by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 29, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
OPĆI PODACI
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- AMZ
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
- Urednik: Ivan Mirnik
- Fotografije: Igor Krajcar
- Stranice: 291
- Jezik: hrvatski
- Dimenzije (cm): 33.5x24x2.5
Monografija ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’, punog naziva ‘Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice’, objavljena je kao osma publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), serije pokrenute zbog potrebe objavljivanja muzejske građe. Autor Monografije dr. sc. Tomislav Bilić kustos je Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Uz novac, predmet interesa dr. Bilića su sustavi funkcioniranja stelarne navigacije (poglavito u odnosu na plovidbene puteve na Mediteranu), te zemljopisni i topografski aspekti u navigaciji o kojima je objavio nekoliko priloga.
Prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Predgovoru Monografije, obradom nalaza ostave iz Bukove koncipirana je podloga za rješavanje širokog spektra različitih problema, ne samo iz područja numizmatike nego i gospodarstva i drugih oblasti na koje se na oslanja što omogućuje donošenje zaključka o širem društvenom kontekstu i odgovarajučem povijesnom okviru bez kojih bi bilo teško objasniti razloge i trenutak ukopa ostave.
Ostavu iz Bukove, koja sadrži 5337 primjeraka srebrnog novca, Muzej je otkupio 1947. godine. Novac sadržan u ostavi pretežno je ugarskog porijekla, a sadrži i primjerke austrijskog i njemačkog novca. Hrvatski novac reprezentiran je primjercima 20 denara Nikole III. Zrinskog kovanog u Gvozdanskom 1526. i 1530. godine, prepoznatima prema prikazima obiteljskog grba na reversu ili siglama Nikolinih inicijala.
U Predgovoru Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, naglašava važnost publikacije i metodološki pristup materijalu na osnovi kojeg je autor donio niz zaključaka vezanih uz hrvatsku povijest virovitičkog područja 16. stoljeća.
‘Ako se uzme u obzir vrijeme ukopa ostave i burna ondašnja zbivanja u povijesnom je kontekstu ostava važna i zbog činjenice što je riječ – tako je i autor zaključio – o, vjerojatno, najtežim danima u hrvatskoj povijesti, o vremenu u kojemu su Turci bili u ekspanziji prema zapadu, u razdoblju u kojemu se prostor nekadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije, poglavito nakon Mohačke bitke 1526. god., sveo na toliko često spominjane ‘ostatke ostataka’ (reliquiae reliquiarum). Iz svih navedenih činjenica autor iznosi pretpostavku da je područje Bukove došlo pod osmanlijsku vlast u vrijeme između 1537. i 1552. god., odnosno trenutka pada glavnog tamošnjeg središta Virovitice. Prema autorovim zaključcima ostava iz Bukova potvrđuje, dakle, datiranje pada Virovitice pod vlast Osmanlija pa je njezino značenje u takvom kontekstu od iznimne povijesne važnosti. Izneseni podatci, kao i zaključci do kojih je došao bili su mu, dakle, osnovom za povezivanje s događajima iz sredine 16. st., s onim što se zbivalo na području iz kojega ostava i potječe. Za podruje virovitičkog kraja ostava je, dakle, prvorazredan povijesni izvor o nesigurnim vremenima i opasnostima koje su vrebale zbog tadašnjih sukoba s Turcima, o razdoblju koje je svakako među najtežima u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.’
U prvom poglavlju, Okolnosti nalaza i dosadašnje spominjanje u literaturi, autor iznosi informacije o porijeklu ostave i kronološke događaje koji su uvjetovali okolnosti načina na koji je Ostava stigla u Zagreb. U Numimatičkom arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se prepiska iz 1946. godine Hilde Hećej Tompak iz Hrvatskog državnog muzeja u Osijeku i Viktora Hoffilera, tadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, a čuvaju se i dopisi vezani uz samu procjenu i otkup Ostave. Ostavu još ukratko spominju V. Mikolji 1953. god. te I. Mirnik 1981. i 1986. god.
Poglavlje Mjesto nalaza i opće karakteristike ostave odnosi se na detaljno pozicioniranje nalaza Ostave te problematiku njezinih karakteristika koje su se izmijenile od prvotnih opisa Hilde Hećej Tompak (9000 pimjeraka ukupne težine 6 kilograma) do zaključaka detaljnog proučavanja Tomislava Bilića (5337 primjeraka ukupne težine 2,5 kilograma). Autor uspoređuje sastav Ostave s drugim istovremenim konglomeracijama i navodi primjerke zastupljenog novca. Ovi podaci ilustrirani su dijagramima.
Slijedi poglavlje Povijesne okolnosti. Autor opisuje povijesne događaje koji su se u 16. st. odvijali na virovitičkom području te okolnosti koje su uvjetovale pohranjivanje ostave.
Vrijednost ostave poglavlje je u kojem autor upoređuje vrijednost Ostave s određenim dobrima u denarima onoga vremena. Izvori za usporedbu su Limitatio rerum vendibilium per regnicolas Sclaunie facta 1528 te podaci o svotama koje su isplaćivane za kupoprodaju pojedinih velikaških posjeda.
Posljednje poglavlje, Numizmatička topografija virovitičkog kraja, ujedno je zaključak cjelokupnog izlaganja. Autor spominje pojedinačne nalaze novca s područja Virovitice koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao i druge ostave na temelju kojih su doneseni važni zaključci. Na temelju ostave iz Virovitice datirane u 1648. god. zaključuje kako se čini da ostava iz Bukove datira pad Virovitice 1552. god., a ostava iz Virovitice oslobođenje grada.
Slijede Indeks I: Vladari, Indeks II: Kovnice (prema Pohl 1982), Indeks III: Kovničari (prema Pohl 1982), Popis literature upotrebljene u katalogu i Ostala literatura.
Drugi dio monografije odnosi se na Katalog izrađen pomoću računalnog programa NUMIZ. U prvom retku navodi se redni broj u katalogu, nominala, kovnica, osnovna literatura te oznake na aversu ili reversu. U drugom retku naveden je opis aversa, a u trećem reversa. Uz dimenzije i težinu novca te položaj kalupa opisano je stanje sačuvanosti, neke opće napomene i inventarni broj AMZ-a. Novac je katalogiziran prema zemljopisnom porijeklu kronološki.
Slijede table s fotografijama odabranih primjeraka novca.
Monografija je tiskana na kvalitetnom papiru, velikog formata i tvrdog uveza.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 29. travnja 2013., Vendi Jukić Buča
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="9"]
by Suradnik | Apr 16, 2013 | A Universalmuseum Joanneum, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Europi
U sklopu projekta ‘InterArch-Steiermark’ koji je sufinanciran od strane EU, a koji se aktivno bavi očuvanjem arheološke ostavštine Štajerske, kako slovenske tako i austrijske, predstavljena je izložba ‘V novi luči’. Radi se o jednoj lijepoj gesti Joanneum muzeja koji je odlučio vratiti nekoliko stotina predmeta iskopanih na području Slovenije između 1941.-1945. kada je Austrija bila pod nacističkom upravom. Katalog obuhvaća pojedinosti toga povratka i dokumentira sve nalaze kroz fotografije i kratke opise.
Nakon kratkog predgovora koji ukratko opisuje pozadinu projekta i izložbe, prvo poglavlje detaljnije opisuje pozadinu cjelokupnog projekta ‘Inter Arch-Steiermark’ i nastojanja da se digitalizira kompletna dostupna dokumentacija, arhivski predmeti, zapisi s terena, sami artefakti, a koji čine jedan dio zavidne kolekcije Univerzalnog muzeja Joanneum. Cijela će digitalna zbirka biti dostupna na slovenskom i njemačkom jeziku, a svakako će pridonijeti daljnjim istraživanjima i boljem razumijevanju štajerske ostavštine obiju zemalja. Poglavlje govori i o otvorenju izložbe koje je održano u dvorcu Betnava kod Maribora te o putujućem karakteru izložbe koja će u 2013. i 2014. godini biti prikazana u Ljubljani, Celju, Ormožu i Murskoj Soboti. Važno je napomenuti da je ta izložba ujedno i način da se javnosti približi i sami projekt, izložba i gesta koja je ujedno i najvažniji dio vidljivosti iste. Poglavlje završava s detaljnim opisom kretanja i arheoloških istraživanja Waltera Schmida pod krovom Joanneuma u vrijeme dok je i Donja Štajerska bila pod nacističkom okupacijom.
Drugi dio ovog poglavlja je fokusiran na umjetnički kolektiv RHIZOM, čije su instalacije i promišljanje o jednom širem predstavljanju izložbe otvorili niz dijaloga koji su potrebni kako bi ovaj cijeli projekt zaživio u mjeri u kojoj je to potrebno.
U poglavlju o negovskim kacigama prenosi se kratka povijest od pronalaska tih halštatskih bisera do opisivanja današnje kulturalne važnosti te mjesta koje zauzima unutar projekta o arheološkoj ostavštini Štajerske. Katalog se zatim vraća u prošlost i prenosi dio dnevničkih zapisa Alojza Senčerja datiranih 24. veljače 1812. godine kada su i negovske kacige pronađene – što ponovno obuhvaća sažimanje i obuhvaćanje svih elemenata važnih za cjelinu projekta.
Priča se nastavlja u poglavlju o arheološkim i numizmatičkim zbirkama Univerzalnog muzeja Joanneum iz slovenske Štajerske, koji ujedno predstavljaju i najstarije predmete iz bogate kolekcije Muzeja. Sljedeće poglavlje se vraća u povijest i prolazi kroz bitne točke saintgermanskih mirovnih pregovora i arhivskog sporazuma iz 1923. unutar kojih se raspravljalo, a nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, o vraćanju arhivskog materijala državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Pregovori su prekidani, nastavljani 1945., a na kraju su i zamrli bez ikakvih razrješenja. Prije samoga kataloga predmeta, koji zauzima čitavu drugu polovicu kataloga, članci završavaju s intervjuom Janeza Gojkoviča, jednoga od najznačajnijih slovenskih arheologa, koji nije bio klasično obrazovan, ali je zato utjecao na generacije arheologa, prvenstveno kao savjestan terenski radnik, izuzetan laborant, i sasvim poseban dio arheološke građe koja je ostala iza njegovog dugog i plodnosnog djelovanja. Prije spomenuti katalog predmeta obuhvaća sve artefakte sa izložbe ‘V novi luči’, a koji ujedno predstavljaju i cjelokupnu građu koju je Univerzalni muzej Joanneum vratio Sloveniji.
Uz katalog je priložen i CD koji se sastoji od kataloga objekata, te digitalnih kopija originalnih arhivskih spisa, nacrta i fotografija, vezanih uz relevantna iskapanja iz toga doba.
Naslovnica kataloga izložbe 'V novi luči, Arheološka dediščina slovenske Štajerske iz Univerzalnega muzeja Joanneum'. Foto: VJB.
by PRESS | Apr 16, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Monografije, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, u srijedu 17. travnja 2013. godine u 12 sati, održat će se predstavljanje knjige Krešimira Filipeca ‘Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo – Župna crkva’.
O knjizi će govoriti:
dr. sv. Tajana Sekelj Ivančan, znanstvena savjetnica
dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik
prof. Ivo Pavlović, viši kustos
dr. sc. Krešimir Filipec, izvanredni profesor
Mediator:
dr. sc. Željko Demo, znanstveni i muzejski savjetnik
Za povećanje pozivnice kliknite na sliku.
Izvor
AMZ PRESS
AMZ - Poziv na predstavljanje knjige Krešimira Filipeca 'Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo - Župna crkva'. Ustupio: AMZ PRESS.
by Suradnik | Apr 10, 2013 | Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Stručna literatura
Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, svezak 28 Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg podravlja (Znanstveni skup)
Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, svezak 28 Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg podravlja (Znanstveni skup)
Sadržaj
Str. 9 – 20
Marina Šimek
Uvijek ispred svog vremena – uz 105. obljetnicu rođenja Stjepana Vukovića (12.10.1905. – 15.11. 1974.)
Znanstvenim skupom Hrvatskog arheološkog društva održanim u Varaždinu u listopadu 2010. god. obilježena je 105. godišnjica rođenja Stjepana Vukovića – prvog kustosa arheologa u Gradskom muzeju Varaždin, začetnika moderne arheologije u ovom dijelu Hrvatske, utemeljitelja eksperimentalne arheologije kod nas te prvog i dugogodišnjeg istraživača svjetski poznate špilje Vindije.
Str. 21 – 30
Roman Ozimec, Hrvoje Cvitanović, Dubravko Šincek
Arheološko rekognisciranje u okviru sustavnih speleoloških i biospeleoloških istraživanja: područje SZ Hrvatske
Kroz sustavna biospeleološka istraživanja, koja obuhvaćaju bazna speleološka istraživanja, topografsko snimanje, analizu geomorfologije, geološko, hidrološko, tektonsko i paleontološko rekognosciranje, mikroklimatske izmjere te detaljna ekološka istraživanja i fotodokumentaciju, članovi HBSD-a provode i arheološka rekognosciranja speleoloških objekata. Utvrđeni su brojni novi arheološki špiljski lokaliteti na području: Konavala, Dubrovačkog primorja, otoka Korčule, Lastova, Hvara i Brača, Biokova, Like, Banovine i Karlovačke županije. Istraživanje SZ Hrvatske, rezultiralo je otkrićima novih arheoloških nalazišta. Na Ravnoj gori utvrđeno je nekoliko potencijalno značajnih arheoloških nalazišta: Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru, Polušpilja u Krči, Škedenj špilja, Belščica polušpilja, Ledenica i Kukelj sjever špilja. Na Maceljskoj gori zanimljivo arheološko nalazište potkapina Vutla peć, a na masivu Ivanščice: Bračkova špilja, Matekova špilja 2, Osinec jama i Špilja na Pisanoj pećini. Prilikom ovih istraživanja sakupljaju se samo uzorci površinskih nalaza artefakta, kako bi se stručnom analizom utvrdila indikativna vrijednost nalazišta. Naknadna suradnja ostvarena s arheolozima, često dovodi do daljnjih otkrića i sustavnih arheoloških istraživanja. Na području Velikog Goranca, Ravna gora, prilikom rekognosciranja terena u potrazi za novim speleološkim objektima na lokalitetu Lengešica otkrivena je prapovijesna nekropola, a nalaz je naknadno upotpunjen otkrićem gradinskog naselja na Kuča gori.
Str. 31 – 46
Davor Špoljar
Rezultati arheoloških rekognisciranja Ravne gore i okolnih područja
STUDENTSKIM ZNANSTVENIM PROJEKTOM ‘Arheološko rekognosciranje Ivanščice i Ravne gore’ Studentskog kluba arheologa Sveučilišta u Zagrebu – SKA izvršena su arheološka rekognosciranja speleoloških objekata te pojedinih lokacija na otvorenome. Rekognosciranja su provođena u nekoliko navrata tijekom ožujka, travnja i listopada 2010.godine, na teritoriju Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Riječ je o teritoriju sljedećih općina/gradova: Bedekovčina, Petrovsko, Donja Voća, Klenovnik, Lepoglava, Vinica. Rekognosciranjima je utvrđeno postojanje nekoliko arheoloških nalazišta špiljskog tipa, a kao najveći doprinos ovog projekta izdvajaju se otkrića nekoliko prapovijesnih visinskih nalazišta: Kuća-gora kod Goranca, Strugača kod Bedekovčine te Brezovica kod Petrovskog. Osim arheoloških nalazišta na otvorenom, ističe se otkriće arheoloških nalaza u špilji Zdenec kod Klenovnika. Arheološki nalazi otkriveni su i u Plitvičkoj špilji kod izvorišta Plitvice, smještenoj nedaleko Šincekove špilje u kojoj su prije desetak godina između ostalog otkrivene litičke rukotvorine te ostaci faune iz srednjeg paleolitika, odnosno iz razdoblja neandertalaca.
Str. 47 – 56
Zorko Marković
Lasinjska kultura u svjetlu novih istraživanja
Eneolitička lasinjska kultura prostirala se u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj, zapadnoj Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, sjevernoj Bosni te s nekim elementima i u zapadnoj Srbiji. Istraživanjima velikih površina ovih godina na trasi međunarodne autoceste u istočnoj Slavoniji otkrivene su velike i manje nadzemne kuće, uz već otprije poznate zemunice i radne jame. Pronađeni su sitniji bakreni predmeti (šila, igla, klin), što govori o kulturi koja poznaje obradu bakra. Isto tako postavlja se pitanje postojanja križastih sjekira u Slavoniji. One su možda na lasinjsko područje distribuirane iz područja istovremene Bodrogkeresztur kulture. Apsolutni datumi oko 4000. godine prije Krista određuju prioritet lasinjske pred Boleraz-fazom i badenskom kulturom.
Str. 57 – 106
Saša Kovačević
Karakteristični nalazi iz naselja kasne faze starijega željeznog doba Zbelava-Pod lipom
Godine 1997. Provedena su zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Zbelava-Pod lipom na trasi autoceste Zagreb-Goričan, u varaždinskoj Podravini. Višemjesečna istraživanja vodio je Amelio Vekić iz zagrebačkog Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Lokalitet se smjestio na blagoj prirodnoj uzvisini kružnog tlocrta usred podravske ravnice, između potoka Zbela na sjeveru i rijeke Plitvice na jugu. Položaj Pod lipom je bio naseljen u više epoha, a najintenzivnije u kasnoj fazi starijega željeznog doba kada se ovdje nalazilo naselje s ukopanim i nadzemnim objektima. Karakteristični nalazi kasnohalštatskog razdoblja iz nizinskog naselja u Zbelavi predstavljaju poticaj proučavanja kasnohalštatskog razdoblja u podravskom dijelu SZ Hrvatske i šire. U ovom tekstu će najveća pozornost biti posvećena strukturi kasnohalštatskog naselja.
Str. 107 – 130
Dora Kušan Špalj, Dorica Nemeth-Ehrlich
Aquae Iasae – Varaždinske toplicew, arheološka istraživanja rimskog izvorišnog bazena i okolnog prostora
U ovom prilogu prikazani su rezultati dosadašnjih radova na prostoru foruma rimskog naselja Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), a s posebnim naglaskom na posljednja istraživanja provedena 20006. Godine kada je istražen izvorišni bazen. Istraživanja su pokazala da se radi o izuzetnoj građevinskoj konstrukciji kojom su Rimljana ‘ogradili’ prirodni izvor termalne vode te promišljenim arhitektonskim rješenjem oko njega izgradili javni dio naselja – forum s trijemovima i hramovima, a u neposrednoj blizini i kupalište do kojeg je termalna voda odvođena sustavom kanala. Kao rezultat dosadašnjih arheoloških istraživanja u ovom su radu predstavljene faze razvoja prostora oko izvorišta, prikazane i 3D modelima te mogućnosti muzeološke prezentacije tog specifičnog kompleksa rimske arhitekture.
Str. 131 – 140
Spomenka Vlahovićć
Rimska igra tropa iz Varaždinskih toplica
Rad daje prikaz arheološkog nalaza koji je smješten u sklopu antičkoga lokaliteta Aquae Iasae u centru današnjeg grada Varaždinske Toplice. Provedena istraživanja vezana uz spomenuti nalaz pokazala su kako se radi o sačuvanoj antičkoj igri u obliku igraćeg polja na koje se bacalo kamenčiće, orahe u ljusci ili kuglice od staklene mase, a koja je u stručnoj literaturi poznata pod imenom tropa. Ova se antička igra danas nalazi u prostoru bazilike termarum, koja je tijekom antičkog perioda imala društvenu funkciju, jer je svojim sjevernim dijelom bila povezana sa sačuvanim termama. Rad donosi detaljan opis igraćeg polja, rekonstrukciju igre, popis arheoloških lokaliteta gdje je dosada otkrivena, kao i stručna mišljenja arheologa i istraživača koji se bave spomenutom temom iz antičkog doba.
Str. 141 – 162
Branka Migrotti
Dvije rimske stele iz Savarije (CIL III 4201, 4205) s područja Vinice kod Varaždina
U Gradskome muzeju Varaždin privremeno se čuva ulomak rimske stele (CIL III 4205), koja je prethodno bila uzidana u dvorcu Opeki (općina Vinica). U crkvi sv. Marka u selu Marčanu, na području iste općine, uzidana je cjelovita stela, tipološki slična prethodnoj (CIL III 4201). Budući da u literaturi postoje nedoumice oko podrijetla tih dvaju spomenika, u prvome dijelu rada obrazlaže se njihovo podrijetlo iz grada Vépa u jugozapadnoj Mađarsko, na području rimske Savarije. Nastoji se rekonstruirati put kojim su iz vlasništva plemiće obitelji Zrinskih dospjeli na mjesta gdje se danas nalaze, kao i društvene okolnosti i razlozi njihove sekundarne uporabe. S obzirom na to da dvije viničke stele, usprkos čestom spominjanju u literaturi, dosad nisu cjelovito arheološki obrađene, u drugome dijelu priloga one se na temelju natpisa, formalne tipologije i ikonografske analize, smještaju u kontekst noričko-panonske proizvodnje i trgovine mramornim grobnim spomenicima te se datiraju na početak 2. stoljeća.
Str. 163 – 176
Marina Šimek
Lonja – Matušini, antičko visinsko utvrđeno naselje
Brdovitim područjem južno od Varaždina dominira brdo sa dva vrha, poznato kao Gradišće. Indikativan toponim i očuvane priče o gradu, ali i rezultati rekognosciranja provedenog 2001.g. bili su poticaj za početak istraživanja ovog lokaliteta, kasnije nazvanog Lonja-Gradišće. Nakon probnog sondiranja i ponovljenih pregleda terena uslijedilo je zaštitno istraživanje koje se provodi već nekoliko sezona, a usredotočeno je na prostrani plato na zapadnom vrhu. Na ovom velikom lokalitetu površine cca 100.000 m² svojim se istaknutim strateškim položajem, ali i ostacima arhitekture, ističe upravo zapadni vrh. Podaci o arhitektonskim sklopovima, o njihovoj vrsti, namjeni i međusobnom donosu zasada su još nepotpuni, no može se zaključiti da je cijeli lokalitet bio dobro zaštićen s više obrambenih zidova, a da se središnji i najvažniji dio antičkoga naselja s kvalitetnije građenim objektima nalazio na zapadnom platou. Na istočnom, višem vrhu, vjerojatno se nalazio manji objekt u funkciji osmatračnice. Preliminarna analiza pokretnih nalaza, kao što su ulomci zelenog stakla s plavim aplikacijama, fragment narukvice sa završetkom u obliku zmijske glave, srcoliki jezičac i koštani jednoredni češalj, ukazuje na kasnu antiku. Antičko visinsko utvrđeno naselje podignuto je na mjestu ranijih naseobina iz eneolitika te kasnog brončanog-starijeg željeznog doba.
Str. 177 – 198
Tajana Pleše
Iovia – Botivo (Ludbreg): prilog poznavanju kroz rezultate arheoloških istraživanja 2008.-2010. god.
Arheološka istraživanja (2008-2010.) u središtu današnjeg Ludbrega nastavak su sondažnih iskopavanja (1968.-1979.) antičke Jovije. Radovi su provedeni na prostoru ‘Vrta Somodi’.
Str. 199 – 214
Vladimir Sokol
Kasnoantički deltoidni vrhovi strijela tip Kuzelin u v. Podravini s posebnim osvrtom na SZ Hrvatsku
Pisac obrađuje poseban tip deltoidnih punokovinskih vrhova strijela četvrtastog presjeka nađenih na širem području sjeverozapadne Hrvatske i Podravine te kasnoantičkom kastrumu Kuzelin na Medvednici sjeverno od Sesveta. Lokalitet Kuzelin višeslojno je nalazište od eneolitika, brončanog, keltsko-latenskog do antičkog i kasnoantičkog razdoblja. Ovdje se obrađuje kasnoantičko razdoblje IV. I početka V. stoljeća koje je najbogatije zatupljeno artefaktima tvarne kulture, osobito novcima i nalazima militaria. Među ovim nalazima zastupljene su osobito velikim brojem punokovinske strjelice deltoidnog oblika, kvadratnog presjeka, različitih veličina i težina. Prema tim kriterijima uspostavljena je njihova tipologija u tri osnovna tipa. Također, pokazuje se, temeljem karakterističnih oštećenja, da je veći broj primjeraka bio u nekoj prigodi bojno uporabljen te se iznosi pretpostavka da su one bile korištene u sukobu careva Magna Maksima i Teodozija u ljeto 388. godine nakon bitke kod Siska, a prije završne u Ptujskom polju.
Str. 215 – 226
Juraj Belaj
Arheološka istraživanja lokaliteta Stari grad u Ivancu (2007.-2010.)
U središtu Ivanca na lokalitetu Stari grad Institut za arheologiju je nastavio arheološka istraživanja. Dosad je na lokalitetu istraženo skoro 300 grobnih ukopa, najviše na prostoru u i oko gotičke crkve sv. Ivana Krstitelja, koja se svojedobno nalazila u dvorištu renesansnoga kaštela. Grobovi su – na temelju nalaza, pojedinih značajki ali prvenstveno stratigrafskih odnosa – razvrstani u pet faza ukopavanja. Prigodom istraživanja sjeverne kule Staroga grada otkriveni su temelji nekog starijeg objekta, vjerojatno romaničke crkve. Takvu pretpostavku potkrepljuju veliki broj grobova, osobito onih najstarijih faza. Osobito su značajni grobovi s nalazima S-karičica te grobovi s oblogom od kamenja. Njihovi ukopi nisu oštećeni ovim temeljima i prate liniju pružanja novootkrivenog objekta. Istočno od kule otkriven je veliki obrambeni jarak koji je presjekao sjeveroistočni ugao svetišta romaničke crkve. O ranijem životu na lokalitetu svjedoče pronađeni fragmenti kulturnih slojeva – crnoga i smeđega – u kojima je bilo nalaza lijepa. U sloju crne zemlje nalaženi su i ulomci keramike ukrašene valovnicom koje oprezno možemo datirati u 9. ili 10. stoljeće, dok je u smeđem sloju, koji se nalazio ispod crnoga, nađeno nešto provincijalne antičke keramike. Istraživanja se i dalje nastavljaju, a konačan je cilj prezentacija najzanimljivijih nađenih ostataka u arheološkome parku u centru Ivanca.
Str. 227 – 250
Marijana Korunek
Pregled utvrda, burgova i kaštela na području Varaždinske županije
Na području Varaždinske županije poznato je relativno mnogo objekata fortifikacijskog karaktera, od kojih prvi nastaju još u prapovijesnom razdoblju. Zbog nemirnih vremena grade se dalje kroz povijest kao zaštita za čovjeka i njegovo neposredno okruženje. Kako je ova tema dosta opsežna, ovaj rad obuhvatit će samo zidane građevine koje nastaju u srednjem i ranom novom vijeku. U njemu će se dati kratki pregled utvrda, burgova i kaštela na području Varaždinske županije u tom periodu, no neće se ulaziti u njihove detaljnije analize, nego će se sagledati kroz problematiku njihove zaštite i očuvanja.
Str. 251 – 258
Lada Prister
Klesarske oznake starog grada Varaždina, Trakošćana i Velikog Tabora
Srednjovjekovni gradovi Varaždin, Trakošćan i Veliki Tabor unatoč brojnim pregradnjama tijekom stoljeća ostali su nam u potpunosti sačuvani do danas. Značajne pregradnje na njima događaju se tijekom 15. I 16. Stoljeća o čemu svjedoče brojne klesarske oznake na vanjskim ili unutarnjim zidnim površinama. Brojni konzervatorsko-restauratorski zahvati, koji već dugi niz godina traju, doprinose novim spoznajama o tim izuzetnim spomenicima kulture u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Str. 259 – 276
Spomenka Težak
Varaždinska gradska utvrđenja
U radu o varaždinskim gradskim utvrđenjima daje se pregled poznatih nam spoznaja kroz različite povijesne izvore i literaturu. Nakon pregleda literature autorica nam daje kratki pregled povijesnih izvora, slikovnih priloga na kojima se mogu naći dijelovi obrambenog sustava te pregled materijalnih izvora.
Posteri
Str. 277 – 284
Maja Grgurić
Izbor koštanih artefakata iz holocenskih slojeva Velike pećine na Ravnoj gori
Posterom su predstavljeni koštani predmeti iz holocenskih slojeva Velike pećine. Nedovoljno jasna stratigrafija otežava atribuciju predmeta određenim kulturama, no predmete je moguće smjestiti u vremenski raspon od neolitika do brončanog doba. Od koštanih predmeta posebno se ističe 6 koštanih vrhova strelica bez bližih paralela.
Str. 285 – 296
Bruna Kuntić-Makvić, Ante Rendić-Miočević, Marina Šegvić, Igor Krajcar
Integracija i vizualna prezentacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz V. Toplica
Računalna integracija i vizualizacija ulomaka monumentalnog metričkog natpisa iz vremena Konstantinove obnove topličkog kompleksa Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama. Prednosti i nedostaci.
Str. 297 – 302
Siniša Radović
Analiza faune iz srednjovjekovne utvrde Paka kod Novog Marofa
Prilikom višegodišnjih istraživanja srednjovjekovne utvrde Paka kod Novog Marofa, sakupljen je veći broj skeletnih ostataka životinja. Zooarheološkom analizom ustanovljeno je kako su dominantne životinje u prehrani stanovnika Pake bile svinje i goveda, uz izrazito mali udio ostataka ovaca. Zastupljenost i učestalost skeletnih i dentalnih elemenata, kao i oštećenost materijala, ukazuju na različite postupke mesarenja i načina konzumacije. O lovu svjedoči svega nekoliko kostiju divljači. Oskudni ostaci ptica pripadaju jestivim vrstama (kokoš, fazan, tetrijeb, guska).
Str. 303 –307
Krešimir Filipec
Opkopi renesansne utvrde Konjščine
U radu se donose podaci o najnovijim istraživanjima na renesansnoj utvrdi Konjščini. Riječ je o jednoj od najstarijih takvih građevina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, sagrađenoj koncem 15. stoljeća. Arheološkim istraživanjima nastojalo se utvrditi kako je tekla njezina izgradnja. Godine 2010. arheološka istraživanja su se odvijala na opkopima. Konjščina je jedna od najstarijih renesansnih utvrda u ovome dijelu Hrvatskog Kraljevstva.
Zahvaljujem Marini Šimek, prof. na ustupljenom primjerku.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 27, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Monografija ‘Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar – Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)’ objavljena je kao šesta publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), u dva toma. Dr. sc. Željko Demo muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu, autor je izložbe ‘Vukovar – Lijeva Bara: povijest jednog arheološkog nalazišta (tragovi, istraživanja, znamenja)’, postavljene početkom 1996. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, koja je, prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Uvodnoj riječi Monografije, poslužila kao svojevrsna najava budućoj temeljitijoj znanstvenoj valorizaciji istraženog lokaliteta. Rezultati analize objavljeni su 2009. godine u ovoj opširnoj i detaljnoj publikaciji.
Prvi dio obuhvaća Uvodnu riječ te Predgovor i poglavlje Nalazište i iskopavanje ranosrednjovjekovnoga groblja te Katalog.
U Uvodnoj riječi Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, opisuje okolnosti koje su potaknule i omogućile predstavljanje prvih rezultata istraživanja arheološkog materijala s lokaliteta Lijeva Bara u Vukovaru. Izložba ovih nalaza, autora dr. sc. Željka Deme, postavljena je povodom 150. obiljetnice osnutka zagrebačkog Narodnog muzeja, ustanove iz koje je potekao današnji Arheološki muzej. Izložba je bila prilagođena širokom rasponu posjetitelja, a pratio ju je i iscrpan katalog. Slijedi kratak opis porijekla nalaza, prve valorizacije i početka arheoloških kampanja na ovom važnom lokalitetu. Istaknut je rad i autorov angažman na materijalu te realizacija Monografije u vidu zajedničkog truda autora, fotografa i suurednika, uz navođenje karakterisitka samog izdanja.
U Predgovoru autor opisuje dojam koji je na njega ostavio jedan zanimljiv nalaz. Istraživanje arheološkog materijala bjelobrdske kulture pronađenog na lokalitetu Lijeva Bara rezultiralo je postavljanjem ranije spomenute izložbe. Autor naglašava kako je
‘groblje na Lijevoj Bari, od trenutka kada su iskopavanja ondje završila pa sve do današnjih dana bilo i ostalo najvećim sustavno istraženim grobljem bjelobrdskog kulturnog kompleksa na sjeveru Hrvatske i jednim od najvećih dosad poznatih ranosrednjovjekovnih groblja u Hrvatskoj uopće.’
Nakon Popisa kratica slijedi prvo poglavlje s općenitim informacijama o nalazištu. Poglavlje je podijeljeno na pod-cjeline: Mjesto i položaj nalazišta, Povijest nalazišta i arheološka iskopavanja, Smještaj nalaza i dokumentacije te Literatura.
Drugo poglavlje odnosi se na Katalog. Prije prezentacije nalaza navedene su Napomene uz katalog s bitnim obrazloženjima i smjernicama te opisom katalogizacije. Katalog sadrži Opise grobova [podaci o grobu (broj groba, položaj groba u bloku/sondi), podaci o grobnoj jami/raki (dimenzije, apsolutna dubina, orijentacija, grobna oprema), podaci o pokojniku (arheološki, antropološki, biokemijski), podaci o nalazima (položaj nalaza, nalazi)]. Prezentirana je Revizija grobnih nalaza, Dokumentacija te Klasifikacija perli. Katalog je koncipiran kronološki, prema godini iskopavanja, te započinje Probnim iskopavanjem 1951. godine, a slijedi Sustavno iskopavanje 1951.-1953. godine. Katalog, ujedno i prvi tom Monografije, završava pod-poglavljem Slučajni nalazi iz grobova uništenih prije arheoloških iskopavanja.
Drugi dio Monografije započinje poglavljem Grobni ritus u kojem su opisane površinske oznake grobova, grobne jame/rake (oblik, mjerni podaci, dubine, uređenje), položaj pokojnika (opći podaci, položaj podlaktica, orijentacija), grobovi s dva ili više pokojnika (dvojni ukopi/grobovi), superpozicionirani geobovi, razoreni grobovi (namjerno remećenje pokojnikova tijela), ukop konja ili konjskih kostiju te pogrebni običaji i vjerovanja (nalazi u nefunkcionalnom položaju). Slijedi poglavlje Predmeti grobnog inventara (predmeti dnevne upotrebe, predmeti za lov i ribolov, predmeti toaletnog pribora, oružje i bojna oprema, nakit, predmeti kultnog karaktera te predmeti nepoznate namijene). Peto poglavlje obuhvaća Ostale nalaze (predmeti prethodnih kulturnih razdoblja). Svaka od nabrojanih kategorija dodatno je tipološki podjeljena na specifične cjeline nalaza. Posljednje poglavlje odnosi se na Kulturno-povijesne okolnosti nastanka i posjedanja groblja. Slijede: Popis predmeta, Popis priloga, slika, tablica i tabli te Bibliografija. Na samom kraju nalaze se Table u boji s prikazima lokaliteta, zračne snimke, fotografije skica, zapisnika te nalaza.
Kvalitetno tiskana Monografija velikog formata obuhvaća, osim mnogobrojnih slika u tekstu, plan groblja, 434 crteža kostura te 191 crtež gobnih nalaza, više od 350 fotografija kostura, totala blokova i sondi, više od 100 tabelarnih prikaza te više od 50 tipoloških crteža i karata rasprostiranja pojedinih skupina arheološkog materijala. Priložen je CD medij s kompletnim prijevodom Monografije na engleski jezik u .pdf formatu.
Ova monografija će svakako ‘biti nezaobilazno polazište u svakom budućem radu koji se bude odnosio na problematiku bjelobrdske kulture, ne samo poradi spoznaja do kojih je autor uspio doći nego i zbog jedinstvenog metodološkog pristupa primijenjenog u obradi spomeničke građe.’
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 26. ožujka 2013., Vendi Jukić Buča
Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 1. Foto: VJB..
Monografija - Željko Demo 'Ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture: Vukovar - Lijeva Bara (X-XI. stoljeće)' - Dio 2. Foto: VJB..
|
[slideshow gallery_id="8"] |
by PRESS | Mar 25, 2013 | Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, Zbornici
Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius” Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu objavljuje natječaj za Zbornik radova Lucius za 2013. godinu.
Radove mogu prijaviti studenti povijesti Hrvatskih studija, kao i izvanredni članovi Luciusa, ali i studenti povijesti drugih fakulteta.
Rad mora biti prijavljen do 15. travnja 2013. putem prijavnice, a napisan, recenziran i predan uredništvu do 26. svibnja 2013. godine. Autorov prvi recenzent je njegov mentor, dok drugoga recenzenta za rad traži DSP Lucius.
Recenzije šalju sami recenzenti na e-mail adresu – dsp.lucius@gmail.com.
Za sva pitanja možete se obratiti DSP Lucius na navedenu adresu.
>Upute
>Prijavnica
Izvor
DSP Lucius PRESS
