by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jul 19, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, SLO Gorenjski muzej Kranj, Stručna literatura, U Europi
OPĆI PODACI
Katalog izložbe ‘Življenje v glini – neolitska umetnost na tleh Beograda’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- Muzej grada Beograda/Gorenjski muzej Kranj, Kranj 2013.
- GMK
- Web
- Tip: katalog
- Za nakladnika: Danica Jovović Prodanović, Marija Ogrin
- Autori: Bisenija Petrović, Miloš Spasić
- Fotografije: Vladimir Popović
- Stranice: 46
- Jezici: slovenski, engleski
- DImenzije (cm): 21x24x0.5
Katalog prati izložbu neolitičkih figurica iz Muzeja grada Beograda u Mestnoj hiši Gorenjskega muzeja u Kranju ‘Življenje v glini – Neolitska umetnost na tleh Beograda’, autorâ Bisenije Petrović i Miloša Spasića, koja je otvorena 18. srpnja 2013. godine.
Više o izložbi pričitajte na >linku.
Na početku Kataloga predstavljen je zemljopisni, povijesni i arheološki kontekst umjetnosti mlađeg kamenog doba na prostoru današnjeg Beograda. Istaknuti su lokaliteti i nalazi, među kojima keramička figuralna plastika zauzima vrlo važno mjesto. Opisan je povijesni tijek istraživanja ovog područja te spomenuti pojedinci zaslužni za njihovo tumačenje i valorizaciju.
Neolitička umjetnost podijeljena je na tri faze, koje su unutar Kataloga posebno predstavljene. Izlošci su fotografirani, datirani i opisani, a naveden je materijal izrade, podatak o porijeklu te signatura.
Posebno su izdvojene cjeline s obzirom na oblik i funkciju figurica, a obuhvaćaju antropomorfne i zoomorfne figurice, poklopce u obliku obraznih maski i prozopomorfne poklopce, žrtvenike i amulete.
Slijedi Zaključak i Popis literature.
Zahvaljujem Gorenjskom muzeju u Kranju na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 7 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga izložbe ‘Življenje v glini – neolitska umetnost na tleh Beograda’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jul 18, 2013 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
Monografija – Kristina Mihovilić ‘Histri u Istri’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Pintera, Zagreb)
- AMI
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Darko Komšo
- Autorica koncepta izložbe/teksta/urednica: Kristina Mihovilić
- Uredništvo: Darko Komšo, Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
- Fotografije: Alfio Klarić, Dokumentacijski odjel Arheološkog muzeja Istre
- Stranice: 370
- Jezici: hrvatski, talijanski, engleski
- Dimenzije (cm): 35×24.1×2.5
Monografija punog naziva ‘Histri u Istri – Željezno doba Istre’ objavljena je kao 23. publikacija unutar serije ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre u Puli, a prati izložbu ‘Histri u Istri’ postavljenu u pulskom muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. Autorica Monografije i koncepta Izložbe, dr. sc. Kristine Mihovilić, muzejska je savjetnica i voditeljica Prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.
Prvo poglavlje posvećeno je povijesti istraživanja starijeg željeznog doba Istre, koje je započelo sredinom 19. stoljeća, razvojem prirodoslovnih znanosti općenito i prepoznavanjem gradinskih naselja-kasteljera, kao naselja prapovijesnog doba. Obuhvaća tri razdoblja djelovanja znamenitih pojedinaca – Pietro Kandler, Tomaso Luciani, Antonio Cavaz i R. F. Burton svojim su djelovanjem postavili temelje daljnjem istraživanju, tumačenju i valorizaciji željeznog doba na području Istre, a istraživanja su nastavili Carl Moser, Andrea Amoroso te brojni drugi hrvatski i inozemni stručnjaci. Autorica navodi najznačajnije nalaze uz njihov širi konteksta i opis karakteristika.
Slijedi cjelina ‘Definicija prostora / Histri i njihov prostor’. Pregledom informacija povijesnih izvora, prezentirani su podaci o prvom spominjanju Histra, zemljopisnom položaju na kojem su boravili te narodima s kojima su graničili i stupali u kontakt. Prema arheološkim nalazima, karakteristikama histarskog izražaja i produkcije, može se odrediti razdoblje intenzivnog trgovanja, a time i početak stranog utjecaja na histarsku kulturu.
U poglavlju ‘Naselja’ prezentirane su karakteristike histarskih gradina – u odnosu na stupanj istraženosti nekropola, gradine su slabije obuhaćene cjeline planirane za arheološke istraživačke intervencije. Autorica opisuje zemljopisne položaje i prirodni okoliš koji su Histri peferirali prilikom izgradnje naselja, lokalne građevinske materijale, način gradnje, oblik naselja te poznate i istražene gradine. Slijedi opis povijesti istraživanja i temeljnih radova koji se tiču ove tematike.
Život unutar gradinskih naselja trajao je do rimskih osvajanja u 2. st. pr. Kr., kada počinje postupna romanizacija stanovnika i nov način života u dolinama, uz obradiva zemljišta i pašnjake, uz obalu mora i sl. Ipak, u mnogima, kako je rečeno, život traje još i danas.
Poglavlje ‘Nekropole i način pokopa’ koncipirano je prema lokalitetima (žarne željeznodobne nekropole ili njihovi tragovi), kojih je ukupno 29. Svaki lokalitet numeriran je uz oznaku položaja, opisan (grobovi, nalazi) te su navedeni podaci o istraživanjima, tipologiji i drugi relevatni podaci.
U poglavlju ‘Kronologija’ raspravlja se o kronologijama koje su postavili različiti autori. One se uspoređuju međusobno i s kronologijom histarskih nalaza, koja obuhvaća šest faza prezentiranih zasebno, uz navođenje naziva, datacije i opisa karakterističnih obilježja keramičkih i nakitnih oblika, oruđa, oružja i drugih zastupljenih nalaza.
Cjelina ‘Ekonomija’ obuhvaća prezentaciju privrednih djelatnosti Histra u kontekstu nalaza i tumačenju prikaza radnih aktivnosti na pronađenim arheološkim artefaktima.
U cjelini ‘Društveni odnosi’ pretpostavljaju se odnosi Histra sa starosjediocima u trenutku njihovog naseljavanja na odabrano područje te suživot, unutrašnje relacije i trgovački kontakti.
‘Duhovna kultura’ posljednje je poglavlje Monografije. Kronološki se prezentiraju karakteristike umjetničkog izražaja i običaja Histra, uz usporedbu s istodobnim susjednim kulturama.
Slijedi popis kratica i literature.
Publikacija ima u isto vrijeme karakteristike monografije (zbog opsežno prezentiranog sadržaja) i kataloga, s popisom izložbenih jedinica, opisa i fotografija raspoređenih u samom tekstu. Svako poglavlje odijeljeno je fotografijom koja zauzima divje stranice i asocira na temu koja slijedi. Nalazi su numerirani, opisani i fotografirani, a priložene su i brojne karte s lokacijama, zračne fotografije i fotografije današnjeg stanja, tlocrti, crteži te fotografije originalnih dokumenata i skica iz razdoblja istraživanja.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 7 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica monografije ‘Histri u Istri. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id=”13″]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jul 12, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Publikacija ‘Transparenta ljepota: Staklo iz hrvatskih muzeja – od pretpovijesti do srednjeg vijeka’ prati postav kronološki najranijeg dijela izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu koja je postavljena povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.
Izložbom je predstavljeno više od 600 izložaka u tri zagrebačka muzeja: u Arheološkom muzeju, Muzeju Mimara i Muzeju za umjetnosti i obrt. U Arheološkom muzeju izloženo je 180 staklenih artefakata nastalih u razdoblju od 2. tisućljeća pr. n.e. do 14. st., koji su prezentirani kroz četiri kronološke cjeline (stari vijek, antika, srednji vijek i primjerci islamske umjetnosti). Izlošci većinom potječu s prostora Hrvatske, ali ima i onih koji su u hrvatske muzeje na različite načine stigli iz Italije, Srbije, Grčke, Egipta i Sirije. Obuhvaćaju, uz najstariji stakleni predmet iz Hrvatske, stakleni nakit, različite vrste posuda, vrčeva, boca, čaša i urni, te pehare i mošejske svjetiljke. [Više o izložbi pročitajte >ovdje]
Na početku Kataloga naveden je podatak da se izložba održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a uz puni naziv izložbe navedeno je i njezino trajanje. Slijedi iscpran popis organizatora i suradnika, uz zahvalu na suradnji ustanovama i pojedincima.
Uvodnu riječ u katalogu dali su ravnatelji muzeja domaćina izložbe, Jacqueline Balen, ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt i Tugomir Lukšić, ravnatelj Muzeja Mimara. Ukratko se opisuje namjena i organizacija projekta, uz navode kriterija za odabir izložaka koji neposredno svjedoče kako se bogatstvo zbirki stakla muzejskih fundusa u Hrvatskoj može svrstati uz bok najprobranijim inventarima europskih muzejskih riznica. Navedeni su vremenski periodi staklenih izložaka raspoređenih u tri muzeja, uz zahvale zaslužnima.
Slijedi poglavlje Povijest stakla koje počinje citatom rimskog filozofa i pisca Seneke:
Želio bih Posejdonu pokazati nekog staklara koji svojim dahom oblikuje staklo u raznovrsne oblike, koje teško da bi oblikovala i najvještija ruka.
(Seneca, Epistulae XIV, 90, 31).
Iako se smatra da su najranije staklarske radionice bile smještene na području Fenicije, Egipta i Mezopotamije, gdje su se izrađivali prvi stakleni artefakti u vidu nakitnih perli datiranih oko 2500 g. pr. n. e., ističe se činjenica kako je otkrićem puhanja rastaljenog stakla, na sirijsko-palestinskom području, došlo do revolucionarne promjene u rimskoj staklarskoj proizvodnji.
Opisuju se vjerojatne okolnosti nastanaka stakla i staklarskih tehnika izrade (tehnika jezgre, izrada u kalupima te puhanje stakla) i ukrašavanja. Navode se postupci trgovanja staklom te staklenim proizvodima i opisuju postupci reciklaže stakla u antici te sociološki aspekt proizvodnje. Nekoliko citata iz antičkih izvora spominju vrijednost i ljepotu stakla. Slijedi opis prirodnih karakteristika stakla te funkcija i oblici staklenih artefakata. Na kraju poglavlja govori se o kontaktu Rimljana s antičkim stanovništvom današnje Hrvatske te uvjetima i načinu importa na prostore provincija Dalmacije i Panonije.
Katalog izložaka podijeljen je na četiri cjeline. Izlošci koji pripadaju starom vijeku obuhvaćaju staklenu sirovinu, artefakte porijeklom iz Egipta (vrčić, balzamarij, amforisk), ogrlicu iz spilje Bezdanjače, staklena zrna i nakitne oblike u kombinaciji s metalom koji potječu s područja Japoda, artefakte porijeklom iz Grčke (amforisk, oinohoa), ogrlicu s perlama u obliku amfora iz Srijemske Mirovice te tanjur iz Aleksandrije.
Najveći opus odnosi se na razdoblje antike (cjelina Antika). Obuhvaća balzamarije iz Salone, tanjur iz okolice Šibenika, čašu iz Nezakcija, posudice i amforisk iz Zadra, čaša iz Asserie i bočice iz Sidona, rebraste zdjelice pronađene na lokalitetu Zagreb-Stenjevec, staklene zdjelice, vrčeve, tanjure, boce, bočice, aribalose, čaše i urne s brojnih hrvatskih i stranih lokaliteta te posebne oblike poput bočice u obliku dviju glava iz Sidona, brodića iz Salone, boce u obliku ribe iz Zadra, staklenog mozaika iz Italije te staklene ribe s područja istočnog Mediterana, kameju s portretom carice Livije iz Narone, staklenu medalju s figuralnim prikazom Lune i Sola iz Vinkovačkih Banovaca, ampulu iz Tekić-Treštanovačke granice, lijevak iz Mitrovice, košaru iz Salone, gutus iz Osijeka te dva dna sa zlatnim prikazom (Fondo d’oro) iz Štrbinaca.
Srednji vijek prezentiran je staklenim oblicima s područja Franačke, rajnske oblasti i zapadne Europe te zanimljivim oblicima s područja Egipta.
Cjelina Islam obuhvaća čaše, boce, pehar i dvije mošejske svjetiljke s područja Sirije.
Svaki izložak je numeriran. Navedeno je porijeklo, datacija, tehnika izrade, dimenzije, institucija pohrane, opis te, ukoliko postoji publikacija, podaci o objavi i popis analogija, te fotografija.
Slijedi popis literature i informacije o Katalogu i Izložbi.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 9 7 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga izložbe 'Transparentna ljepota'. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id=”12″]
> Članak o izložbi [Robert Tabula]
>Fotogalerija izložbe [Vendi Jukić Buča]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 27, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji, Publikacije, SLO Gorenjski muzej Kranj, Stručna literatura, U Europi
Publikacija ‘Železna nit – sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske’ autorice dr. Verene Perko, vodič je i katalog stalne arheološke izložbe ‘Željezna nit’ postavljene u Mestnoj hiši u Kranju, u okviru Gorenjskog muzeja.
U Predgovoru se čitateljima obraća direktorica Gorenjskog muzeja Marija Ogrin.
Direktorica spominje kako je ova izložba u deset godina privukla tisuće posjetitelja. Arheološki lokaliteti na kojima su pronađeni artefakti izloženi na izložbi jedni su od najvažnijih i najpoznatijih nalazišta u Sloveniji (Mokriška jama, Drulovka, Ajdna, Bled, Kranj). Direktorica ukratko prezentira početak arheološkog istraživanja i dokumentiranja na području Gorenjske već u 16. st., spominje prve pojedince koji su prikupljali arheološke i povijesne podatke te ukratko opisuje okolnosti nastanka Gorenjskog muzeja i njegovo djelovanje.
Autorica publikacije, Verena Perko, u Uvodu opisuje okolnosti nastanka izložbe, porijeklo izložene arheolške građe, vrijeme njezine realizacije te nabraja autore i suradnike projekta.
Železna nit pripoveduje predvsem o človeku, ki se je vseskozi prilagajal naravi, se od nje učil in si jo podrejal. Njeno uničenje bi bilo tudi uničenje človeške vrste. Drugo, zelo aktualno sporočilo se nanaša na vlogo posameznika v skupnosti. Človekova spretnost in razum sta posledica brezpogojnega človeškega sožitja. Posameznik lahko preživi zgolj kot član skupnosti. Preteklost nas uči, da je skrb za skupno dobro nad individualnim. Tretje sporočilo se nanaša na prebivalstvo naših krajev. Od pradavnine dalje so se sem naseljevala ljudstva od vsepovsod in se med seboj nenehno mešala. Čistih ras ni in prav tako tudi ne večvrednih skupnosti ali narodov. Najstarejšim ljudstvom na naših tleh ne poznamo imena. (…) Slovenska sodobna kultura korenini v vseh predhodnih kulturah skupnega poselitvenega prostora in prav arheološke raziskave so potrdile, da je imel Kranj v procesu oblkovanja slovenske kulture izjemno, morda celo vodilno vlogo. Stalna arheološka razstava Železna nit je prebivalcem Kranja vrnila del te bogate preteklosti.
Željezna nit pripovijeda prije svega o čovjeku, koji se uvijek prilagođavao prirodi, od nje je učio i podređivao je sebi. Njezino uništenje bi bilo uništenje ljudske vrste. Druga, vrlo aktualna poruka se odnosi na ulogu pojedinca u zajednici. Čovjekova spretnost i razum posljedica su bezuvjetne ljudske koegzistencije. Pojedinac može preživjeti samo kao član zajednice. Prošlost nas uči, da je briga za dobro zajednice iznad individualnog. Treća poruka odnosi se na stanovništvo naših krajeva. Od pradavnine su se na ovo područje naseljavali ljudi od svuda, koji su se međusobno miješali. Ne postoje čiste rase niti više vrijednih zajednica ili naroda. Ne poznajemo imena najstarijih naroda našeg područja. (…) Korijeni slovenske suvremene kulture potječu iz svih prethodnih kultura zajedničkog naseljenog područja te su upravo arheološka istraživanja potvrdila, da je Kranj u procesu oblikovanja slovenske kulture imao izuzetnu, možda čak i vodeću ulogu. Stalna arheološka izložba Železna nit je stanovnicima Kranja vratila dio te bogate prošlosti.
(Prijevod: VJB)
Slijedi prvi dio – Vodič po stalnoj arheološkoj izložbi Željezna nit. U ovom poglavlju pokušava se dati odgovor na pitanja da li arheologija suoblikuje suvremeni svijet te tko smo (ljudi) i od kud dolazimo. Raspravlja se o arheološkim razdobljima od paleolitika do srednjeg vijeka uz navođenje svjetski poznatih lokaliteta i važnih lokaliteta u Sloveniji te renomiranih slovenskih arheologa.
Mnoge fotografije, crteži i ilustracije predočavaju arheološke artefakte, načine njihovog korištenja i izrade, te moguće scene i situacije u kojima su bili korišteni. U istaknutim pravokutnicima dodatno su naglašene određene zanimljivosti i pojedinosti.
Slijedi Slovarček – riječnik manje poznatih izraza, koji omogućuje širem krugu posjetitelja pomnije razumijevanje arheološke tematike te popis literature.
Drugi dio publikacije odnosi se na Katalog stalne arheološke izložbe Železna nit, u kojem su popisani artefakti kronološki izloženi na izložbi. Ukratko je opisano pojedinačno arheološko razdoblje po sobama u kojima je prezentirano. Izlošci su opisani nazivom, datacijom, podacima o lokalitetu, dimenzijama i inventarnim brojem. Navedeno je ukoliko se radi o kopiji, uz podatak o mjestu pohrane originala. Priložene su fotografije izabranih izložaka, vitrina i prostorija.
Na koncu publikacije ukratko su opisana arheološka razdoblja s datacijom i najvažnijim karakterisitkama, te podaci o autorici, Vereni Perko.
Zahvaljujem Gorenjskom muzeju u Kranju na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 27 6 2013
Vendi Jukić Buča
Verena Perko 'Železna nit - sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske' | 'Željezna nit - šetnja kroz arheološku prošlost Gorenjske'. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 24, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji, Publikacije, SLO Gorenjski muzej Kranj, Stručna literatura, U Europi
Vodič prati izložbu ‘Prelepa Gorenjska’, novi stalni postav Gorenjskog muzeja u Kranju, koji je u prostorima dvorca Khislstein otvoren u prosincu 2012. godine.
Više o izložbi možete pročitati >ovdje.
U Uvodu direktorica Gorenjskog muzeja Marija Ogrin ukratko opisuje zemljopisni položaj Gorenjske, njezine prirodne, gospodarske i kulturne karakteristike te motivaciju nastanka izložbe te njezin koncept.
Slijedi poglavlje dr. Verene Vidrih Perko, muzeološke voditeljice stalnog postava, o tome Kako je nastajala stalna izložba Prelepa Gorenjska u obnovljenom dvorcu Khislstein. O obnovi dvorca Khislstein i postavljanju jedinstvenog stalnog postava odlučeno je 2008. godine jer se željelo na jednom mjestu prezentirati povijest Gorenjske kao pripovijest o ljudima, domovini, željezarstvu i slovenstvu. Navedene su glavne karakteristike svake od soba te koncept izložbenog postava uz mogućnosti za posjetitelje. Dr. Perko je naglasila sudjelovanje posjetitelja i stručnjaka u vidu komentara, savijeta i mišljenja tijekom izrade postava.
Slijedećih dvanaest poglavlja odnose se pojedinačno na izložbene cjeline/sobe. Svaka tematska cjelina (poglavlje) imenovana je prema citatima najvažnijeg slovenskog pisca, dr. Franca Prešerna, rođenog u Kranju, i narodnih izreka vezanih uz Gorenjsku (regiju). U svakom je poglavlju navedeno što svaka cjelina predstavlja; određene definicije i misli su podebljane, a drugom bojom istaknute su zasebne podcjeline. Katalog je ilustriran brojnim fotografijma i slikama uz koje su navedeni podaci o tome što predstavaljaju i navod datacije.
Nakon ovih poglavlja čitatelju se obraća autor izložbenog postava, arhitekt Željko Kovačić, koji ukratko objašnjava ideju koncepta i odabrane načine prezentacije građe.
Slijede fotografije nastajanja izložbe te fotografije izložbe u konačnici.
Na samom kraju, radi lakšeg snalaženja, nalaze se tlocrti izložbenog prostora na drugom katu i potkrovlju dvorca.
Vodič u .pdf formatu možete preuzeti na internetskim stranicama Gorenjskog muzeja (>ovdje).
Zahvaljujem Gorenjskom muzeju u Kranju na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 24 6 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica kataloga 'Vodnik po stalni razstavi Prelepa Gorenjska'. Foto: VJB.
by Suradnik | Jun 24, 2013 | Autorski osvrti, Knjige, Muzeji, Popularna literatura, Publikacije
Troja. Sačinjena od raznih legendi, neizbrisivo utkana u Homerov opus, utopljena u mitološki snažan okoliš koji je svakako čini jednim od najpoznatijih gradova koji nikada nije postojao, barem ne u kontekstu Homerovih epova, nastavla živjeti kroz priče, filmove, stripove i umove mnogobrojnih fanatika, obožavatelja, istraživača i pisaca. Plodno tlo koje nudi Troja, omogućuje dobrim autorima ulaz u svijet koji može ‘istrpjeti’ i najluđe teorije, misli i priče. Kada se približimo svijetu Troje, malo toga ostaje mašti na volju, a ono što nudi Troja Davida Gemmella je izvrsno i minuciozno tkanje zanimljivih likova opterećenih nesretnim sudbinama i uronjenih u izvrsnu akciju, brutalnost nesigurnih vremena te u okrutan igrokaz velikih frakcija, moćnih onoliko koliko im to dopuštaju mačevi, zlato i posjedi.
Ovo nije Homerova Troja, ovo je jedna alternativna verzija mitološke i neuhvatljive Troje, koja uzbudljivim i napetim poglavljima sigurno korača kroz poznata područja i likove, započinjajući cijelu priču nekoliko godina prije samoga rata. Glavni lik je Eneja (koji se ipak odaziva na puno draže ime, Helikaon), kralj Dardanije koji je pretrpio teško djetinjstvo i koji je izrastao u najopasnijeg moreplovca Velike zelene pučine. Njegova iskrenost, odanost i milosrdnost ne umanjuju činjenicu da o njemu kruže nimalo pretjerane priče koje ne ostavljaju puno dvojbi oko toga koliko je daleko spreman ići za pravdu. Ili barem za onom pravdom koju sam nastoji iskrojiti. Ususret nesrećama i gubicima voljenih osoba, Helikaonove osvete su brutane i konačne. U svijetu u kojemu vladaju pojedinci koji ne drže puno do ljudskih života (a još manje ako se radi o ženama i robovima), Helikaon predstavlja nekakvu naznaku pravednosti i moralnosti. Ne libeći se ubijati i paliti bez obzira na posljedice, ali uvijek s dozom opreza. Razmišljajući o budućnosti i fragilnosti odnosa na teritoriju koji nije za one slaba srca ili lijena uma.
Njegova sudbina se kroz ovaj prvi roman iz trilogije o Troji, isprepliće sa Andromahinom, svećenicom s Tere koja se mora podrediti volji svojega oca i zamijeniti mjesto preminule sestre u bračnoj luci s Hektorom, ratnikom-herojem, naizgled nepojedivim sinom Prijama, kralja Troje.
David Gemmell postavlja sve likove na svoja mjesta, miješajući im puteve, usmjeravajući ih prema bezizlaznim situacijama, bacajući ih u nemilosrdnu vatru ondašnjih vremena. Nitko ne ostaje jednodimenzionalan i tup, neprijatelji i prijatelji mijenjaju strane, a oni koji se bore za čast te posjeduju visoku dozu morala (u odnosu na prosjek) sklapaju saveze unutar najluđih kombinacija. Događaji koji spajaju nespojive odišu organskom putanjom likova, ništa nije forsirano, a napisano je na takav način da i najmanje pojedinosti koje čine razliku izazivaju trnce.
Jedan u nizu zanimljivih likova (svakako jedan od najpoznatijih) je i Odisej. I dok smo upoznati sa samo jednom verzijom Odiseja, ovdje dobivamo karakterizaciju koja je svježa, posebna i izrazito životna. On doduše je dobar pomorac i vrlo ugledan ratnik neugledna izgleda, ali dogodovštine i avanture koje prepričava zahvalnoj publici gotovo su uvijek pretjerano napuhane i nestvarne – ono što ih čini boljima od stvarnosti je Odisejeva moć pripovijedanja i obuzimanje publike. Gotovo da se može prozvati avatarom autora. Nitko ne može odoljeti njegovom šarmu, a njegova prisutnost u romanu predstavlja samo jedan od mnogobrojnih sastojaka koji djeluju i koji privlače čitatelja (tj. mene). Knjiga se čita lako, brzo i s užitkom. Idealan dodatak svakom ljetnom štivu, sasvim zanimljiva i privlačna i za one koji su povezani strukom i za one koji samo vole čitati odlične knjige. David Gemmell je vrlo sposoban i upečatljiv pisac, a jedini nedostatak ovoga djela je prazan hod između čitanja prve knjige i čekanja da izađu preostala dva naslova.
U Zagrebu, 23 6 2013
Robert Tabula
David Gemmell 'Troja – Gospodar srebrnog luka' - Naslovnica. Foto: RT.
