OPĆI PODACI
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- AMZ
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
- Urednik: Ivan Mirnik
- Fotografije: Igor Krajcar
- Stranice: 291
- Jezik: hrvatski
- Dimenzije (cm): 33.5x24x2.5
Monografija ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’, punog naziva ‘Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice’, objavljena je kao osma publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), serije pokrenute zbog potrebe objavljivanja muzejske građe. Autor Monografije dr. sc. Tomislav Bilić kustos je Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Uz novac, predmet interesa dr. Bilića su sustavi funkcioniranja stelarne navigacije (poglavito u odnosu na plovidbene puteve na Mediteranu), te zemljopisni i topografski aspekti u navigaciji o kojima je objavio nekoliko priloga.
Prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Predgovoru Monografije, obradom nalaza ostave iz Bukove koncipirana je podloga za rješavanje širokog spektra različitih problema, ne samo iz područja numizmatike nego i gospodarstva i drugih oblasti na koje se na oslanja što omogućuje donošenje zaključka o širem društvenom kontekstu i odgovarajučem povijesnom okviru bez kojih bi bilo teško objasniti razloge i trenutak ukopa ostave.
Ostavu iz Bukove, koja sadrži 5337 primjeraka srebrnog novca, Muzej je otkupio 1947. godine. Novac sadržan u ostavi pretežno je ugarskog porijekla, a sadrži i primjerke austrijskog i njemačkog novca. Hrvatski novac reprezentiran je primjercima 20 denara Nikole III. Zrinskog kovanog u Gvozdanskom 1526. i 1530. godine, prepoznatima prema prikazima obiteljskog grba na reversu ili siglama Nikolinih inicijala.
U Predgovoru Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, naglašava važnost publikacije i metodološki pristup materijalu na osnovi kojeg je autor donio niz zaključaka vezanih uz hrvatsku povijest virovitičkog područja 16. stoljeća.
‘Ako se uzme u obzir vrijeme ukopa ostave i burna ondašnja zbivanja u povijesnom je kontekstu ostava važna i zbog činjenice što je riječ – tako je i autor zaključio – o, vjerojatno, najtežim danima u hrvatskoj povijesti, o vremenu u kojemu su Turci bili u ekspanziji prema zapadu, u razdoblju u kojemu se prostor nekadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije, poglavito nakon Mohačke bitke 1526. god., sveo na toliko često spominjane ‘ostatke ostataka’ (reliquiae reliquiarum). Iz svih navedenih činjenica autor iznosi pretpostavku da je područje Bukove došlo pod osmanlijsku vlast u vrijeme između 1537. i 1552. god., odnosno trenutka pada glavnog tamošnjeg središta Virovitice. Prema autorovim zaključcima ostava iz Bukova potvrđuje, dakle, datiranje pada Virovitice pod vlast Osmanlija pa je njezino značenje u takvom kontekstu od iznimne povijesne važnosti. Izneseni podatci, kao i zaključci do kojih je došao bili su mu, dakle, osnovom za povezivanje s događajima iz sredine 16. st., s onim što se zbivalo na području iz kojega ostava i potječe. Za podruje virovitičkog kraja ostava je, dakle, prvorazredan povijesni izvor o nesigurnim vremenima i opasnostima koje su vrebale zbog tadašnjih sukoba s Turcima, o razdoblju koje je svakako među najtežima u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.’
U prvom poglavlju, Okolnosti nalaza i dosadašnje spominjanje u literaturi, autor iznosi informacije o porijeklu ostave i kronološke događaje koji su uvjetovali okolnosti načina na koji je Ostava stigla u Zagreb. U Numimatičkom arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se prepiska iz 1946. godine Hilde Hećej Tompak iz Hrvatskog državnog muzeja u Osijeku i Viktora Hoffilera, tadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, a čuvaju se i dopisi vezani uz samu procjenu i otkup Ostave. Ostavu još ukratko spominju V. Mikolji 1953. god. te I. Mirnik 1981. i 1986. god.
Poglavlje Mjesto nalaza i opće karakteristike ostave odnosi se na detaljno pozicioniranje nalaza Ostave te problematiku njezinih karakteristika koje su se izmijenile od prvotnih opisa Hilde Hećej Tompak (9000 pimjeraka ukupne težine 6 kilograma) do zaključaka detaljnog proučavanja Tomislava Bilića (5337 primjeraka ukupne težine 2,5 kilograma). Autor uspoređuje sastav Ostave s drugim istovremenim konglomeracijama i navodi primjerke zastupljenog novca. Ovi podaci ilustrirani su dijagramima.
Slijedi poglavlje Povijesne okolnosti. Autor opisuje povijesne događaje koji su se u 16. st. odvijali na virovitičkom području te okolnosti koje su uvjetovale pohranjivanje ostave.
Vrijednost ostave poglavlje je u kojem autor upoređuje vrijednost Ostave s određenim dobrima u denarima onoga vremena. Izvori za usporedbu su Limitatio rerum vendibilium per regnicolas Sclaunie facta 1528 te podaci o svotama koje su isplaćivane za kupoprodaju pojedinih velikaških posjeda.
Posljednje poglavlje, Numizmatička topografija virovitičkog kraja, ujedno je zaključak cjelokupnog izlaganja. Autor spominje pojedinačne nalaze novca s područja Virovitice koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao i druge ostave na temelju kojih su doneseni važni zaključci. Na temelju ostave iz Virovitice datirane u 1648. god. zaključuje kako se čini da ostava iz Bukove datira pad Virovitice 1552. god., a ostava iz Virovitice oslobođenje grada.
Slijede Indeks I: Vladari, Indeks II: Kovnice (prema Pohl 1982), Indeks III: Kovničari (prema Pohl 1982), Popis literature upotrebljene u katalogu i Ostala literatura.
Drugi dio monografije odnosi se na Katalog izrađen pomoću računalnog programa NUMIZ. U prvom retku navodi se redni broj u katalogu, nominala, kovnica, osnovna literatura te oznake na aversu ili reversu. U drugom retku naveden je opis aversa, a u trećem reversa. Uz dimenzije i težinu novca te položaj kalupa opisano je stanje sačuvanosti, neke opće napomene i inventarni broj AMZ-a. Novac je katalogiziran prema zemljopisnom porijeklu kronološki.
Slijede table s fotografijama odabranih primjeraka novca.
Monografija je tiskana na kvalitetnom papiru, velikog formata i tvrdog uveza.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 29. travnja 2013., Vendi Jukić Buča
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="9"]
