- MAS
- Urednici: Ivo Fadić, Slobodan Čače
- Urednički kolegij: Dražen Maršić (Zadar), Verena Vidrih-Perko (Kranj), Francis Tassaux (Bordeaux), Mirjana Sanader (Zagreb), Maurizio Buora (Udine)
- Izdavač: Muzej antičkog stakla
- Crteži: Zoran Bakić, Jadranka Belevski, Anamarija Eterović Borzić, Ivan Čondić, Marina Jurjević, Anita Lovrić, Željko Miletić, Šime Perović, Berislav Štefanac, Jakov Vučić, Morana Vuković
- Fotografije: Ivo Fadić, Brunislav Marijanović, Antonija Mlikota, Mate Parica, Šime Perović
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 247332
- Zadar, 2012.
- ISSN 1334-2479
Naslovnica časopisa Asseria 10/2012. Foto: VJB.
str. 11 – 30
Brunislav MARIJANOVIĆ
Nalazi eneolitičke keramike iz Bukovića-Veleševa (Benkovac)
U članku se obrađuje keramička građa iz fundusa Zavičajnog muzeja u Benkovcu. Premda je riječ o slučajnim nalazima koij potječu s nalazišta u okolici Benkovca, čiju lokaciju danas nije moguće odredti, nalazi su i u tipološkom i u stilskom pogledu vrlo karakteristični, a moguće ih je uspoređivati s odgovarajućim nalazima s odgovarajućim nalazima s eneolitičkih nalazišta na južnijem dijelu istočnog Jadrana i njegova zaleđa.
str. 31 – 116
Sineva KUKOČ
Fibule tipa Osor: solarni znakovi i simboli u kulturi Liburna
Fibule tipa Osor iz 9./8. st. pr. Kr., u kombinaciji sa složenim pektoralima (Nin; Zaton: grob 6), najpogodniji su uzorak za analizu starije liburnske simbolike. U stilu ‘apstraktne naracije’ prikaz mita o Suncu na pektoralu iz Nina komplementaran je ‘pričama’ trodijelnih kozmologija koje su bile proširene od europskog sjevera do istoka tijekom brončanog, odnosno, željeznog doba. Prikaz iz Nina također je komplementaran simbolici na nogama – solarnim diskovima – svih fibula a disco, od apeninskog svijeta do Liburna. Jer upravo obrada njihove noge određuje fibule tipa Osor kao dio tipološki vrlo heterogene skupine apeninskih fibula a disco koje tvore žensku (ali i mušku) svečanu/pogrebnu nošnju u različitim apeninskim kulturama, u prvom redu u centro-meridionale krugu, uglavnom tijekom 9. st. pr. kr., djelomično tijekom 8. st. pr. kr., s retencijama no u kvalitativno novom (orijentalizirajućem) kulturnom kontekstu (Vulci, i drugo), u 7. st. pt. Kr. (…)
str. 117 – 208
Berislav ŠTEFANAC
Marin ĆURKOVIĆ
Kasnoantički grobovi Aserije
U članku autori donose pregled kasnoantičkih grobova otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja od 1999. do 2007. godine. U tom razdoblju otkriveno je 30 grobova. Većina ukopa locirana je ispred zapadnog i sjevernog megalitskog bedema. Na temelju horizontalne stratigrafije i nalaza unutar grobova utbrđeno je da su pokojnici ukapani u razdoblju od početka 4. do konca 6. stoljeća. Na nekropoli su evidentirani inhumirani grobovi pod tegulama, grobovi u amforama, grobnica na svod i najveća skupina zidane grobnice te ukopi unutar kamenih ploča. Posebno su znakovite grobnice 21 i 29 otkrivene ispred sjevernog bedema jer pruaju važne kronološke podatke za posljednju građevinsku fazu kasnoantičkog fortifikacijskog sustava. Osim toga, pojava presvođene grobnice 29 indicira na postojanje ranokršćanske crkve cemeterijalnog karaktera u neposrednoj blizini. Nalazi, iako malobrojni, predstavljaju značajan prinos dataciji i poznavanju etničke pripadnosti stanovnika Aserije.
str. 209 – 238
Šime PEROVIĆ
Prilog poznavanju željeznodobnih bedema Aserije
U članku se donose nove spoznaje o izgledu željeznodobnog utvrđenja Aserije. Na poziciji ‘Mala vrata’, unutar istočnog poteza bedema, tijekom posljednjih 15 godina vršena su istraživanja unutar urbanog tkiva naselja, gdje je istražen splet izgradnji ranocarskog i kasnoantičkog horizonta. Tijekom 2007. i 2009. godine, na specifičnim pozicijama šire mikrolokacije (ispred ranocarskog istočnog ulaza u grad, u podnožju stubišta te unutar prostorije C u kompleksu zgrada iz doba ranog Principata), izvršena su 2 sondažna otkopa kojima je lociran segment istočnog utvrđenja liburnske gradine. Ovi ostatci željeznodobnih bedema nadopunjuju spoznaje o opsegu i širenju Aserije od liburnskodobne gradine do rimskog centra te zapravo detektiraju da je veličina prapovijesnog naselja minimalno različita u odnosu na ranoantičku. Na temelju nalaza fine crvenofiguralne keramike antičke provenijencije, kao i ulomaka keramike južnoitalske produkcije možemo odrediti i mogući nastanak liburnskodobnog utvrđenja, u vrijeme ne ranije od 4. stoljeća prije Krista.
str. 239 – 310
Antonija MLIKOTA
MFAA – dosje Zadar, nove spoznaje o umjetninama odnesenima iz Zadra u Italiju za vrijeme Drugog svjetskog rata
Dokumentacija American Commission for the Protection and Salvage of Artistic and Historic Monuments in War Areas (the Robers Commission), 1943.-1946. koja se čuva u National Archives and Records Administration u Washingtonu važan je istraživački zbor za povjesničare, konzervatore, kustose, arheologe i povjesničare umjetnosti diljem Europe. U sačuvanoj dokumentaciji, uz podatke za brojne druge zemlje u kojima su djelovali časnici MFAA, nalaze se podatci i za područje bivše Jugoslavije. Ovaj rad, uz pojašnjenje o nastanku i djelovanju robertsove komisije te opću analizu građe koja se odnosi na prostore bivše Jugoslavije, osobito se bavi istraživanjem Zadra. (…)
str. 311 – 326
Gorica LOVRIĆ
Bibliografija radova o Aseriji
str. 329
Popis autora
str. 331
Upute suradnicima časopisa Asseria
>Galerija fotografija [VJB]
Zahvaljujemo Muzeju antičkog stakla u Zadru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 16. 2. 2014.
Vendi Jukić Buča
