[SLO] GMK – Izložba ‘Prelepa Gorenjska’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Razstava ‘Prelepa Gorenjska’ je poklon deželi in ljudem. Je pa tudi klic k srčnosti, da skrbno ohranjamo, kar smo prejeli od prednikov.

Izložba ‘Prelijepa Gorenjska’ poklon je zemlji (domovini, op. a.) i ljudima. Također je poziv k hrabrosti, da paljivo čuvamo ono što smo dobili od prethodnika.

(Prijevod: VJB.)

Izložba ‘Prelepa Gorenjska’ novi je stalni postav Gorenjskog muzeja u Kranju otvoren u prosincu 2012. godine. Izložba je koncipirana kao putovanje kroz vrijeme u dvanaest epizoda/soba na prvom katu i potkrovlju dvorca Khislstein.

S obnovnom postava započelo se 2008. godine. Izložbu je, u okviru pravila o očuvanju spomeničke baštine, arhitektonske značajke i originalno slikarstvo unutrašnjih prostorija iz 19. st., dizajnirao arhitekt Željko Kovačić. Naziv izložbe, ‘Prelepa Gorenjska’, odabran je prema naslovu pjesme Slavka Avsenika.

 

Prelepa Gorenjska, ponos si mi ti,
kdorkoli te vidi, te znova želi!
gorovja, planine in bistre vode,
zelene doline povsod te krase.

Spomladi, ko planšar oddide v gore,
ko mora pustiti v dolini srce,
takrat se odeneš v tisoč cvetov,
pastir pa zavriska, ker pušeljc ma nov!

Ne bom te pozabil, kjerkoli bi bil,
preveč sem lepot se že tvojih naužil!
očaka Triglava le kdo ne pozna,
na jezeru čolnič se v vetru igra.

Ponoči, ko fantič na lestvi stoji,
ko od svojga dekleta rdeč nagelj dobi,
takrat se mu lunca poredno smehlja,
a fant si zavriska ker nagelj ima.

 

Građa izložbe raspoređena je u dvanaest tematskih soba imenovanih prema citatima Franca Prešerna i narodnih izreka vezanih uz Gorenjsku (regiju).

U sobi Prelepa Gorenjska (Slavko Avsenik) uvodi se posjetitelje u izložbu. Fotografijama i kartama na zidovima i podu te LCD ekranima i interaktivnom maketom navode se zemljopisni, povijesni i gospodarski podaci Gorenjske regije.

Arheološka građa izložena je u drugoj sobi naziva Življenje ječa, čas v nji rabelj hudi (France Prešeren). Arheološkim artefaktima, potrebnim za poljodjelski sjedilački život, prikazuje se život seoskog čovjeka. Nalazima je prezentirana obrada i upotreba željeza. Velika pozornost usmjerena je na radoblje srednjeg vijeka (10. – 15. st.), doseljenje Slavena na ovo područje te odnose koje su Slaveni razvili sa starosjedilačkim antičkim stanovništvom.

Treća soba imenovana je Gradove svetle zida si v oblake (France Prešeren). Legendom o grofici tvrdog srca iz Pustega gradu prezentiran je način života velikaša. Izabrani izlošci svjedoče o umjetničkom blagu crkvi na području Gorenjske regije, a model protuturskog tabora podsjeća na opasnost koja je vrebala od Turaka.

Dežela Kranjska nima lepš’ga Kra(n)ja (France Prešeren) dio je postava kojim se želi predočiti povijest Kranja i život u njemu te izdvojiti tada omiljene lokacije i poznate povijesne osobe. Izlošci upućuju na obrničke djelatnosti, a rekonstruirane su i manje prostorije u kakvima su se ove djelatnosti odvijale.

Slovenskom narodnom izrekom Z vami bom na rajžo šel imenovana je peta soba – hodnik koji povezuje dva krila kata. Izlošcima su demonstrirani načini i vrste transporta kojim je Gorenjska  bila povezana sa susjednim regijama i područjima.

Šesta soba, naziva Vremena Kranjcem bodo se zjasnila (France Prešeren), prikazuje razvoj obrade željeza kao temeljne gospodarstvene djelatnosti regije, koja se koristila, međuostalim, za proizvodnju poljoprivrednog oruđa.

U slijedećoj sobi, Bliža se železna cesta (France Prešeren) prezentiran je dolazak željeznice koja je unijela mnoge promjene u regiji; započet je razvoj kranjske industrije, otvarale su se trgovina te izvozili lokalni obrtnički proizvodi (sita, brave). Posebnost su panjske končnice, oslikane drvene pločice iz 19. st. – poznato je više od 600 motiva.

Žive naj vsi narodi (France Prešeren) naziv je osme sobe, koja i danas ima očuvane zidne slike. U njoj su predstavljeni Prešern, Zois, Bleweis i Aljaž, važni Slovenci koji su sredinom 19. st. postavili temelje slovenskoj narodnoj svijesti.

Deveta soba Bod moja, bod moja, ti bom lešnikov dal (slovenska narodna izreka) čuva vezenine, oslikani namještaj, narodnu nošnju i druge izabrane izloške iz zbirke gorenjske ljudske umetnosti.

Izvorno oslikana soba Od nekdaj lepe so Kranjice slovele (France Prešeren) otkriva način života uglednih građanki, koje su izgledom, obrazovanjem i načinom života pazile na ugled obitelji.

U jedanaestoj sobi, navanoj Mala projekcijska dvorana, mogu se pogledati projekcije izabranih filmova s gorenjskom tematikom.

Dvanaesta soba Ko brez miru okrog divjam, prjatli prašao me KAM? podijeljena je na više cjelina. Posvećena je 20. stoljeću kada je započeo razvoj turizma i uspon industrije, ali i ratna razaranja. Proizvodima najuspješnijih gorenjskih tvornica prezentiran je uspjeh i propast gorenjske industrije.

Osamostaljenje Slovenije, priključenje Europskoj uniji i pogled u budućnost Gorenjske, simbolično zaokružuje misao: gospodarstvo, mudrost, milosrđe, privreda su dobrote utkane u tisućljetno gorenjsko naslijeđe, koje treba uzeti kao dragocjeni oproštaj u budućnost.

Izložba obuhvaća originalne artefakte, rekonstrukcije, fotografije, filmove, slike te zvučnu prateću podlogu.

Izložbu prati >katalog. ***uskoro***

 

U Ljubljani, 21 6 2013

Vendi Jukić Buča

 

Izvor

Web

Perko, Verena (ur.). Vodnik po stalni razstavi Prelepa Gorenjska’. Kranj, 2012.