by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 19, 2013 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Printera – Zagreb)
AMI
Web
Tip: monografija
Za izdavača: Darko Komšo
Autori teksta: Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Saša Valenčić
Fotografije: Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Damir Matošević
Crtež: Goran Čvrljak
Stranice: 287
Jezici: hrvatski, talijanski
Dimenzije (cm): 30 x 24 x 2
ISSN 0352-9428
Monografija ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’ objavljena je kao dvadeset i druga publikacija unutar serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja Istre u Puli. Autori monografije su Tatjana Bradara, viša kustosica Arheološkog muzeja Istre u Puli, prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i speleolog Nenad Kuzmanović iz Rijeke.
Predgovor potpisuje Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji
projekt Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba’ prati od samog početka. Od prve fotografije jednog kunfina na Ćićariji, iz koje je, kao iz sjemena koje padne na plodno tlo, izraslo ogromno stablo spoznaje o jednom do nekoliko godina unazad u nas gotovo nepoznatom kulturnom naslijeđu.
Ravnatelj nabraja sudionike projekta te tijek samog istraživanja koje je obuhvatilo bilježenje više od tisuću graničnih oznaka na cijelom području Istre; oznaka nekadašnje mletačko-austrijske granice, posjeda feudalnih gospoštija, seoskih općina i šuma.
U Uvodu voditeljica projekta Tatjana Bradara detaljno predstavlja sudionike uz navođenje područja njihove ekspertize. Napominje kako su rekognosciranjem terena pronađene mnogobrojne granične oznake te je unutar prve objave odlučeno predstaviti kamenih graničnih oznaka šest šumskih područja značajnih za mletačko-austrijski period: Motovunska šuma, Kornarija, Kontija, Vidorn, Šijana i Ližnjemor. Terensko rekognosciranje pratilo je proučavanje starih karata na kojima su zabilježene granične oznake šuma te karata s prikazom područja njihovog rasprostiranja. Nabraja vanjske suradnike koji su pomogli projektu.
Ovakvim interdisciplinarnim pristupom, u kojem je ujedinjeno znanje arheologa, povjesničara, restauratora, inženjera šumarstva, geodeta i dobrih poznavatelja terena, prvenstvena nam je želja bila očuvanje od uništenja i zaborava materijalne građe koja je na žalost prepuštena propadanju i nije zaštićena. Danas se najveći dio graničnika nalazi in situ. Dio je dislociran (…), a nekoliko ih je dopremljeno u AMI.
U slijedećem poglavlju Slaven Bertoša piše povijesne crtice o odabranim istarskim šumama uz osvrt na granične oznake. Na samom početku prikazana je karta Istre s položajem šuma i prikazom njihovih veličina i oblika. U Uvodnim napomenama dotiče se istarskog kulturno-povijesnog naslijeđa s naglaskom na prezentaciji važnijih datuma i događaja te općih gospodarskih i političkih prilika. Slijede potpoglavlja Neki povijesni podaci o istarskim šumama, Mletačko zakonodavstvo o istarskim šumama – kritički osvrt, Katastici šuma i izvješća mletačkih rektora te Istarske šume: definicija, vrste i povijesni podaci. Poslijednje potpoglavlje podijeljeno je na način predstavljanja svake šume zasebno. Najmanje se povijesnih podataka očuvalo vezano za šumskom kompleksu Velike i Male Kornarije, smještenom istočno od Buja, najsjevernijoj od prezentiranih istarskih šuma.
Christian Gallo u posebnom poglavlju opisuje povijesni značaj istarskih šuma. Svaka šuma opisana je zasebno uz iscrpne podatke.
Materijalne ostatke graničnih oznaka prezentirali su Tatjana Bradara i Nenad Kuzmanović. Autori opisuju nalaze prema području šuma koje su obilazili na temelju karata Planova gospodarenja šumskim dobrom iz prve polovice 20. st. Ovi planovi sadrže povijesne podatke te opis društvenog, ekonomskog, imovinskog i pravnog stanja, uz brojne slike i karte. Podatke o ranijim pronalascima graničnika sadrže i izvještaji Dokumentacijskog odjela AMI-ja.
Voditeljica Konzervatorsko-restauratorskog odjela AMI-ja Đeni Gobić-Bravar opisuje restauratorske zahvate na graničnom kamenu s Ponte Portona. Autorica opisuje zatečeno stanje i detaljno prezentira postupke njegove restauracije, kao i stanje u konačnici.
Saša Valenčić autor je posljednjeg poglavlja ‘Geodetski osvrt na izradu preglednih topografskih podloga povijesnih šuma Istre’.
Slijedi popis izvora i literature te Katalog nalaza. Nalazi su katalogizirani prema šumama; svakom je dodijeljen kataloški broj, navedeni su podaci o dimenzijama i materijalu te su opisani. Nalazi su fotografirani s obje strane, osim u slučajevima kada to nije bilo moguće. Na kunfinima se nalaze standardne granične oznake, a na nekima se nalazi grb i dodatni tekst.
Brojne fotografije šuma odnose se na današnje stanje njihove očuvanosti i izgleda, a priložene su i fotografije iz zraka. Monografija sadrži preslike dokumenata o ranijim istraživanjima, fotografije povijesnih spomenika, kunfina in situ te brojne karte.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 8 2013
Vendi Jukić Buča
AMI – Naslovnica monografije ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="16"]
by Suradnik | Aug 15, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
OPĆI PODACI
Katalog izložbe ‘Od nepobjedivog sunca do sunca pravde – rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj’
- Arheološki muzej Zagreb
- Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
- Autorica: Branka Migotti
- Fotografije: Nenad Kobasić, Lazo Bjelajac, Elio Ciol, Ivo Pavlović, Ante Rendić-Miočević, Željko Šepić, Nikola Šipuš
- Stranice: 212
- Jezici: hrvatski, engleski
- Dimenzije (cm): 30x22x1.6
Katalog je popratio izložbu ‘Od nepobjedivog sunca do sunca pravde – rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj’ koja je bila otvorena od 4. rujna do 22. studenog 1994. godine u Arheološkom muzeju Zagreb.
Uvodnu riječ na početku kataloga je napisao tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji ukratko objašnjava pozadinu organiziranja ove izložbe. Uz mali broj predanih osoba izložba je poslužila kao protuteža uvriježenim starokršćanskim skupovima koji su se održavali u Splitu i Solinu, a ujedno je ukazivala na slabu istraženost i zanimanje za ranokršćanski horizont u sjevernim dijelovima zemlje. Rendić-Miočević naglašava vrijednost izložbe koja nije ostala samo na razini izložbene aktivnosti već se pretvorila u sustavnu i opsežnu revalorizaciju zapostavljenih, novo pronađenih i krivo interpretiranih nalaza.
Nakon uvoda u pozadinu izložbe, prvo poglavlje govori o svetom Kvirinu, biskupu i mučeniku grada Siscie (Siska) autora Frane Bulića – koji je uvijek naglašavao potrebu da se istražuju sjevernohrvatski panonski prostori. Tekst je preuzet iz Bogoslovne smotre i ukratko opisuje život i put svetog Kvirina, točnije vodi nas od mjesta gdje počiva do opsežnog i kompliciranog puta kojim je išlo njegovo tijelo do zadnjeg počivališta.
Novo poglavlje donosi opsežan pregled obitavanja starokršćanskih zajednica u tekstu ‘Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske’ Mirje Jarak. Od prvih progona do razvijenijih starokršćanskih zajednica, dobivamo uvid u plodno tlo za daljnja istraživanja, kako u arheološkom, tako i u povijesnom, etnološkom i antropološkom smislu.
U sljedećem poglavlju, autorica izložbe Branka Migotti donosi presjek arheološke građe iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, a putem kojeg nastoji ‘izvući’ duhovnu komponentu tih ranih kršćanskih zajednica; čija je ostavština u tome pogledu relativno štura.
Kroz ‘predkršćanski’ (2-3. stoljeće) i ranokršćanski horizont (4-7.stoljeće) autorica sažima religije i kultove koji su vodili do kšćanstva te grobnih nalaza i umjetničkih obrta kršćanske religije. Religije koja je tada bila u povojima i ni blizu današnje uniformiranosti. Sagledavanje ranokršćanskog razdoblja u panonskoj Hrvatskoj po autorici otvara više pitanja nego što daje odgovora. U tom naizgled neplodnom tlu, autorica vidi ogroman prostor koji zahtijeva puno više istraživanja i propitivanja kako bi se otkrivale nove komponente i razine zahtjevnog ranokršćanskog horizonta.
Katalog kojeg je uredio Željko Demo donosi fotografije različitih nalaza ‘predkršćanske’ građe i ranokršćanske ostavštine. Uz fotografije, dimenzije i signature, gotovo svaki predmet je opisan s nekoliko rečenica. Nakon bibliografije, katalog završava s presjekom reprodukcija fotografija u boji Nenada Kobasića koje izdvajaju neke od zanimljivijih eksponata; među kojima se, između ostalih, nalaze Antoninijan carice Salonine, dno staklene posude i semis cara Honorija.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu, 14. kolovoza, 2013.
Robert Tabula
Naslovnica kataloga izložbe ‘Od nepobjedivog sunca do sunca pravde – rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="15"]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 3, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura
Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2007. (Formatisk, Ljubljana)
NMS
Web
Tip: monografija
Urednica: Maja Lozar Štamcar
Fotografije: Tomaž Lauko, Maatija Pavlovec, muzejski arhiv
Stranice: 179
Jezici: slovenski, engleski
Dimenzije (cm): 33 x 21.5 x 1.1
Publikacija ‘Dragocenosti Narodnega muzeja Slovenije’ predstavlja izbor izuzetnih artefakata, koji se čuvaju u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Ovom prezentacijom prikazana je raznolikost, značenje i bogatstvo materijalne građe svih vremenskih razdoblja s cjelokupnog slovenskog prostora, koju u svojim zbirkama čuva, proučava i izlaže Narodni muzej Slovenije.
Narodni muzej Slovenije ustanovljen je 1821. godine, kao najstarija muzejska ustanova na području današnje Slovenije.
U Predgovoru, tadašnji direktor NMS-a prof., dr. Peter Kos navodi smisao i cilj Publikacije, uz kratak osvrt na djelatnost NMS-a i značenje zbirki koje čuva.
Za siršo javnost pa je nedvomno zanimiv predmet, ki izstopa že po svojem izgledu ali izjemnem pomenu za posamezno obdobje.
Za širu javnost je bez dvojbe zanimljiv predmet, koji se ističe već po svojem izgledu ili izuzetnom značenju za pojedino razdoblje.
Prof. dr. Peter Turk
Prijevod: VJB.
Prvo poglavlje odnosi se na povijest muzeja (Zgodovina muzeja). Spominju se okolnosti njegovog osnivanja i pojedinci koji su to omogućili. Prezentirane su fotografije njihovih portreta, crteži zgrade Muzeja te fotografije prvobitne unutrašnjosti i postava. Uz povijest razvoja zbirki i koncepta Muzeja, koji danas obuhvaća palaču u Prešernovoj ulici i novu zgradu za zbirke Oddelka za zgodovino in uporabno umetnost (Odjel za povijest i primijenjenu umjetnost) u Metelkovoj ulici, opisane su renovacije i obnove uz fotografije današnjeg stanja.
Slijedi poglavlje o palači Narodnog muzeja u Prešernovoj ulici klasičnog neorenesansnog stila, koju je, zajedno s državnim inžinjerom J. V. Hraskyjem, u razdoblju između 1883. i 1885. godine, izgradio ljubljanski graditelj Viljem Treo.
Druga cjelina odnosi se na prezentaciju Dragocjenosti.
Od 81 prezentiranih artefakta arheoloških je 30.
Građu su predstavili stručnjaci, koji djeluju unutar pojedinih odjela NMS-a.
Iz Oddelka za arheologijo tekstove su napisali dr. Janka Istenič, dr. Timotej Knific, mag. Tomaž Nabergoj, dr. Neva Trampuž Ornel i dr. Peter Turk; Blaženka First, mag. Darja Mavrič suradnice su iz Grafičkog kabineta; dr. Anja Dular iz Knjižnice; Alenka Miškec iz Numizmatičkog kabineta; iz Oddelak za konserviranje in restavriranje sudjelovali su mag. Goja Pajagič, mag. Mišo Pflaum te dr. Jasna Horvat, mag. Darko Knez, dr. Mateja Kos, dr. Maja Lozar Štamcar, mag. Jože Podpečnik, dr. Matija Žargi iz Oddelka za zgodovino in uporabno umetnost.
Artefakti su datirani od razdoblja prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a obuhvaćaju i one svjetski poznate (neandertalska frula iz Divjih bab, situla iz Vača, pozlaćeni brončani kip Emonca i dr.).
Svaki artefakt je opisan, datiran, navedene su njegove dimenzije te inventarni broj te je priložena fotografija.
Tvrdo ukoričena knjiga tiskana je na sjajnom papiru kvalitetnog uveza.
Ova publikacija, u okviru izbora najreprezentativnije građe, predstavlja izvanredan uvod u cjelokupni opseg slovenske arheološke djelatnosti i znanosti.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 2 8 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica publikacije ‘Dragocenosti Narodnega muzeja Slovenije’. Foto: VJB.
|
[slideshow gallery_id="14"] |
by PRESS | Aug 2, 2013 | Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, Vodiči
Sinoć (četvrtak, 1. kolovoza) u organizaciji Muzeja hvarske baštine, u prostoru arheološke zbirke, predstavljen je povijesni vodič općine Sućuraj autora arheologa i povjesničara Nikše Vujnovića. Knjigu su predstavili viši kustosi Muzeja hvarske baštine Mirjana Kolumbić koja je govorila o autoru i samoj knjizi, dok je Marinko Petrić govorio o njegovom arheološkom radu. Pred prepunim gledalištem zainteresiranih Hvarana i gostiju autor je iznio i kratko predavanje o prošlosti istočnog dijela otoka Hvara uz projekciju fotografija arheoloških nalaza i lokaliteta.
>Osvrt na Vodič [Robert Tabula]
>Galerija fotografija [Ustupio Nikša Vujnović]
Izvor
NV, MHB
Predstavljanje ‘Kratkog vodiča kroz povijest Općine Sućuraj’ prof. Nikše Vujnovića. Ustupio: NV.
by PRESS | Aug 1, 2013 | Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, Vodiči
Muzej hvarske baštine poziva na predstavljanje povijesnog vodiča Općine Sućuraj prof. Nikše Vujnovića u crkvi sv. Marka u Hvaru 1. kolovoza (četvrtak) u 21 sat.
Izvor
Emailom prof. Nikša Vujnović
by Suradnik | Jul 19, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Publikacije, Stručna literatura, Vodiči
OPĆI PODACI
- Nakladnik: Janus tours d.o.o. Sućuraj
- Fotografije: Nikolaj
- Lektura: Vesna Barbarić
- Prijevod na engleski: Lora Tomaš
- Dizajn: Dino Markić
- Priprema i tisak: Galešnik d.o.o.
- Stranice: 12
- Jezik: hrvatski
Autor ovoga kratkog vodiča zaista održava obećanje kroz zadanu postavku samoga naslova, pa nakon kratkog uvoda o samoj općini Sućuraj i župama koje su se tamo nalazile, započinje kratak povijesni pregled vezan uz tu općinu, ističući najzanimljivije arheološke nalaze i lokalitete. Tako se podaci o prvom spomenu Sućuraja i Bomogolje te nalazi impresso keramike koji potvrđuju najranije prisutstvo ljudi (oko 6000 g. prije Kr.) postavljaju kao početna točka ovog vodiča. Pregled se nastavlja s neolitičkom hvarskom kulturom, bakrenim i brončanim dobom – koja obuhvaćaju kamenu sjekiru s otvorom sa držalo pronađenom početkom 20. st. u Sućurju i ostatke gradina koje su bile smještene na istaknutim i prirodno dobro branjenim područjima. Kao najznačajnije gradine se spominju veliki objekti vidljivi u krajoliku kao Vela Moševčica, Grčka gomila, Liković, Humac i Likova glava.
Željezno dobra predstavlja pronalazak grčko-ilirske kacige iz 5. st. prije Krista koja je izvađena iz mora ribarskom mrežom kod rta Sućuraj. Pisana povijest kreće s osnivanjem grčkih kolonija na Hvaru i Visu, koje iza sebe ostavljaju nalaze helenističke keramike. Rimska prisutnost je vidljiva kroz ville rustice, te ostataka istih koji uključuju antičku keramiku i ostatke rimskog mozaika na mjestu današnjeg samostana u Sućurju, kasnoantički zid u Košćaku, itd. Mletačka vlast se pojavljuje 1420. godine, povlačenje stanovništva s kopna na otoke zbog turskih osvajanja se odvija tijekom 16. st., u kojem je Sućuraj bio više puta spaljen (Ciparski rat 1570. – 1573.).
Nakon nekoliko stoljeća branjenja i obrambenih napora, početkom 18.st., Turci mirovnim ugovorom napuštaju ovo područje, ali se oporavak događa znatno sporije zbog dugotrajnog ratovanja. Gospodarski rast počinje u drugoj polovici 19. st. uslijed ekspanzije vinogradarstva i vinarstva, a s time i trgovine, pomorstva i ribarstva. Osnivaju se i domoljubna društva. Razdoblje prosperiteta traje kratko, bolest vinove loze dovodi do iseljavanja. Koja se nastavljaju tokom, između i nakon svjetskih ratova, zbog čega mnogo Selčana i Sućurana živi na Novom Zelandu, Australiji i SAD-u. I tako jedan kratak vodič, s prigodnom kartom svih spomenutih lokaliteta na otoku, donosi kratki i sažeti povijesni pregled s najvažnijim točkama razvoja i destrukcije u zadnjih 8000 godina.
Autorov pristup kompozicije ovog kratkog vodiča svakako treba istaknuti kao svijetli primjer konstruktivnog spajanja povijesti, arheologije i turizma.
Ovo izdanje će sasvim sigurno biti primamljivo ljudima koji nisu skloni dodatnom čitanju i proučavanju dublje povijesti mjesta u kojem žive (ili samo posjećuju), zbog sažetosti i kratkoće. No to ne umanjuje njegovu informativnu vrijednost za avanturiste, ljubitelje povijesti ili ljude iz struke, kao kratak podsjetnik i dobar uvod za opširnije proučavanje jednog geografskog specifikuma.
U Zagrebu, 16 7 2013
Robert Tabula
Naslovnica ‘Kratkog vodiča kroz povijest općine Sućuraj’ Nikše Vujnovića. Foto: RT.
