- MAS
- Urednici: Ivo Fadić, Slobodan Čače
- Urednički kolegij: Dražen Maršić (Zadar), Verena Vidrih-Perko (Kranj), Francis Tassaux (Bordeaux), Mirjana Sanader (Zagreb), Maurizio Buora (Udine)
- Izdavač: Muzej antičkog stakla
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 247
- Zadar, studeni 2011.
- ISSN 1334-2479
Naslovnica časopisa Asseria 9/2011.
str. 11 – 74
Sineva KUKOČ
Pojasne kopče italskog tipa
Na istočnom Jadranu četiri primjerka pojasnih kopči s palmetom (iz spaljenog groba 4B u Dragišiću, iz pokopa u grobnici IV iz Vičje luke na Braču, te Otišića i Aserije) uvoz su s Apeninskog poluotoka. Dio su proizvodnje italskih (‘samnitskih’) kopči nošenih na metalnim neukrašenim pojasevima. Sve kopče su tipa a foglia, no različitih inačica.
str. 75 – 112
Ivana ANTERIĆ, Željana BAŠIĆ, Šimun ANĐELINOVIĆ
Nadin – rezultati antropološke analize liburnske populacije
U ovom radu autori donose rezultate antropoloških istraživanja pet prapovijesnih lokaliteta na tlu Liburnije te iste podatke objedinjuju s još jednim, već prije objavljenim lokalitetom. Na taj način pridonose rasvjetljavanju životnih uvjeta kroz prikaz demografske strukture, antropoloških obilježja, kao i patoloških i traumatskih stanja. Objedinjene rezultate uspoređuju s drugim prapovijesnim populacijama, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
str. 113 – 194
Marin ĆURKOVIĆ, Marina JURJEVIĆ
Antičke svjetiljke iz Zavičajnog muzeja Bendkovac – 1. dio
U tekstu se obrađuje 90 primjeraka antičkih svjetiljki različitog stupnja sačuvanosti koji se nalaze u arheološkoj zbirci Zavičajnog muzeja Benkovac. Većina svjetiljki potječe s nepoznatih nalazišta, dok je manji broj dospio u Muzej pri zaštitnim arheološkim istraživanjima na lokalitetima Benkovac – Glogovac i Buković – Ponaiti, odnosno obilaskom arheoloških lokaliteta u nadinu (Nedinum), Podgrađu (Asseria) i Ostrovici. Svjetiljka s lokaliteta Smilčić – Pržine pronađena je pri obradi zemljišta i pripada grobnoj cjelini čiji je inventar u cjelosti poklonjen Muzeju. tipološki svjetiljke pripadaju tipovima Loeschcke I, IV i VII i Broneer XXVII. Osim tipološki odredivih primjeraka u zbirci se nalazi veći broj ulomaka koje na temelju stupnja sačuvanosti nije bilo moguće tipološki odrediti. Kronološki najraniji primjerci tipa Loeschcke I datiraju se na kraj 1. stoljeća pr. Krista i početak 1. stoljeća nakon Krista dok se primjerci Broneer XXVII datiraju u razdoblje druge polovice 2. i prve polovice 3. stoljeća nakon Krista.
str. 195 – 220
Ivana JURAS
Tegule s pečatom iz starog fundusa Arheološkog muzeja u Zadru
U radu se obrađuju tegule s pečatom koje su dio starog fundusa Arheološkog muzeja u Zadru, a pronađene su na Aseriji početkom 20. st. Do ponovnog otkrića ovih tegula došlo se zahvaljujući opsežnoj reviziji koja se provodi u samom muzeju posljednjih nekoliko godina, a sve u svrhu unošenja arheološke građe u program M++. Tegule su pronađene u tri kampanje rađene 1900., 1903. i 1911. godine u okviru istraživanja Austrijskog arheološkog instituta iz Beča. Nakon donošenja u Muzej sve su tegule upisane u knjigu nabavke koja se vodila od 2. 10. 1898. do 16. 5. 1927. g. Analiza je pokazala da je većina tegula uvezena iz sjevernojadranskih radionica, tj. s područja delte rijeke Pad i Akvileje te njezine okolice. Osim njih u manjem su broju zastupljene tegule koje su proizvod lokalnih radionica. Među njima je i jedna tegula za koju nije pronađena analogija u dostupnoj literaturi, ali bi također mogla pripadati nekoj lokalnoj radionici. Iako se radi o relativno malom uzorku, jasno je da su trgovačke veze između zaleđa Dalmacije i sjevernojadranskog prostora bile jake.
str. 221 – 244
M. ABRAMIĆ, A. COLNAGO
Istraživanja u sjevernoj Dalmaciji
Istraživanja koja se obavlkjaju, uz noviju potporu Ministarstva za kulturu i prosvjetu u sjevernoj Dalmaciji, odnose se ponajprije na antičku cestovnu mrežu tog predjela i rimsku nekropolu kod Starigrada. Istodobno s istraživanjima cestovne mreže poduzeta su manja istraživanja (temeljem raspoloživih ostataka koji se mogu upotrijebiti kao dokazni materijal) na naseljima, što leže uz antičke prometne puteve, a koja bi poslužila kao predradnja kasnijim iskapanjima. S jedne strane postignuti su prilično važni rezultat vezani uz antičku topografiju, a s druge strane mnoštvo sitnih nalaza iz grobova kod Starigrada omogučuje da se dobije kulturnopovijesna slika malog obalnog mjesta Dalmacije, iz doba rimskih careva.
>Galerija fotografija [VJB]
Zahvaljujemo Muzeju antičkog stakla u Zadru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 4. 12. 2013.
Vendi Jukić Buča
