske keramike te brončanodobne keramike. Vrlo zanimljiv nalaz predstavlja ulomak keramičke pintadere.
str. 87 – 136
Romuald ZLATUNIĆ
Neolitički kultni keramički predmeti na području Istre
U članku autor predstavlja nalaze kultnih posuda – ritona, stiliziranih antropomorfnih zvonastih figura – tzv. falusa i antropomorfnih figura u Istri, koji su kronološko povezani sa skupinom plastičnih izrađevina koje su registrirane duž istočnojadranske obale, dubljeg zaleđa, sjeveroistočne i južne Italije te Egeje u razdoblju od kraja ranoga neolitika pa do sredine kasnoga neolitika. Bavi se problematikom pojave i distribucije kao i problemima interpretiranja njihove upotrebne funkcije.
str. 137 – 184
Mateja HULINA, Stašo FORENBAHER, Preston T. MIRACLE
Prapovijesna keramika iz unutrašnjeg dijela Pupićine peći (iskopavanje 2001. godine)
U ovom radu predstavljamo rezultate obrade keramičkog materijala iz unutrašnjeg dijela špilje Pupićine peći, koji je istražen 2001. godine. Odredili smo četiri prapovijesne kronološke faze, koje su pripadale srednjem neolitiku, kasnom neolitiku/ranom eneolitiku, kasnom eneolitiku/ranom brončanom dobu te srednjem brončanom dobu. Zadnja faza je rimska/srednjovjekovna. Materijal iz srednjoneolitičke i srednjobrončanodobne faze vrlo je sličan onom iz vanjskog dijela špilje, što ukazuje na istovremeno naseljavanje cijele špilje u tim razdobljima. Pojava eneolitičkih slojeva, koji nisu zabilježeni u prednjem dijelu špilje, pokazuje da se ona upotrebljavala i u to vrijeme.
str. 185 – 216
Lara ORLIĆ
Željeznodobne fibule s nalazišta Četvrt sv. Teodora u Puli
U radu su predstavljene fibule pronađene u zoni oko Herkulovog hrama u blizini izvora pitke vode u Puli. Fibule su otkrivene kako u netaknutim slojevima na padinama puljskog brežuljka, tako i u nasipnom sloju koji je služio kao podloga drenažnom sloju amfora postavljenom u trećoj četvrtini 1. st. pr. Kr. Fibule obuhvaćaju vremensko razdoblje od 6. do pol. 1. st. pr. Kr. Određene su tipološki, te je za svaki tip navedeno u kojim fazama se pojavljuju i na kojem prostoru. Rasprostranjenost većine tipova prikazana je kartom. Razmatrana je mogućnost da je i prije izgradenje Herkulovog hrama na prostoru oko izvora vode postojalo prapovijesno svetište.
str. 217 -232
Đeni GOBIĆ-BRAVAR
Herkulova vrata u Puli
Konzervatorsko-restauratorski osvrt
S obzirom na zapuštenost pulskih spomenika u konzervatorsko-dokumentacijskom smislu, 2010. godine počeo je njihov obilazak te dokumentacija zatečenog stanja. Nakon prvog obiđenog spomenika, Dvojnih vrata, slijedeća su u nizu Herkulova vrata. Jednostavnija su, kako građevinski, tako i u odnosu na postojeće zabilježene degradacije. Početkom 2012. godine fotografski su i grafički dokumentirane sve primijećene degradacije, čime i Herkulova vrata ulaze u bazu podataka u kojoj je prikazano njihovo stanje s konzervatorsko-restauratorskog gledišta.
str. 233 – 242
Marko TRUPKOVIĆ, Petra RAJIĆ ŠIKANJIĆ, Zrinka PREMUŽIĆ
Tuberkuloza kod djeteta s nalazišta na Trgu sv. Martina u Umagu
U radu je opisan slučaj tuberkuloze na kosturu djeteta starosti 10 do 12 godina s arheološkog nalazišta na Trgu sv. Martina u Umagu. Na kosturu su uočene patološke promjene karakteristične za tuberkulozu: destruktivne lezije na kralješcima i križnoj kosti te poroznost na dugim i plosnatim kostima. Na kostima glave i lopatici također su vidljive promjene koje mogu nastati kao posljedica skorbuta, odnosno upućuju na nedostatak vitamina C u prehrani.
str. 244 – 246
Upute autorima
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 14. 5. 2013., Vendi Jukić Buča
